I dalje u prilično nezavidnom položaju

Pomorci godišnje unesu 12 odsto državnog budžeta

Crnogorski pomorci su i dalje u prilično nezavidnom položaju, ocijenjeno je iz upravnog odbora Unije pomoraca. Predstavnici Unije upozorili su da povratak na ,,bijelu listu“ neće trajati ne budu li se eliminisali sistemski uzroci problema u pomorstvu. Istakli su da pomorci godišnje u zemlju donesu 12 odsto državnog budžeta.
Objavljeno: 16. 01. 2019 - 06:01 Promjenite veličinu teksta: A A A

POVRATAK

- Naš osnovni problem je što je ovaj vitalni resurs predugo zanemarivan i prepušten interesnim lobijima. Epilog je da se više nije pominjao interes pomoraca i države, nego se sve gledalo kroz prizmu interesa onih koji su prigrabili moć odlučivanja o pomorstvu, pa su i domaće propise donosili s tim u skladu – kazali su Pobjedi iz UO Unije pomoraca.

Smatraju da zato nije bilo iznenađenje kad su svojevremeno ,,zbog nečasnih radnji grupa i pojedinaca, pomorci završili na crnoj listi zemalja za čije pomorstvo EU smatra da je ispod zadovoljavajućeg standarda“.

- Što je bila sramota u odnosu na viševjekovnu tradiciju i kvalitet naših pomoraca – istakli su predstavnici Unije pomoraca, koji smatraju da je ,,trenutni povratak na bijelu listu“ dijelom njihova zasluga. Ali se ne smijemo zavaravati – ovo stanje neće trajati ne budu li se eliminisali sistemski uzroci problema, a tu država, odnosno nadležno ministarstvo, mora imati glavnu riječ – poručili su iz Unije.

Odlukom Evropske komisije od 23. marta 2017. Crna Gora je vraćena na ,,bijelu listu“ pomorskih zemalja. Dok smo bili na ,,crnoj listi“ Evropske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) naši pomorci nijesu mogli da plove pod zastavama zemalja EU.

ZARADE

Predstavnici Unije pomoraca istakli su da je najbolji pokazatelj vitalnog značaja pomorstva za crnogorsku ekonomiju što šest hiljada pomoraca, koliko se procjenjuje da plovi na stranim i četiri domaća prekookeanska broda, godišnje u zemlju pošalju novca u iznosu od 12 odsto cjelokupnog državnog budžeta.

- Da pojasnimo, radi se o jedan odsto populacije, ili oko 2,4 odsto radno aktivnog stanovništva – istakli su iz Unije i naveli da je taj rezultat postignut na međunarodnom tržištu pomorske radne snage isključivo znanjem, trudom i radom domaćih pomoraca, u uslovima izuzetne konkurencije i krize u svjetskom pomorstvu. - Strani poslodavci traže naše pomorce. Da li je moguća bolja potvrda o našem kvalitetu i znanju od ove – pitali su i naveli da od osnivanja imaju redovnu i dobru komunikaciju sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva, kao i da su u posljednje dvije godine na njihov poziv učestvovali u izradi nekoliko propisa, sa ciljem usklađivanja sa minimalnim međunarodnim zahtjevima.

- Sad ostaje da se taj dobar početak i međusobno povjerenje konkretizuje i donese pravi rezultat. Ipak, dosadašnje aktivnosti Ministarstva su više ličile na ,,gašenje požara“ u crnogorskom pomorstvu, nego na nešto što bi se moglo nazvati potpunim i strateškim pristupom. Shvatamo da su, možda, trenutne okolnosti zahtijevale takve mjere, ali sad je vrijeme promijeniti način rješavanja problema – naglasili su predstavnici Unije pomoraca i dodali da su zato Ministarstvu krajem prošle godine uputili smjernice za izradu strategije razvoja pomorstva u narednih pet godina.

Dodali su i da cijene odluku Vlade da im, na zahtjev Unije pomoraca, omogući članstvo u pregovaračkoj grupi za poglavlje 14 (saobraćajna politika). Očekuju da resorno ministarstvo oformi stalno radno tijelo, čiji će Unija pomoraca biti član, a čiji će zadatak biti priprema nacrta strategije, praćenje međunarodnih propisa i usklađivanje domaćeg zakonodavstva. U Ministarstvu smatraju da su sastanci sa pomorcima prilika da se sumiraju zaključci i obaveze koje će se sprovoditi u narednom periodu. 

- Iskustvo pomoraca i situacije sa kojima se suočavaju svakodnevno su od velikog značaja i njihovov učešće može doprinijeti kvalitetnijoj legislativi u ovoj oblasti – poručili su iz Ministarstva. Crna Gora je 10. oktobra 2006. godine postala 167. članica IMO (Međunarodna pomorska organizacija) i time prihvatila konvencije i protokole, odnosno prava i obaveze koje iz toga proizilaze.

Komentari: 0

Novi komentar