INTERVJU: Boris Mugoša, šef poslaničkog kluba i član Predsjedništva SD-a

Koncesiona dokumenta za Aerodrome su nezakonita, naći model održivosti Montenegro Airlinesa

Koncesiona dokumenta za Aerodrome Crne Gore su za Socijaldemokrate nezakonita i neprecizna po više osnova, ekonomski su neopravdana i sadrže elemente koji u adekvatnoj mjeri ne štite interese države, izjavio je za Portal Analitika šef poslaničkog kluba i član Predsjedništva SD-a Boris Mugoša.
Objavljeno: 23. 01. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

„Da se zaista radi o nedostatnim dokumentima najbolje govore dvije činjenice: prva, da ni četiri mjeseca nakon završetka javne rasprave i pored nekoliko najava resornog ministra još nije usvojen konačan Predlog koncesionih dokumenata; druga, da je u međuvremenu resorno ministarstvo izvršilo određene korekcije u segmentima koji su najvećim dijelom bili predmet upravo naših vrlo konkretnih sugestija“, istakao je Mugoša u intervjuu za naš portal.

Podsjetio je da je SD, za razliku od ostalih političkih partija, napravila ozbiljnu finansijsku analizu alternativnog modela- da Aerodromi Crne Gore uzmu kredit i investiraju u unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi.

„Ovaj model je u u poređenju sa ponuđenim koncesionim dokumentima, po našem mišljenju, bolji po državu i njene građane“, poručio je Mugoša.

Mugoša za Portal Analitika govori i o finansiranju nacionalne aviokompanije, ciljevima definisanim Vladinim ekonomskim dokumentima, borbi protiv sive ekonomije i niskoj pokrivenosti uvoza izvozom, kao i o izbornim rezultatima SD-a.  

borismugosa2ANALITIKA: Jedan ste od podnosilaca usvojenog amandmana da se za Montenegro Airlines potencijalno izdvoji 5,5 miliona eura iz državnog budžeta. Da li su na mjestu tvrdnje da su sporni i načini i iznosi finansiranja nacionalnog avioprevoznika, pošto kompanija više ne može biti korisnik državne pomoći?   

MUGOŠA: Skupština Crne Gore je povodom donošenja Zakona o Budžetu za 2019. godinu donijela zaključak da se u dijelu obrazloženja kod Ministarstva saobraćaja i pomorstva u okviru izdataka Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru, iznos od 5,5 miliona eura namijeni za Montenegro Airlines, u slučaju potrebe za realizacijom obaveza ukoliko budu obezbijeđeni zakonski preduslovi za korišćenje istih. To je posljedica inoviranog zahtjeva ministarstva saobraćaja, kojeg je ovaj resor dostavio ministarstvu finansija, odnosno intencije da se jasno prepozna u budžetu potencijalni iznos namijenjen ovoj kompaniji.

Za Socijaldemokrate je od izuzetnog značaja što hitnije definisanje modela dugoročne održivosti nacionalne aviokompanije, iz više razloga. U pitanju je državna kompanija koja je u lani prevezla blizu 645 hiljada putnika i čije učešće u ukupnom broju prevezenih putnika na crnogorskim aerodromima u 2018. godini iznosi 27 odsto. Osim toga, Montenegro Airlines je pored konkurencije na svim svojim rutama saobraćao ka 30 destinacija u 15 država, što predstavlja učešće od 53 odsto u ukupnom broju destinacija. Prema podacima menadžmenta, komercijalni pokazatelji za 2018. su najbolji od osnivanja kompanije i predstavljaju apsolutni rekord u dosadašnjem poslovanju.

Osim toga, Crna Gora je zahvaljujući ovoj kompaniji dobila značajan broj kvalitetnih kadrova, sa posebnim osvrtom na one koji zahtjevaju usko specijalizovana znanja kao što su npr. piloti, inženjeri, tehničko osoblje i dr. Nije dobro posmatrati problematiku Montenegro Airlinesa samo kroz određene dubioze u toj kompaniji i činjenicu da svaka pomoć toj kompaniji jeste trošak svih građana, što se svakako očekivanim modelom ozdravljena kompanije mora svesti na najmanju moguću mjeru. Treba imati u vidu direktan i indirektan doprinos Montenegro airlinesa našoj privredi, prije svega turističkoj, kroz pokrivanje određenih strateški važnih destinacija, ali i kroz prihode crnogorskoj turističkoj i ukupnoj privredi generisane od strane putnika ove kompanije, koji po nekim procjenama iznose oko 160 miliona eura za prošlu godinu.

