Jedini ponuđač koji se prijavio za posao obnove je remontno brodogradilište "Viktor Lenac" sa ponudom koja je dvaput veća od onoga što su gradski čelnici Rijeke procenili. Grad Rijeka proglašen je za Evropsku prijestolnicu kulture 2020. godine, pa su iz evropskih fondova obezbijeđena sredstva za njegovu "restauraciju".
Međutim, iako su se očekivali bolji dani za Galeb, nedostaje novca.
Za remont nekadašnjeg Titovog broda preduzeće "Viktor Lenac" traži 59.964.856 kuna (oko osam miliona eura), odnosno 74.956. 070 kuna sa PDV-om (oko 10 miliona eura), a Grad je vrijednost posla procijenio na 27,6 miliona kuna (nešto više od 3,6 miliona eura).
Plan Rijeke je bio da se ovaj brod obnovi zajedno sa starom šećeranom iz 1752. godine, koja je spomenik riječke barokne industrijske baštine. Nakon poništenog konkursa, stručnjaci i mediji u Hrvatskoj postavljaju pitanje da li će jedan od nekadašnjih simbola Titove ere biti obnovljen do početka 2020. godine i iz kojih izvora će se nabaviti sredstva koja nedostaju.
Da li će "Galeb", u čiju obnovu građani Rijeke polažu nadu, postati simbol riječke privrede i brodarstva, a nakon kraha industrije i proizvodnog sektora krajem osamdesetih godina, ostaje da se vidi jer je grad najavio raspisivanje novog konkursa za 30 dana.
Čudesna istorija i sudbina ovog broda, o kojem su pisali brojni ugledni svjetski mediji, počela je 1938. godine u Đenovi, kada je i završena njegova gradnja i kada je porinut pod imenom RAMB III (Regio Azienda Monopolio Banane). Za potrebe maršala Tita je rekonstruisan je 1951. godine, a tokom svoje aktivne službe brod je promijenio tri imena i tri zastave pod kojima je plovio.
"Galeb" ili "Brod mira" je bio školski brod Jugoslovenske ratne mornarice i rezidencijalna jahta koju je koristio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito na svojim brojnim putovanjima i za ugošćivanje brojnih državnika i poznatih osoba. Tito je jahtu "Galeb", koristio kao svoju ploveću rezidenciju, kao jugoslovensku ambasadu i kao brod za zabave.
Na njoj je ugostio svjetske lidere i holividske zvezde, poput Elizabete Tejlor i Ričarda Bartona.
Kao jugoslovenski predsjednik, Tito je na "Galebu" obavio 49 putovanja na četiri kontinenta, uključujući državnu posjetu Britaniji 1953. godine, gdje je bio prvi komunistički lider koji se poslije rata susreo sa premijerom Vinstonom Čerčilom.
