Uvesti „otvorene liste“

Blažić: Ne može se ugrožavati pravo na neposredan izbor

Model izbornog sistema mora omogućiti neposrednost izbora predstavničkih organa, kao što je to obezbijeđeno kod izbora predsjednika Crne Gore, a to su tzv. „otvorene liste“. Ne može se, kao sada, ugrožavati suvereno pravo građana na neposredan izbor – ocijenio je prof. dr Đorđije Blažić, pridruženi član Odbora za reformu izbornog i drugog zakonodavstva, u „Analizi izbornog zakonodavstva Crne Gore - otvorena pitanja“, a u koju je Pobjeda imala uvid.
Objavljeno: 23. 01. 2019 - 06:44 Promjenite veličinu teksta: A A A

- To je naročito važno i sa aspekta nužne promjene i usaglašavanja izbornog sistema za Evropski parlament nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, kao i poštovanja međunarodno-pravnih akata, koje je naša država ratifikovala, a koji propisuju obavezu neposrednih izbora – objasnio je Blažić.

Prema njegovom mišljenju, otvoreno je više pitanja – (ne) ustavnost izbornog (biračkog) prava, razdvajanje izbornih sistema sa aspekta nivoa formiranja predstavničkih organa vlasti (državni - lokalni), pravni status izbornih „organa“ i njihovi međusobni odnosi, izborni postupak i zaštita izbornog prava, pravni status i finansiranje političkih partija, nadzor nad primjenom biračkih spiskova i drugih javnih evidencija, neusklađenost pojedinih zakona koji utiču na pojedine segmente izbornog sistema sa Zakonom o upravnom postupku, kao i usklađivanje izbornog sistema sa izbornim sistemom EU.

Blažićeva analiza izbornog zakonodavstva ukazuje da ima više instituta izbornog sistema koji dovode u pitanje njihovu ustavnost i deharmonizaciju sa drugim zakonima kojima se uređuju pitanja vezana za biračko pravo, biračke spiskove, manjinska prava, izborne organe, nadzorna ovlašćenja između izbornih organa... - Ustavno-pravni koncept biračkog prava temeljno je narušen osporenim odredbama Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o biračkim spiskovima. Proširivanje ustavnog cenzusa za biračko pravo, i to „poslovnu sposobnost“, nije sporno, ali ga je ustavotvorac zaboravio.

Dodatnim proširivanjem, tj. ograničavanjem biračkog prava upisom u birački spisak uspostavlja se „uslov“ njegovog ostvarivanja, što dodatno diskriminiše i ograničava pravo birača, pri čemu je iz zakona jasno da je riječ samo o „tehničkom“ aktu kojim se uspostavlja evidencija birača radi lakšeg sprovođenja izbora – navodi Blažić u Analizi. On ukazuje da se „uvodi dodatni cenzus za lokalne izbore - prebivalište u opštini, odnosno gradskoj opštini kao izbornoj jedinici, najmanje šest mjeseci prije izbora“, kao i da se proširuje i uslovljava ostvarivanje biračkog prava glasanjem „elektronskom identifikacijom“.

Blažić ukazuje na „ukidanje pasivnog biračkog prava građaninu, kao prava da se kao pojedinac kandiduje za predstavnička tijela“, zatim na ukidanje savjetima naiconalnih manjina i manjinskih zajednica da imaju svoje liste kandidata.

- Uskraćivanje ustavnog prava građana da „neposredno“ biraju odbornike i poslanike, a ne da biraju „liste“ političkih partija i građanske „liste“, uskraćivanje ustavnog jemčenja prava na lokalnu samoupravu propisivanjem instancio nog nadzora Državne izborne komisije nad pojedinačnim aktima Opštinske izborne komisije kod lokalnih izbora, zadiranje DIK-a u obavljanje kadrovske autonomije lokalne samouprave, propisivanje izbornih organa kao političkih, propisivanje statusa DIK-a sa svojstvom pravnog lica – otvorena su pitanja navedena u Analizi.

Blažić ukazuje i na propisivanje nadležnosti izbornih organa lokalne samouprave (OIK, birački odbori) za vođenje izbornog postupka i odlučivanje za parlamentarne i izbore predsjednika Crne Gore, zatim uvođenje Dontovog metoda prelivanja glasova drugim strankama koje nijesu osvojile glasove, finansiranje političkih partija, te nadzor nad biračkim spiskovima. Blažić je Odboru dostavio Analizu sastavljenu od šest poglavlja, u kojima je, na skoro 50 stranica, obrazložio politikološki aspekt izbornog sistema, pravno-teorijski aspekt izbornog (biračkog) prava, međunarodni aspekt izbornog sistema, komparativni aspekt biračkog prava, zatim pozitivno-pravni okvir izbornog (biračkog) prava, te otvorena pitanja izbornog sistema.

Komentari: 5

Nati

23. 01. 2019 - 07:09

Blažić je malo zalutao...koga briga za izbore i promjenu izbornog sistema sad kad se otkrivaju afere Koverat i drugi slučajevi malverzacija koje su podrivale izborni proces.
Tara

23. 01. 2019 - 13:26

Sam Knezevic je rekao da je donirao novac..sto je sasvim legalno..kod ovih drugih partija ne znam kako izgledaju koferte..posto se i njima donira..zato ne iskrivljuj sliku..to je bolest kod nekih ljudi!
TEMSI

23. 01. 2019 - 14:32

Razlika je velika. DPS je ucjenjivala biznismene i tajkune da daju "donacije", narodnjački rečeno mito. Dok su opoziciju dobrovoljno finansirali neprijatelji Crne Gore.
Anđa

23. 01. 2019 - 10:44

Pravim i pravilnim izborima, uz usvajanje preporuka koje jei Blažić iznio, spriječile bi se afere "Koverat", "Snimak"...
CiNick

24. 01. 2019 - 18:59

Ove ideje s otvorenijem listama su mi smiješne. Čemu onda služe partije? Kako će partije provodit program ako im poslanike bira neko drugi? Što ih onda spriječava da im kandidati podpišu blanko ostavku i zamijene neposlušnoga poslanika? I kako će uobšte izgledat izbori s potencijalno hiljadu kandidata? Još ako se može kandidovat svaki građanin, izbori bi postali cirkus. S toga držim da je bolji kombinovani izborni sistem, proporcionalni (stranački) i većinski (individualni), đe bi pola poslanika bili predstavnici partija, a pola bi građani birali imenom i prezimenom.
Novi komentar