Što se tiče tvrdnji u vašem pitanju o načinima i iznosima finansiranja nacionalnog avio-prevoznika, nadležni u Vladi su jasno saopštili da su sve transakcije realizovane u skladu sa zakonskim propisima. Činjenica je da države u regionu i Evropi takođe pomažu svoje nacionalne avio-kompanije, upravo prepoznajući njihov značaj u smislu avio-dostupnosti i doprinosa razvoju cjelokupne privrede.

ANALITIKA: Da li su interesi države dovoljno zaštićeni predloženim koncesionim dokumentima za Aerodrome Crne Gore? Koje su po vama, Socijaldemokratama, manjkavosti predloženih koncesionih dokumenata?

MUGOŠA: Do sada javnosti ponuđena koncesiona dokumenta su za Socijaldemokrate nezakonita i neprecizna po više osnova, ekonomski su neopravdana i sadrže elemente koji u adekvatnoj mjeri ne štite interese države. To smo jasno i argumentovano, još početkom septembra prošle godine, saopštili kroz zaključke Predsjedništva partije, ali i kroz brojne javne istupe u prethodnih nekoliko mjeseci.

Da se zaista radi o nedostatnim dokumentima najbolje govore dvije činjenice: prva, da ni četiri mjeseca nakon završetka javne rasprave i pored nekoliko najava resornog ministra još nije usvojen konačan Predlog koncesionih dokumenata; druga, da je u međuvremenu resorno ministarstvo izvršilo određene korekcije u segmentima koji su najvećim dijelom bili predmet upravo naših vrlo konkretnih sugestija. Tu prije svega mislimo na djelimično poboljšanje određenih parametara u koncesionom aktu u odnosu na prvobitni predlog: visina minimalne koncesione naknade je za sada predložena na nivou od minimum 100 miliona eura, a ranije je bila 50 do 100 miliona, iznos kapitalnih investicija sa 120 povećan je na 200 miliona eura, umjesto perioda od dvije godine sada se predlaže period od pet godina u kojem nema potencijalnih otpuštanja zaposlenih, uvodi se zona ekskluziviteta koja podrazumijeva radijus u kojem potencijalni koncesionar ne može da upravlja bilo kojim aerodromom, briše se dio koncesionog akta u kojem je bilo navedeno da se koncesionar može osloboditi od plaćanja dijela periodične koncesione naknade tokom prvih pet godina, navodi se pitanje odnosa prema Montenegro airlinesu u kontekstu priče oko koncesija.

Naravno, pored toga što i kod navedenih segmenata ima prostora za poboljšanja, i dalje insistiramo na nekoliko značajnih manjkavosti do sada predloženih koncesionih dokumenta. To su: nedostatak procjene vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine, sa posebnim fokusom na vrijednost biznisa odnosno tržišnog potencijala Aerodroma; neriješeni imovinsko-pravni odnosi; nedostatak sveobuhvatne  ekonomske analize opravdanosti koncesije sa analizom alternativnih modela daljeg razvoja aerodroma; nedostatak jasne dinamike ulaganja koncesionara koja podrazumijeva precizan plan investicija; i dalje postojanje treće strane u Ugovoru, odnosno finansijera; nelogičnost da studije izvodljivosti za potencijalne aerodrome u Ulcinju i Beranama radi koncesionar; nedostatak kriterijuma aviodostupnosti, odnosno razvoja novih destinacija za odabir najpovoljnijeg ponuđača i dr.

Dodatnu satisfakciju predstavlja nam i činjenica što sve veći dio javnosti i koalicioni partneri uviđaju osnovanost mnogih naših argumenata. Podsjećam da smo i za razliku od svih ostalih političkih partija napravili veoma ozbiljnu finansijsku analizu alternativnog modela, a to je da Aerodromi sami uzmu kredit i investiraju u unapređenje infrastrukturnih, odnosno poslovnih performansi. Ovaj model je u u poređenju sa ponuđenim koncesionim dokumentima, po našem mišljenju, bolji po državu i njene građane. Sve navedeno je potvrda našeg odgovornog odnosa prema razvoju veoma vrijednog resursa kojim država raspolaže, jer su Aerodromi jedna od ključnih karika u kreiranju brenda Crne Gore kao turističke i biznis destinacije.

