Jelena Đurović, nekadašnja direktorica i prva žena na čelu Nacionalne biblioteke „Đurđe Crnojević“

Nikad ne odustajte od zacrtanog cilja

U patrijarhalnom društvu za kakvo još uvijek slovi crnogorsko, ženama nikada nije bilo jednostavno da se dokažu na profesionalnom planu. Danas donekle jeste lakše, ali ne tako davno čak i one žene koje su stekle visoka zvanja, teže su se probijale u svijetu koji je pravljen skoro pa isključivo po mjeri muškaraca.
Objavljeno: 12. 02. 2019 - 09:40 Promjenite veličinu teksta: A A A

Jelena Đurović na čelo Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“ došla je 2004. godine, a osim toga što je u tom periodu bila jedna od rijetkih žena na rukvodećem položaju, ostaće upamćena i kao prva žena koja je upravljala ovom ustanovom. U njoj je ostala i opstala, ali i više nego uspješno je vodila do početka 2017. godine, kada je otišla u penziju.

Izazovi i prepreke

U razgovoru za Analitiku, Đurović otkriva da joj najveći izazov te 2004.godine bio kako da odgovori izuzetno kompleksnom zadatku koji nameće funkcija direktorice jedne nacionalne biblioteke.

- Nakon plejade kolega direktora, kao prvoj ženi na ovoj vodećoj poziciji, izazovi su bili još veći. Prepreka je bilo, ali sam ih prevazilazila otvorenošću, mentorstvom, dobrom komunikacijom i sticanjem povjerenja. Velika je odgovornost naći se na kormilu jedne takve ustanove kulture koja je „memorija nacije“, obrazovni i informacioni resurs i čiji je rad vidljiv mnogo dalje od lokalne i nacionalne sredine. Pred izazovom ste da se što bolje pozicionirate, odnosno da, ako je moguće, odlično pozicionirate svoju biblioteku u konkurenciji biblioteka svih zemalja svijeta – prisjeća se Đurović.

Napominje da su usponi i padovi sastavni dio svake profesije, a da bi uspješno trajali u poslu koji obavljate, posebno ukoliko ste žena, nužan je, kaže, veliki trud i mnogo odricanja. Uz sve ovo, smatra Đurović, najvažnije je - nikada ne odustati od zacrtanog cilja!

- Dakle: upornost, istrajnost, velika energija, entuzijazam koji pokreće i ogromna želja da planirane projekte dovedete uspješno do kraja i ostvarite dobar rezultat - poručuje Đurović.

Za nju, neizostavna je bila i velika podrška porodice, uz razumijevanje i priznanje da radi ispravnu stvar za opšte dobro.

- Takođe, podrška kolektiva, profesionalnog i poslovnog okruženja, podrška običnih ljudi, omogućavala mi je da problemi budu prevaziđeni, a odricanja podnošljivija – dodaje Đurović.

jelena-djurovic-konferencija

Kapitalni projekti

U dugogodišnjoj karijeri upravljanja bibliotekom, ona je inicirala i koordinirala veliki broj projekata od kapitalnog značaja, koji su omogućili transformaciju Nacionalne biblioteke Crne Gore u modernu strukturu prilagođenu izazovima i zahtjevima početka 21. vijeka.

Najponosnija je, kaže, na osnivanje COBISS Centra Crne Gore - kooperativnog bibliotečko-informacionog sistema i servisa sa jedinstvenom automatizovanom bibliografskom bazom podataka.

- Ovim projektom formirana je mreža biblioteka u Crnoj Gori i njihovih online dostupnih kataloga, koja je postala dio regionalne COBISS.NET mreže kao i najveće svjetske mreže bibliotečkih kataloga WorldCat. Osim brojnih benefita, bibliografski podaci cjelokupne crnogorske izdavačko - štamparske produkcije od početaka do danas sada su dostupni svima putem interneta – napominje Đurović.

Za njenog mandata formirana je i Digitalna biblioteka Crne Gore iz starih i posebnih fondova, kao i izvrsnih kolekcija. Između ostalog, to su Digitalna kolekcija Petar II Petrović Njegoš i Digitalna Crnogorska nacionalna bibliografija, koje su bile ne samo zapažene i visoko ocijenjene od međunarodnih eksperata, već su poslužile kao primjer inovativnosti i dobre prakse.

