U fokusu

Zgrade preblizu, niđe drveta

Nova stambena naselja u Podgorici niču kao pečurke poslije kiše. Nije rijetkost da između starih objekata investitori izgrade nove zgrade bukvalno jednu uz drugu.
Objavljeno: 17. 02. 2019 - 06:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Osim činjenice da sa prozora vide samo parče neba i komšijski stan građani su nezadovoljni i zbog nedostatka zelenih površina, garaža i posebno parking mjesta ispred zgrada. Svjedoci smo da brojni investitori završe zgradu, prodaju stanove, a prostor oko objekta kao i zajedničke površine ostanu godinama potpuno neuređeni.

Pobjeda istražuje kakav je kvalitet novogradnje i šta se može učiniti da se uredi ova oblast. Iako iz Ministarstva održivog razvoja tvrde da je regulatorni okvir u Crnoj Gori pri izgradnji stambenih objekata postavljen tako da postoji više kontrola kako bi objekti bili bezbjedni i kvalitetni, većina građana iz Pobjedine ankete i predstavnici grupe ,,Ko ako ne arhitekt“ (KANA) saglasni su da se nove stambene zgrade ne mogu pohvaliti visokim kvalitetom. U grupi ,,KANA“ tvrde da se građevinski investitori u trci za što većim profitom često ponašaju neodgovorno i pribjegavaju svim metodama koje prolaze kako kod institucija sistema, tako i na tržištu, a na uštrb kvaliteta izgrađenog i neizgrađenog prostora.

Vlasnik podgoričke kompanije Zetagradnja Blagota Radović, koji je jedan od najvećih crnogorskih građevinskih investitora, ocijenio da je situacija bolja nego prije desetak godina i da se investitori trude da rade što kvalitetnije, kako bi, usljed pojačane konkurencije mogli prodati stanove na tržištu.

STRUČNI NADZOR

Predstavnici Ministarstva održivog razvoja su saopštili su da je za kvalitet izvedenih radova odgovoran izvođač radova i stručni nadzor.

- Znači, investitor je dužan da obezbijedi vršenje stručnog nadzora. Stručni nadzor obuhvata: kontrolu izvođenja radova prema revidovanom glavnom projektu, zakonu kojim se uređuje izgradnja objekata i posebnim propisima; kontrolu usklađenosti radova; provjeru kvaliteta izvođenja radova; kontrolu kvaliteta materijala, instalacija i uređaja koji se ugrađuju; provjeru da li materijali, instalacije i uređaji koji se ugrađuju imaju propisanu dokumentaciju neophodnu za njihovo stavljanje u upotrebu; redovno praćenje dinamike izvođenja radova i poštovanje ugovorenih rokova; kontrolu primjene mjera koje je naložio izvođaču radova da preduzme u cilju otklanjanja nedostataka pri izvođenju radovakontrolu radova koji se nakon zatvaranja, odnosno pokrivanja ne mogu kontrolisati; kontrolu primjene mjera za zaštitu životne sredine, itd – naveli su predstavnici Ministarstva.

Oni su dodali da urbanističko-građevinski inspektor provjerava da li izvođač radova i stručni nadzor postupaju shodno zakonu.

- Ukoliko oni obavljaju djelatnost suprotno zakonu pokreće se postupak za oduzimanje licenci – istakli su iz Ministarstva.

Predstavnica grupe ,,Ko ako ne arhitekt“ (KANA) arhitekta dr Milica Vujošević je govoreći o kvalitetu novijih stambenih zgrada navela da je opšti zaključak da je, osim malog broja pozitivnih primjera, situacija relativno loša. - To je očigledno još na nivou urbanističkog plana, gdje su nove zgrade ucrtane previše blizu jedna drugoj, bez obzira na karakteristike lokacije, osunčanje, vjetrove, strane svijeta, saobraćaj, postojeće zelenilo, kulturno i prirodno nasljeđe – kazala je Vujošević Pobjedi.

Ona smatra da se javnim objektima školstva, zdravstva, sporta i sl. u novim stambenim blokovima poklanja veoma malo pažnje.