Naravno, nedvosmisleno ističemo i da Socijaldemokrate nisu apriori protiv bilo kojeg modela daljeg razvoja aerodroma, jer bi to bio odraz površnosti, neozbiljnosti i neodgovornosti, ali smo istrajni u odluci da podržimo samo onaj koji građanima Crne Gore obezbjeđuje veću društveno-ekonomsku korist.

borismugosa3ANALITIKA: Da li je ostvariv cilj definisan Vladinim ekonomskim dokumentima da se naredne godine uđe u zonu suficita javnih finansija? Da li se tada ispunjavaju uslovi za dugo iščekivano povećanje primanja?

MUGOŠA: Prema Nacrtu Programa ekonomskih reformi za Crnu Goru 2019 – 2021. godina, koji je najvažniji nacionalni dokument u dijalogu sa EU i ključni strateški dokument zemlje za srednjeročno makroekonomsko i fiskalno programiranje, projektovano je smanjenje deficita u 2019. godini, nakon čega  javne finansije  prelaze u zonu  suficita koji se ostvaruje u periodu 2020 – 2021. godina. Ovo je ostvarivo ukoliko nastavimo sa procesom dalje konsolidacije javnih finansija, odnosno jačanja finansijske stabilnosti, što je jedan od ključnih preduslova dugoročno održivog ekonomskog rasta i razvoja.

U tom smislu važno je da se i u 2019. ostvari planirani suficit tekućeg budžeta, odnosno finansiranje tekuće potrošnje iz izvornih prihoda, što je jedan od glavnih ciljeva definisanih u Fiskalnoj strategiji. To podrazumijeva odgovoran odnos svih potrošačkih jedinica prema rashodnoj strani budžeta, ali, što se često zaboravlja, i prema prihodnoj. Zbog toga je neophodno da se istraje na pravilu da nema zaduživanja za finansiranje tekuće potrošnje, već samo za realizaciju kapitalnih projekta koji donose novu vrijednost. Sve navedeno, uz intenzivne strukturne reforme u mnogim segmentima, stvara realne pretpostavke da se pozitivni trendovi u crnogorskoj ekonomiji odraze na rast životnog standarda, prije svega kroz povećanje ličnih primanja i pravednija socijalna davanja. Prema najavama Vlade, to se može očekivati krajem ove i početkom naredne godine.

ANALITIKA: Ističete da je visok nivo neformalne ekonomije jedan od ključnih problema, a takođe ukazujete i na nisku pokrivenost uvoza izvozom. Kako se izboriti sa navedenim izazovima, koji nisu od juče? 

MUGOŠA: Nedavno je i na sastanku privrednika sa predsjednikom Vlade i ministrima, organizovanom u Privrednoj komori takođe istaknuto da je siva ekonomija jedan od ključnih problema, odnosno da ova negativna pojava i dalje ostaje ogromna prepreka povećanju nivoa konkurentnosti domaće privrede i njenom razvoju. Prema određenim projekcijama, nivo neformalne ekonomije u Crnoj Gori iznosi preko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda. Prevedeno u eure, to je projektovani iznos od 1,2 do 1,5 milijardi eura. U pitanju je zaista jedan veoma veliki potencijalni izvor novih prihoda. Iako kontinuirana borba protiv te pojave predstavlja globalni izazov koji se nalazi u vrhu prioriteta razvijenih zemalja, njene negativne implikacije mogu mnogo ozbiljnije da uzdrmaju ranjivije ekonomije kakva je svakako i crnogorska.

Socijaldemokrate se zalažu za sistemski, odnosno dugoročno održiv pristup rješavanju problema neformalne ekonomije koji podrazumijeva istovremeni rad na preispitivanju fiskalnih i parafiskalnih nameta, kao i podsticajnih mjera u crnogorskom ekonomskom sistemu, kroz kreiranje rješenja kojima država svoje finansijske ranjivosti ne “liječi” nelogičnim, odnosno nerealno velikim opterećenjem poslodavaca ali, sa druge strane, i sprječavanjem zloupotrebe podsticajnih mjera od strane poslodavaca. Ovaj pristup traži i poboljšanje efikasnosti inspekcijskih organa na državnom i lokalnom nivou koje obuhvata više segmenata: jačanje njihovih kadrovskih i materijalnih kapaciteta, kažnjavanje nedosljednosti u ponašanju inspekcijskih organa, odnosno sprovođenju inspekcijskih kontrola i dr. Uz sve navedeno potrebno je paralelno raditi na strukturnim reformama u oblastima socijalne politike, obrazovanja i tržišta rada.

