Međutim, bez tješnje integracije eurozone suđeno mu je da ostane "div na klimavim nogama", smatraju analitičari.
Euro je "rođen" 1. januara 1999. godine i u početku je postojao samo kao virtualna valuta u računovodstvenim i finansijskim transakcijama.
Fizička realnost postao je tri godine kasnije, a kovanice i novčanice eura danas koristi više od 340 miliona ljudi u 19 evropskih država, prenio je portal Novac.hr.
Valutu nijesu odmah zavoljeli i mnogi su njeno uvođenje doživjeli kao neželjeno povećanje cijena.
U Njemačkoj je čak dobio nadimak "teuro", po nemačkoj reči za skupo.
Euro je danas popularniji nego ikad prije, uprkos jačanju evroskeptičnih, populističkih pokreta u nizu država.
Ispitivanje javnog mnjenja sprovedeno u novembru za Evropsku centralnu banku (ECB), pokazalo je da 74 odsto građana eurozone smatra da je euro bio dobar za EU, a 64 odsto da je bio dobar za njihovu državu.
Euro je sada druga svjetska valuta, iza američkog dolara, čiju dominaciju još ne može dovesti u pitanje.
Euro je doživio najveće iskušenje i presudni trenutak, kada su posljedice finansijske krize 2008. godine izazvale dužnicku krizu u eurozoni koja je kulminirala spasavanjem nekoliko država, čime su valutna unija i njeno jedinstvo dovedeni na ivicu pucanja.
Predsjednik Evropske centralne banke Mario Dragi, smatra se zaslužnim za spasavanje eura te 2012. godine i tada je izgovorio sada legendarne riječi da će ECB, koja vodi monetarnu politiku eurozone, učiniti "šta god bude potrebno" da sačuva jedinstvenu valutu.
Bankovna unija koja se već dugo planira, još nije dovršena, zbog neslaganja oko uvođenja jedinstvene evropske šeme osiguranja depozita, a predlog francuskog predsjednika Emanuela Makrona da se osnuje budžet eurozone značajno je "razvodnjen".