- Svakako, moram pomenuti projekte rekonstrukcje i rehabilitacije zgrada Nacionalne biblioteke. Bivše Italijansko poslanstvo kompletno je spolja i unutra uređeno, a bivše Francusko poslanstvo djelimično je sanirano. Ova zdanja su arhitektonsko kulturno nasljeđe naše zemlje, a njihovom rekonstrukcijom omogućena je bolja zaštita i čuvanje pisane kulturne baštine koja se u njima nalazi. Ujedno, stvoreni su i optimalni uslovi za rad – ističe naša sagovornica.

jelena-djurovic-na-medunarodnom-sastanku

Prednosti i nedostaci

U kontekstu ostvarenih poduhvata, Đurović naglašava da, generalno, biti žena na rukovodećoj poziciji ima i prednostima i nedostataka.

- Moje mišljenje je da žene upravljaju sa više senzibilnosti, više emocija, otvorenije i transparentnije. Međutim, ukoliko se od lidera očekuje demonstracija snage i moći, onda to može biti prijetnja za ženu na vodećoj poziciji. Ipak, držim da ne bi trebalo da postoje kvalitativne podjele na muško i žensko kada je u pitanju sposobnost izvrsnog upravljanja bilo kojom organizacijom ili institucijom, pa i Nacionalnom bibliotekom – ocjenjuje Đurović.

Prema njenim riječima, ono što bi trebalo da etablira uspješnost u rukovođenju nacionalnim bibliotekama jesu visoke kompetencije.

- Ukoliko postižete izvanredne rezultate, bilo da ste muškarac ili žena, bićete jednako cijenjeni. Ovo se, naravno, odnosi na razvijene zemlje.

Kod nas, ali i u regionu, još uvijek vladaju predrasude kad su u pitanju žene na rukovodećem položaju. U društvu u kojem na vodećim pozicijama u velikom procentu prednjače muškarci, žena lider, makar bila uspješna, ne dobija adekvatno priznanje.

Naprotiv, iskrenost, otvorenost, empatija najčešće se doživljavaju kao slabosti, a ne kao vrline što ozbiljno može da ugrozi položaj žene na rukovodećem mjestu, pogotovo u sredini kakva je naša – smatra naša sagovornica.

Osviješćenost, podrška, edukacija

 

Za podizanje svijesti o položaju žena u Crnoj Gori, Đurović smatra da je neophodno jačanje civilnog društva i veća ekonomska potpora.

- Nužna je i osviješćenost putem edukacije, ali i dobra socijalna podrška za ženu i njenu porodicu. Dakle, potrebno je mijenjanje stereotipnih obrazaca pri čemu je ključ u obrazovanju i izgradnji ambijenta demokratskog shvatanja kapaciteta polova, ravnopravnosti socijalnog statusa i društvenog priznanja – smatra Đurović.

Vizija i dostignuća

Kroz brojne izazove i prepreke, kako kaže, nju je vodila odlučno zacrtana vizija razvoja NBCG, koja je podrazumijevala da ova ustanova služi znanju, obrazovanju, pamćenju i pismenosti, da podstiče istraživanje i kreativnost, ali i da bude na usluzi svim građanima Crne Gore - bez razlika ili ograničenja!

- Vođena ovom vizijom, mislim da sam uspjela, primjenjujući visoke standarde koje ova djelatnost zahtijeva, da na čvrstim temeljima tradicionalne Nacionalne biblioteke, postavim nove stubove moderne Nacionalne biblioteke Crne Gore - biblioteke za 21. vijek.

O tome svjedoči veliki broj projekata, kapitalnih, infrastrukturnih, istraživačkih i edukativnih, kao i projekata u cilju zaštite, očuvanja i prezentacije kulturne baštine i promocije nacionalne pismenosti i književnosti.

