Na pitanje kako komentariše glasine da iza Kneževića stoji Amerika ili Velika Britanija, Bugajski objašnjava da Knežević nema podršku ovih zemalja. - Ne postoji nijedan racionalan razlog zašto bi administracije u Vašingtonu i Londonu podržale nekog pojedinca koji je optužen za finansijsku prevaru i kojeg pomaže glavni protivnik NATO-a u širenju dezinformacija o nekoj od savezničkh vlada.
POBJEDA: Kako komentarište nedavnu posjetu ruskog predsjednika Srbiji? Da li je poslata poruka da je Beograd ostao jedino uporište Kremlja na Balkanu?
BUGAJSKI: Putinova posjeta Beogradu je trebalo da konsoliduje poziciju Rusije na Balkanu. Srbija i Rusija nemaju bliski savez već asimetričnu vezu u kojoj Kremlj eksploatiše svoju dominaciju i tretira Beograd kao koristan surogat. Putin od trenutne debate oko promjene granica može imati koristi u ostvarivanju dva cilja.
Prvo, zemljišni sporovi odobreni od strane zapadnih sila mogu biti presedan za Krim, Donbas ili druge regione na koje je Rusija bacila oko.
Drugo, Kremlj računa da promjene granica na Balkanu mogu da stvore haos za NATO i EU jer će stimulisati pozive na stvaranje novih država od kojih Moskva može imati koristi. Efekat teritorijalnih razmjena može uticati ne samo na države poput Bosne i Hercegovine, već i upetljati članice NATO-a Albaniju, Hrvatsku i Crnu Goru.
POBJEDA: Kako vidite situaciju povodom Bregzita? Ima li vlast u Britaniji plan B i da li vrijeme pokazuje da je izlazak Britanije iz EU bio greška?
BUGAJSKI: Bregzit je izazvao politička previranja koja će proizvesti ekonomske probleme ako Velika Britanija napusti EU bez dogovora. Obje glavne partije su interno duboko podijeljene kakav dogovor treba da se postigne sa Briselom. Ne postoji alternativa planu osim da se pregovara sa EU o granici u Irskoj, uz to postoji nedovoljna politička podrška bilo za novi referendum ili nove izbore. Izgleda da će Britanija ispasti iz EU bez dogovora. Sada izgleda da će izlazak iz EU biti još teži nego ulazak.
POBJEDA: Pokazuje se da će situacija oko Bregzita trajati godinama, da li će to staviti proces proširenja u drugi plan kada je politika EU u pitanju?
BUGAJSKI: Nažalost, britanski odlazak iz EU može da oslabi podršku za dalje proširenje EU. Osim toga, Unija je preokupirana svojim problemima unutrašnje politike, ekonomskim nedostacima i usponom populističkih i ksenofobičnih pokreta širom Evrope koji dovode u pitanje proces proširenja. Parlamentarni izbori EU u maju će biti indikator pravca EU u narednih nekoliko godina, uključujući i posvećenost daljem širenju. Bez obzira na neposredne izglede za ulazak u EU, u interesu je svake države pretendenta da nastavi reforme u cilju harmonizacije sa EU i na taj način privuče sredstva Unije i privatne investicije.
POBJEDA: Državni sekretar za Evropu i Evroaziju u Stejt departmentu Ves Mičel je podnio ostavku. Kako će to uticati na odnose SAD sa Evropom, ali i našim regionom?
BUGAJSKI: Ves Mičel je napustio Stejt department iz ličnih razloga, ali je pomogao da se uspostavi samopouzdanija politika prema Rusiji sa većom pomoći najugroženijim NATO saveznicima i partnerima. Malo je vjerovatno da će to promijeniti njegov nasljednik posebno zato što Moskva nastavlja da napada Evropu, dok su odnosi između SAD i Rusije pogoršani. Nažalost, odnosi SAD i EU su ugroženi u posljednjih nekoliko godina zbog trgovinskih sporova i drugih pogrešnih koraka Bijele kuće, kao i sopstvenim unutrašnjim razlikama i preokupacijama EU.
POBJEDA: Imaju li SAD strategiju za Balkan?
BUGAJSKI: Strategija SAD prema Zapadnom Balkanu se nije promijenila pod Trampovom upravom, iako su neke taktike izmijenjene. Vašington je prvenstveno fokusiran na rješavanje preostalih međudržavnih sporova - posebno između Makedonije i Grčke i Srbije i Kosova.
Očigledno je, bez sumnje, da nijedno pitanje nije skinuto sa stola, uključujući i potencijalne teritorijalne razmjene. Krajnji cilj je da cio region bude integrisan u EU i NATO kako bi se obezbijedila veća stabilnost i predvidljivost i kako bi se u budućnosti izbjegla asistencija američkih trupa.
POBJEDA: Hoće li, po Vama, Prespanski dogovor podsticajno djelovati na rješavanje preostalih otvorenih pitanja u regionu?
BUGAJSKI: Potencijalno pozitivne posljedice ovog sporazuma ne treba potcjenjivati. Ako Grčka može priznati Makedoniju pod nešto izmijenjenim imenom, ali i priznati postojanje makedonskog identiteta i jezika koji se razlikuje od grčkog nasljeđa, onda bi Srbija mogla da prizna Kosovo kao nezavisnu državu i zasebnu naciju. Ako Makedonija može da riješi svoje unutrašnje međuetničke sporove ulaskom u NATO i približavanjem pristupanju EU, onda postoji i nada da Bosna i Hercegovina može postati jedinstvena država.
POBJEDA: Pratite li situaciju u Crnoj Gori gdje je ovih dana aktuelna afera koju je lansirao predsjednik Atlas grupe i član Klinton Global inicijative Duško Knežević. Protiv njega je SDT podiglo optužnicu za finansijske malverzacije i on je pobjegao u London. Međutim, on agresivno targetira vladajuću partiju i predsjednika Đukanovića. Jedni tvrde da iza Kneževića stoji Rusija, a drugi Amerika ili Velika Britanija, ili obje. Sam je dao povoda za to, spokojno najavljujući skoru posjetu Americi. Da li, po Vama, imaju osnova te glasine?
BUGAJSKI: Izgleda da Knežević djeluje kao jedan od Putinovih oligarha i slijedi agendu Kremlja sa ciljem da destabilizuju crnogorsku državu. Bilo kakve veze sa Rusijom treba pažljivo istražiti. Ne postoji nijedan racionalan razlog zašto bi administracije u Vašingtonu i Londonu podržale nekog pojedinca koji je optužen za finansijsku prevaru i kojeg pomaže glavni protivnik NATO-a u širenju dezinformacija o nekoj od savezničkh vlada.
