Iz Centralne banke su objasnili da je najbolji pokazatelj da je sistem stabilan i da deponenti imaju povjerenje u njega to što i pored uvođenja privremenih mjera u Atlas banku i stečaja u IBM nije došlo do odliva depozita, naprotiv.
- Ukupni depoziti su na 7. decembar prošle godine na dan uvođenja privremenih mjera iznosili 3,451 milijardu eura, a 3. januara tekuće godine, odnosno dan prije uvođenja stečaja 3,461 milijardu ili deset miliona eura više. Bankarski sektor je u 2018. održao stabilnost i dodatno je unaprijeđen uz visok stepen likvidnosti i solventnosti banaka. Krediti i depoziti su snažno rasli, što je odraz vjere u sistem. Po tome se vidi da je CBCG odradila težak, izazovan i zahtjevan posao na perfektan način, čuvajući prvo sistem i pokušavajući da banke ozdravimo. Atlas banka ima šanse za ozdravljenje - kazao je nedavno guverner dr Radoje Žugić.
JUGOBANKA I EKOS
- Od osnivanja Centralne banke Crne Gore nad tri banke otvoreni su stečajni postupci i to nad Jugobankom Podgorica, Ekos bankom Podgorica i sada Invest bankom Montenegro. Stečajevi nad Jugobankom i Ekos bankom su okončani, a sistem je ostao stabilan- podsjećaju iz CBCG.
Stečajevi su okončani na različite načine.
- U Jugobanci cjelokupnu staru deviznu štednju preuzela je država, dok je u Ekos banci nakon zaključenja stečajnog postupka prema deponentima i ostalim povjeriocima ostalo neizmireno 324.105 eura - kazali su našoj redakciji iz CBCG.
Oni su podsjetili da ni Atlas banka nije jedina koja je od osnivanja vrhovne monetarne institucije „zaradila“ privremenu upravu.
- Do sada je CBCG uvodila privremenu upravu u pet banaka, od kojih su privremene uprave u dvije banke završene stečajem. U dva slučaja je privremena uprava rezultirala vraćanjem banaka u redovni režim poslovanja. Za Atlas banku privremena uprava je u toku- kazali su našoj redakciji iz CBCG u odgovoru na pitanje koje banke su do sada bile pod privremenom upravom.
Ni u regionu, a ni svijetu, kako pokazuju podaci, nije rijetkost da banke idu u stečaj ili likvidaciju jer one kako nastaju, tako i nestaju.
U posljednjih 15 godina u Srbiji je bilo više od 20 banaka u stečaju ili likvidaciji, u Hrvatskoj 13, a u Ukrajini su za posljednjih šest godina čak 82 banke bile u procesu stečaja i likvidacije. U ovim zemljama je, zavisno od slučaja do slučaja, to imalo negativne uticaje na ekonomske indikatore. U Moldaviji je kroz gašenje tri banke zabilježen pad BDP preko pet odsto.
(opširnije u Pobjedi)
