On je, komentarišući predlog da se sudije i tužioci biraju u parlamentu i da se naredne godine izvrši novi izbor svih sudija u Crnoj Gori, kazao da se o tome mora veoma ozbiljno razgovarati i razmotriti sve moguće varijante sa prednostima i nedostacima prije donošenja konačnih rješenja.
„Ali svakako treba težiti javnosti izbora i širem konsenzusu u odlučivanju uz izbjegavanje usko partijskog odlučivanja u Skupštini i traženju drugih modaliteta kombinacije parlamentarno-akademsko-profesionalno strukturiranog tijela koje bi odlučivalo o njihovom izboru isključivo na bazi profesionalnih referenci i etičnosti kandidata“, rekao je Blažić agenciji MINA.
Kako je naveo, uobičajena priča „reformskog“ karaktera, kao i ona iz ustavnih promjena 2013. godine koje veoma lako, kao do sada, mogu biti puki politički kompromis.
„Reforma sudstva itekako je potrebna iako je već izvršena u prvoj reformi 2002. godine, ali ona ne zavisi od okolnosti što će se promjeniti zakon uz uobičajenu floskulu radi „usaglašavanja sa evropskim standardima“ kao što je bilo i sa izbornim „reformama““, naglasio je Blažić.
On je objasnio da reforma sudstva obuhvata nekoliko veoma važnih aspekta i to jedan formalni – usaglašavanje zakona sa standardima EU i drugi - materijalni aspekti koji se odnose na objektivnu restrikciju „partijskog“ selektiranja sudijskog kadra i elimisanje iz sudsva „partijski podobnih kadrova“, uz objektivnu i na kvalietatima i zaslugama zasnovana selekcija novih kadrova.
Kako je dodao, tu je i element kontinuiranog usavršavanja sudijskog kadra, ali i jačanje njihove odgovornosti.
„Svakako da su ovo značajna pitanja koja treba da ubrzaju pregovarački proces 23 i 24 poglavlja, na kojima Crna Gora još nedovoljno efikasno radi“, istakao je Blažić.
On je kazao da je pitanje Sudskog savjeta veoma zabrinjavajuće i posljedica je načina sistemskog nekontrolisanog uređivanja Ustavnim amandmanima 2013. godine, koji je doveo do blokade bez ustavih rješenja sa deblokirajućim normama u Ustavu.
Osim toga, prema riječima Blažića, postoji još nekoliko veoma ustavno pravno spornih pitanja, a naročito pitanja ustavnog konflikta interesa, odnosno nespojivosti funkcija većine članova Sudskog savjeta,osim dva člana iz reda uglednih pravnika.
„Ovo naročito dolazi do izražaja zbog pravnog statusa Sudskog savjeta kao „organa„ sudske vlasti jer nosioci vlasti ne mogu obavljati drugu javnu funkciju i biti članovi dva čak i tri državna organa“, ukazao je Blažić.
