Za dobru efikasnost u radu radionice, koja posluje u okviru Sektora za održavanje, presudno je iskustvo.
“Bravarska radionica se, zbog toga, može pohvaliti nemjerljivim doprinosom koji ima u procesu razvoja elektrodistributivne mreže. To je težak posao, ali zaposleni ne pitaju za radno vrijeme kada okolnosti to zahtijevaju”, naglasili su u CEDIS-u za Dnevne novine.
Bravarska radionica postoji od 1964. godine i u njoj su se od nastanka obavljali poslovi izgradnje i rekonstrukcije elektroenergetske mreže. U CEDIS-u ističu da je bravarska radionica najzaslužnija za izgradnju mreže u državi, a bila je i nosilac procesa u vrijeme kada Crna Gora nije bila elektrificirana, naročito u prvim decenijama elektrifikacije.
“Izradom stubova za dalekovode urađenih u radionici, značajno j e pokrivena elektromreža u Crnoj Gori. Za potrebe radio-difuznih centara, sa prvih pet stubova u bravarskoj radionici, 1995. godine potekli su prvi signali mobilne telefonije u Crnoj Gori”, naveli su u CEDIS-u.
Dugogodišnji poslovođa bravarske radionice Vasilije Pekić sjeća se izgradnje elektroenergetske mreže u Crnoj Gori.
“Ovdje se radilo sve, od 35-kilovoltne mreže i objekata nižeg naponskog nivoa, do elemenata velikih dalekovoda, portala, trafostanica i ostalog za potrebe mreže. Ponosni smo što se u radionici mogu izraditi i prilagoditi metalni elementi neophodni za funkcionisanje distributivne mreže”, naveo je Pekić.
On dodaje da su dalekovodi proizvedeni u bravarskoj radionici naročito prepoznatljivi u srednjem i južnom dijelu Crne Gore.
Pekić ističe i da im često stižu zahtjevi iz regiona koje CEDIS-ova bravarska radionica ispunjava.
“Ne postoji element energetske mreže koji se ovdje ne može napraviti”, poručio je Pekić, dodajući da kod većih problema na mreži, pogon odradi skoro cijeli posao izrade novih elemenata havarisanog dijela mreže.
Nevrijeme koje se dogodilo 10. januara u Baru, kako dodaje nap sagovornik, prouzrokovalo je pad 11 stubova na dalekovodima 35-kilovolti Sutomore-Đurmani i 35-kilovolti Đurmani-Čanj.
Šef Službe za podršku održavanju i mehanizaciju Margita Miljanić objašnjava da su tom prilikom havarisane etaže i modifikovani elementi stubova su izrađeni za par dana.
“U cilju preventivnog održavanja, na 35-kilovoltnim dalekovodima, od 2010. godine zamijenjena je dotrajala konstrukcija novom. Zamjenjeno je oko 350 stubova. Što se tiče 10 kilovoltne mreže, u istom periodu sanirano je 950 stubova”, rekla je Miljanić Dnevnim novinama.
Ona ističe da se i svi ukradeni djelovi energetskih objekata proizvode u bravarskoj radionici.
“Svjedoci smo svakodnevnih krađa elemenata dalekovoda i trafostanica koji mogu dovesti do nestabilnosti elektroenergetskog sistema i dovesti u opasnost živote počinilaca i građana naročito kada je riječ o krađi vrata trfostanica zbog kojih one ostaju nezaštićene i predstavljaju potencijalnu opasnost”, ukazala je Miljanić.
Kako je istakla, obiman je posao proizvesti te djelove sistema, jer njihova izrada zahtijeva terenski rad, pravljenje predmjera i ugradnju.
“Zbog toga, apelujemo na nesavjesne građane da to ne rade, a oni koji primijete da su trafostanice otvorene, odmah prijave slučaj dežurnim službama CEDIS-a”, zaključila je Miljanić.
Pekić ističe da je tim bravarske radionice čine kvalifikovani bravari, metalostrugari, farbari i zaposleni zaduženi za ispomoć. On pominje i vrhunskog majstora Ivicu Spaića, koji posjeduje neosporne kvaliteta za sve bravarske poslove.
“Tu je i Saljo Seratlić neprevaziđen u prenosu datih crteža na metal gdje je potrebna visoka preciznost. Među ostalim bravarima treba pomenuti dobre radnike koji su duže zaposleni u pogonu Sašu Mugošu, Fahrudina Huremovića, Milorada Dašića, Slavka Perunovića, Nikolu Markovića i Blaža Vujovića”, naveo je Pekić.
Njegovi zaposleni su jednoglasni da bez Pekićevog pregalaštva, marljivosti i pouzdanosti, rad u radionci ne bi bio dobro organizovan i u prijateljskoj atmosferi.