Ostali su neostvareni neki započeti projekti, kao što je Muzej knjige i literature Crne Gore. Ali, u svakom slučaju, otišla sam iz Biblioteke sa osjećanjem zadovoljstva i ispunjenosti. U potpunosti ostvarena i ništa ne bih drugačije uradila – priznaje Đurović.

Pored uspješnog vođenja Nacionalne biblioteke dugi niz godina, Đurović zbilja ima na šta biti ponosna. Između ostalog, bila je predsjednica Savjeta COBISS.NET (međunarodne asocijacije), a kuriozitet je i da je ušla u knjigu „Direktori vodećih svjetskih nacionalnih, narodnih, manastirskih i kraljevskih biblioteka: liderstvo, menadžment, budućnost biblioteka“ (World’s Leading National, Public, Monastery and Royal Library Directors: Leadership, Management, Future of Libraries). 

Autori djela, koje  ima za cilj da predstavi najuspješnije direktore sa izuzetnim doprinosom razvoju i transformaciji biblioteka u 21.vijeku, univerzitetski su profesori iz Kanade, Japana i Hong Konga, a knjigu je objavio njemački izdavač „De Gruyter Saur“. Našoj sagovornici, ništa od ovih dostignuća nije „palo s neba“.

- Potreban je bio ogroman trud, veliki rad na sebi, da, ali i rad sa drugima. Potrebno je bilo obezbijediti profesionalno i poslovno okruženje. I biti uvijek na visini zadatka.

Kad se osvrnem unazad, sa ove distance, prepreke su bile svakodnevne i na svakom koraku. Vječito ste izloženi riziku donošenja odluka. Da li je to znanje, umijeće, sreća, vizija, intuicija, ili sve zajedno, uglavnom, mogu sa sigurnošću reći da sam donosila prave odluke u pravo vrijeme. Tako su se otvarala i ona vrata za koje sam mislila da ih je nemoguće otvoriti. Mislim da je to ključ za uspjeh – smatra Đurović.

jelena-djurovic-u-bakuu

Balansiranje prioriteta

Prema njenim riječima, još jedan ključ uspješnosti, ne samo za nju već i za sve žene na rukovodećim pozicijama, jeste i umijeće balansiranja prioriteta u poslovnom i privatnom životu. U tom segmentu, primjećuje, žene u Crnoj Gori imaju pred sobom više „izazova“ nego muškarci.

- Dobra organizacija vremena, određivanje prioriteta, usklađivanje poslovnih i privatnih obaveza svakako nije jednostavno, pogotovo za ženu na visokom položaju. Da, žene kod nas moraju da odgovore na više zahtjeva i to je jedan od pokazatelja da im je puno teže nego muškarcima – smatra Đurović.

Cijeni da bi ženama kao snažan podsticaj za građenje karijere trebalo da budu sve uspješne žene u svijetu koje su se ostvarile obavljajući složene i odgovorne poslove.

Razgovor zaključuje porukom ženama, ma gdje bile i ma kojom profesijom se bavile: Istrajte u svojima namjerama i nikad ne odustajte!

 

„Usud“ svih žena   

Osvrćući se na rasprostranjenost „staklenih tavanica“ sa kojima se žene suočavaju u pogledu napredovanja u karijeri, tj. diskriminatornog tretmana u vezi sa poslovima koji su im delegirani, Đurović primjećuje da to nije „usud“ samo žena kod nas, ili na ovim bližim nam prostorima.

- Žene se svuda u svijetu suočavaju sa sličnim problemima, samo što su oni izraženiji u manje razvijenim sredinama. Ono na čemu, pak, treba raditi je otklanjanje prepreka koje se postavljaju pred ženama da zauzmu važne pozicije u društvu – ocjenjuje Đurović.

 

 

Komentari: 2

ABC

12. 02. 2019 - 20:17

Jelena, zena, strucnjak, covjek, gospodja...Hvala joj za postavljanje Nacionaalne biblioteke CG na put digitalizacije, za edukaciju kadrova, za ljudsku rijec podrske. Jelena, zena kakvih malo ima. Kolegijalni pozdrav!
Bravo za gospođu Đurovic

13. 02. 2019 - 09:56

Nacionalnu bibloteku je dovela u red, svaka cast.
Novi komentar