Prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju

Karcinom se ne može izliječiti ishranom, ali se popravlja stanje organizma

Karcinom se ne može liječiti ishranom, ali se zato pravilnom ishranom može popraviti opšte stanje i otpornost. Alternativna sredstva ponekad mogu popraviti opšte stanje i neke neželjene efekte terapija, ali ne može liječiti kancer, kaže profesor Todorović
Objavljeno: 02. 01. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Karcinom je jedna od najtežih bolesti današnjice. Ova teška bolest može da napadne svakoga, bez obzira kojeg je pola, kakav mu je životni stil, kojih je godina...

"Na Klinici za onkologiju mjesečno se liječi oko 1.800 pacijenata", kazao je u razgovoru za Portal Analitika direktor Klinike za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore prof. dr Vladimir Todorović.

Nedavno je u KCCG stigao linearni aparat za zračenje, a u intervjuu za naš portal, Todorović objašnjava koliko ovaj aparat doprinosi liječenju, ali i koje su rizične grupe ljudi za obolijevanje, te šta misli o liječenju zdravom ishranom.

Todorović je istakao da se svakodnevno zrači oko 80 bolesnika sa kancerom.

"Novi aparat, osim što će povećati broj bolesnika za liječenje samo zračenje će unaprijediti, kao i kvalitet zračenja uvođenjem novih tehnika kao sto su IMRT IGRT radio hirurgija. Ovo su najpreciznija zračenja danas koja postoje. Takođe, smatramo da će se liste čekanja bolesnika smanjiti još više i da će svi primiti terapiju u optimalno vrijeme", istakao je Todorović.

Dodaje i da postoje veliki pomaci u liječenju raka.

"Vodiči liječenja se mijenjaju na godišnjem nivou. Primjena imunoterapije u svijetu, pa i u Crnoj Gori, je sada već svakodnevni standard koji do prije par godina nije postojao. Rezultati su značajni kod karcinoma pluća i melanoma", ističe Todorović.

aparat-za-spoljasnje-zracenje-1ANALITIKA: Nedavno je u KCCG pušten u rad novi linearni aparat za zračenje vrijedan 2,6 miliona eura, koji je bio neophodan, jer se stari često kvario. Koliko će ovaj aparat doprinijeti boljem radu i koliko pacijenata dnevno prima terapiju spoljašnjeg zračenja?

TODOROVIĆ: Trenutno se svakodnevno zrači oko 80 bolesnika sa kancerom. Novi aparat osim što će povećati broj bolesnika za liječenje samo zračenje će uneprijediti, kao i kvalitet zračenja uvođenjem novih tehnika kao sto su IMRT IGRT radio hirurgija.

Ovo su najpreciznija zračenja danas koja postoje i doprinijeće efikasnosti zračenja i smanjenju neželjenih efektata koje su u ranijim periodima bila izražena. Takodje, smatramo da će se liste čekanja bolesnika smanjiti jos više i da će svi primiti terapiju u optimalno vrijeme.

ANALITIKA: Koliko se građana mjesečno liječi na klinici za onkologiju? Istakli ste i da su liste čekanja najkraće u regionu...

TODOROVIĆ: Godišnje se liječi oko 1.800 novih bolesnika na Radioterapiji i Medikalnoj onkologiji Klinike, ambulantnih pregleda  ima oko 25.000 (naravno tu ima i ponavljanih pregleda istih bolesnika).

ANALITIKA: Koji su rani pokazatelji raka i koje su to rizične grupe ljudi (po svjetskim i domaćim statistikama) koje najčešće oboljevaju od ove maligne bolesti?

TODOROVIĆ: Kancer je preko 100 oboljenja koji imaju različitu biologiju i potencijal pa su i simptomi različiti. Ne postoji rani pokazatelji, pa zbog toga postoje skrining programi u opštoj populaciji za karcinom dojke, kolorektuma i karcinoma grlića materice.

Najčešći karcinomi u svijetu i u Crnoj Gori su karcinom pluća, karcinom dojke, karcinom debelog crijeva, karcinom prostate.

Rizične grupe su pušači, oni koji konzumiraju više alkoholnih pića dnevno, oni koji u porodici imaju više oboljelih od karcinoma, svi koji su gojazni i ne kreću se, ishrana bogata masnoćama i crvenim mesom i drugi rizični faktori koji su u vezi sa lošim stilovima života.

kccgANALITIKA: Koliki je procenat izliječenih pacijenata sa malignim bolestima u Kliničkom centru Crne Gore? Je li rak izliječiva bolest i onda kada se ne otkrije u ranom stadijumu?