Za Socijaldemokrate jedan od bazičnih uslova ekonomskog prosperiteta, koji podrazumijeva i efikasnu borbu protiv neformalne ekonomije, je povjerenje u državu, odnosno u njene institucije. Ono se u kontekstu vašeg pitanja odnosi na motivisanost pojedinaca da započnu i da se na legalan način bave biznisom, domaćih i stranih investitora da ulažu u Crnu Goru, ali i motivisanost radnika da ukazuju na nelegalno poslovanje poslodavaca očekujući od inspekcijskih organa njihovo adekvatno reagovanje i eventualno sprječavanje pokušaja poslodavaca da ih kazne usljed prijavljivanja nezakonitog ponašanja.

Značajan izazov kada je u pitanju potreba intenzivnog ekonomskog razvoja je svakako i dugogodišnji problem ogromnog deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni, odnosno niske pokrivenosti uvoza izvozom. Prema preliminarnim podacima za 11 mjeseci prošle godine, spoljnotrgovinski robni bilans, odnosno deficit iznosi oko 2 milijarde eura. Naime, izvoz robe imao je vrijednost od 364 miliona eura, a uvoz 2,3 milijarde eura, odnosno pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 15,6 odsto. Svakako jedan dio tog uvoza generisan je realizacijom kapitalnih infrastrukturnih objekata, kao i gradnjom turističkih kapaciteta. Sa druge strane, prihodima od usluga u kojima najveće učešće ima turizam, dijelom se pokriva navedeni deficit u segmentu roba.

Međutim, zbog stabilnosti i dugoročne održivosti naše ekonomskog sistema neophodan je mnogo intenzivniji razvoj realnog sektora, sa posebnim naglaskom na oblast drvoprerade i poljoprivrede. Tu u dijelu drvoprerade prije svega mislim na stimulisanje razvoja prerađivačke industrije sa akcentom na finalnu proizvodnju, jer izvozimo jeftine sirovine, a uvozimo skuplje finalne proizvode u kojima se vrijednost takvih sirovina mnogostruko povećava. U dijelu poljoprivrede potrebno je raditi na značajno boljem plasmanu domaćih poljoprivrednih proizvoda kroz još izdašnije stimulisanje proizvodnje i prerade hrane, kvalitetnije udruživanje poljoprivrednika, formiranje regionalnih otkupnih centara i zaštitu domaćih poljoprivrednih proizvođača od nelojalne konkurencije, strateški osmišljeno povezivanje poljoprivrede i turizma, podršku razvoju organske hrane, veća ulaganja u promociju domaćih proizvoda, poboljšanje uslova za život i rad na selu kroz unapređenje putne, odnosno komunalne infrastrukture uključujući i bolju dostupnost obrazovnim i zdravstvenim uslugama  i dr. Realizacija navedenih mjera imaće značajan uticaj na podizanje konkurentnosti i povećanje izvoznog kapaciteta crnogorske privrede.

borismugosa4ANALITIKA: S obzirom na činjenicu da ste osnovani prije tri i po godine, da li ste zadovoljni dosadašnjim izbornim rezultatima?

MUGOŠA: Mislim da je najbolji odgovor na postavljeno pitanje činjenica da su Socijaldemokrate, samo tri i po godine od osnivanja, partija koja ima odbornike u svakom lokalnom parlamentu u Crnoj Gori, ukupno 66. Ovo dodatno dobija na značaju ako imamo u vidu podatak da smo imali u navedenom periodu parlamentarne i izbore u svih 25 lokalnih samouprava, a da su Socijaldemokrate samostalno nastupile na 80 odsto izbora koji su održani, uključujući Podgoricu, Bar, Nikšić, Plav, Rožaje itd.