TODOROVIĆ: Ovakva statistika ne postoji, jer je registar za rak započet u Crnoj Gori 2013. godine, a na Institutu za javno zdravlje su podaci koji se obrađuju. Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da se u Crnoj Gori smanjuje smrtnost od raka u periodu od 2000. godine do 2010. godine, i to 11% sto je jedan od najboljih regionalnih rezultata. U nekim drugim zemljama naše regije smrtnost značajno raste.

Naravno da jeste izliječiva bolest. Naročito kada se otkrije u ranom stadijumu bolesti, a ponekad i u lokalno proširenom. Postoji veliki  broj bolesnika koji se hirurgijom i dodatnim liječenjima izliječe. Petogodišnje preživljavanje svih karcinoma u Švedskoj je oko 80%, dok je to značajno niže u novim EU zemljama.

ANALITIKA: Danas više ljudi boluje od te zloćudne bolesti nego prije 50 godina, koji su uzroci?

TODOROVIĆ: Sada je produžen život stanovnika, sve više gojaznih i onih koji nemaju zdrave stilove života utiču da broj oboljelih raste.

ANALITIKA: Znamo i da nasljedni faktor može imati uticaj na ovu bolest. Možemo testirati gene i saznati jesmo li pod povećanim rizikom. Da li je to neophodno?

TODOROVIĆ: U određenim slučajevima kada u porodici ima više članova koji su imali karcinom i svaki konkretni slučaj mora da se posebno sagledavati i ispitati.

ANALITIKA: Je li stres jedan od glavnih okidača za pojavu karcinoma, pa i jedan od faktora koji može bitno uticati na liječenje?

TODOROVIĆ: Stres nije klasifikovan kao faktor rizika za rak. Stres za jednog čovjeka možda značajno utiče na zdravlje, dok za drugog to nije slučaj.

ANALITIKA: Šta mislite o alternativi u dijagnostici, ali i u liječenju? Mnogo se govori o zdravoj ishrani, o tome kako su se neki ishranom izlečili od karcinoma, dok se s druge strane govori o određenim namirnicama, poput šećera koje hrane rak”. Šta je istina?

TODOROVIĆ: Karcinom se ne može liječiti ishranom, ali se zato pravilnom ishranom može popraviti opšte stanje i otpornost. Alternativna sredstva ponekad mogu popraviti opšte stanje i neke neželjene efekte terapija, ali ne može liječiti kancer, u pojedinim slučajevima iz kliničke prakse kod nas i u regionu čak mogu biti štetna po zdravlje i pravilan metabolizam ljekova.

ANALITIKA: Iako je svjetska medicina napredovala, u ovoj oblasti kao da godinama nema bitnih pomaka, barem se takav utisak ostavlja na obične građane. Kakav je Vaš, stručni pogled na to? U kom pravcu će, po Vašem mišljenju ići liječenje u budućnosti?

TODOROVIĆ: Postoje veliki pomaci u liječenju raka, pa se vodiči liječenja mijenjaju na godišnjem nivou. Primjena imunoterapije u svijetu, pa i u Crnoj Gori, je sada već svakodnevni standard koji do prije par godina nije postojao. Rezultati su značajni kod karcinoma pluća i melanoma.

Takođe, kod karcinoma dojke se danas uspješno liječe i najagresivnije forme kao što su HER2 pozitivni i od skoro trostruko molekularno negativni karcinom dojke. Takođe, značajni rezultati su i u terapijama kolorektalnog karcinoma koje je sada u potpunosti individualizovan. Sve ove terapije se primijenjuju u Crnoj Gori i nalaze se na listi Fonda zdravstva Crne Gore.

Komentari: 4

Profesor

02. 01. 2019 - 09:53

Pitanja za struku ( psihologe). Koji profil licnosti insistira da mu se obracaju sa " profesore" a da je nedovoljno " doktore" ? Da li takav profil ličnosti sa izraženim egom se uklapa u postulate koje Hipokratova zakletva zastupa? Konačno, da li su takvi profili u stanju da pacijenta dožive kao ličnost i čovjeka, ili im je isključivi fokus na sebe, a pacijente doživljavaju kao statistiku? Što onda da pacijenti koji imaju samo jednu želju i nadu u životu, a to je da prežive, realno očekuju od podrške ovakvih profila.
Inteeresantno

02. 01. 2019 - 14:38

Interesantan komentar! Kažu da je " omiljen" među saradnicima i kolegama.
Beba

02. 01. 2019 - 10:37

Odlican doktor
PRAVDA...

02. 01. 2019 - 19:14

...ZA DR MUGIJA... Ovo je Mugijev kadar. Doveo ga je iz neke ....
Novi komentar