Osim toga, u svim lokalnim sredinama bilježimo ogroman rast podrške u odnosu na rezultate sa parlamentarnih izbora održanih krajem 2016. godine, jer ako se saberu rezultati sa svih lokalnih izbora uživamo podršku od preko 25.000 naših građanki i građana, odnosno duplo više od blizu 12 i po hiljada glasova, koliko smo osvojili na parlamentarnim izborima.

Takođe, samo mi i DPS imamo u svakoj opštini parlamentarni status, s tim što su Socijaldemokrate jedina partija koja uz to bilježi i konstantan rast podrške birača. Ono što nas svakako dodatno ohrabruje je i činjenica da je prošla godina u tom smislu bila najuspješnija jer je najveći broj lokalnih izbora održan upravo 2018., a uz to Socijaldemokrate imaju po prvi put i predsjednika jedne opštine.  

borismugosasdborbaANALITIKA: Zašto su Socijaldemokrate bile protiv izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima,  koje Upravi policije omogućavaju da postane samostalan državni organ?

MUGOŠA: Ključne argumente našeg protivljenja predloženom, a kasnije i usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, jasno je i javno na sjednici Skupštine saopštio predsjednik Socijaldemokrata i predsjednik Parlamenta, Ivan Brajović. Naš stav po pitanju položaja Uprave policije u sistemu državne uprave uvijek je bio isti i što se tiče socijaldemokrata nije se promijenio od 2012. godine. Uostalom, siguran sam da naše, kao ni glasanje ostalih koalicionih partnera nije bilo iznenađenje za sve one koji malo duže prate dešavanje kada je ova problematika u pitanju. Takođe, ni među nama u koaliciji nije bilo nedoumica povodom izjašnjavanja o predloženom Zakonu. Uostalom, i naši ministri su na Vladi izdvojili mišljenje, odnosno bili su protiv prilikom glasanja o Predlogu tog zakona.

Da li je glasanje nekih drugih bilo iznenađenje, to neka javnost prosudi. Po našem viđenju, koje je principijelno, nepromijenjeno od 2012. i bazirano između ostalog i na uporednoj praksi u regionu i EU, Uprava policije treba da bude u okviru MUP-a. Takođe, nije tačna tvrdnja nekih da su Socijaldemokrate glasanjem za Zakon o državnoj upravi već odredili sudbinu Uprave policije kao samostalnog organa. Tačno je jedino to da je zahvaljujući amandmanima Socijaldemokrata i koalicionih partnera značajno unaprijeđen tekst Zakona o državnoj upravi. Za nas je u cijeloj ovoj priči najvažnije to da smo ostali principijelni i da su građani još jednom bili u prilici da jasno vide razliku između dosljednosti i nedosljednosti, što naravno potvrđuju i svi rezultati izbora i brojnih istraživanja koji pokazuju nedvosmislen uzlazni trend podrške našoj partiji.

ANALITIKA: Zašto se SD opredijelio za samostalan nastup na lokalnim izborima u Tuzima?

MUGOŠA: Kao što sam već naveo, za Socijaldemokrate je samostalan nastup na izborima pravilo,  a ne izuzetak. Odluka o samostalnom nastupu je jednoglasno donijeta na sjednici Opštinskog odbora Socijaldemokrata Tuzi.

Sve analize koje radimo, lični i profesionalni integritet građanki i građana koji su promoteri ideja Socijaldemokrata u toj opštini, naši planovi daljeg razvoja Tuzi, konstantni rast podrške našoj viziji građanske, multietničke, evropske i evroatlanske Crne Gore daju nam za pravo da očekujemo izuzetno dobar rezultat na predstojećim lokalnim izborima.

Komentari: 4

pg

23. 01. 2019 - 11:18

najbolji poslanik
Sovereign

23. 01. 2019 - 17:25

Ко си ти да нам унаказујеш развојне пројекте!?
Tara

23. 01. 2019 - 11:24

gospodin Mugosa ima pravo.. Mora se dobro razmisliti ..aerodrom je strateski cilj drzave CG..na isti nacin Luka Bar..moramo se paziti..niko ne investira bez profita..zato ne bi mi,,svoje na svome..
Zaid

23. 01. 2019 - 11:44

Država mora da računa na ljude kao što je Boris Mugoša.. čovjek za primjer, pravi profesionalac i jedan od najboljih ljudi za budućeg premijera, a onda i predsjednika Crne Gore..
Novi komentar