 - Postojeći kapaciteti javnih sadržaja, saobraćaja i infrastrukture se preopterećuju. Prostori koji nijesu direktno u funkciji profita privatnih investitora posljedni se uređuju, ako uopšte do toga i dođe. Evidentni su primjeri u Podgorici u okolini tržnog centra „Delta siti“, gdje planirane podzemne garaže nijesu izvedene, gdje je teren oko stambenih objekata ostao potpuno neuređen, gdje čak ni liftovi, stepenište i zajednički prostori nijesu dovršeni – tvrdi Vujošević.

- Sama organizacija prostora u zgradama i u stanovima podređena je tržištu, bez obzira na pravila struke koja su bila na visokom nivou u doba obimne stambene izgradnje od 60-ih do 80-ih godina prošlog vijeka u čitavoj bivšoj Jugoslaviji. Novi stambeni objekti većinom ni estetski nijesu previše inventivni, za razliku od novih stambenih objekata u razvijenim evropskim zemljama – istakla je Vujošević.

Ona je navela da se od osamostaljenja Crne Gore još uvijek čeka na usvajanje određenih zakona i pravilnika koji bi preciznije definisali oblast projektovanja i povezane oblasti. - Nadamo se skorom usvajanju Državnih smjernica razvoja arhitekture koje bi makar donekle odredile pravac razvoja u tom segmentu. Međutim, za poboljšanje kvaliteta prostora neophodno je usvajanje još nekih akata, te njihova aktivna primjena u struci i kontrola primjene od strane nadležnih organa – poručila je Vujošević.

Ona tvrdi da se građevinski investitori u trci za što većim profitom često ponašaju neodgovorno i pribjegavaju svim metodama koje prolaze kako kod institucija sistema, tako i na tržištu, a na, kako kaže, uštrb kvaliteta izgrađenog i neizgrađenog prostora. - U prethodnom periodu bilo je nekih primjera koji su stvarali probleme krajnjim korisnicima prostora. Međutim, svi učesnici u procesu jednako su odgovorni za krajnji ishod. Struka bi tu trebalo da ima veći uticaj, i da ne dozvoli radnje koje dovode u pitanje kvalitet prostora i izvedenih radova – istakla je Vujošević.

Vlasnik podgoričke kompanije Zetagradnja Blagota Radović, naveo je da u ovoj firmi, postoje procedure koje se poštuju pri izgradnji objekata.

- Mi smo propisali interne procedure nabavke i ugradnje materijala koje se moraju poštovati i svaku isporuku robe prate sertifikati o kvalitetu i garancija proizvođača, koje mi prenosimo kasnije na naše krajnje korisnike – kazao je Radović Pobjedi.

On je istako da je da bi se procedure pri gradnji ispoštovale potreban kvalitetan stručni kadar i kompletan tim, prvenstveno inženjerski u svakoj fazi nabavke, ugradnje, kontrole ... Radović se zapitao da li manje firme koje se bave izradnjom stambenih objekata imaju stručan i kvalitetan kadar, koji će pratiti tok izgradnje.

 - Pretpostavljam da male firme nemaju sav onaj kadar, koji je potreban da bi se izgradnja objekta ispratila do kraja, ali ja to mogu samo da pretpostavim – rekao je Radović i dodao da je veliko pitanje na koji način rade male kompanije i da li poštuju sve propise.

Praveći poređenje sa periodom od prije desetak godina, Radović je naveo da je siguran da ima pomaka u kvalitetu gradnje u odnosu na ,,teške“ 2007, 2008, 2009. kad je izbila ekonomska kriza.

Opširnije u Pobjedi

 

Komentari: 4

čitalac

17. 02. 2019 - 09:46

Mora se priznati da su ljepša naselja ona koja su ljudi sami radili, kao Vranići ili Kakaridska gora. Tamo nema ni trotoara ni mogućnosti da se postave. Uvijek se može i bolje, ali i ovo što sada gradimo je prelijepo. Ljudi tu vole da žive, to niko ne može osporiti. A još je važnije da to ljudi mogu sebi priuštiti. Ne znam jeste li primijetili, u tim zgradama žive gotovo isključivo mladi ljudi i parovi. Mladi u Španiji ili Francuskoj mogu samo da sanjaju da kupe stan. Ni u Njemačkoj se ne kupuju stanovi već se samo rentiraju. Plus, građevinska industrija i sve ostale prateće industrije (proizvodnja namještaja, trgovina kućnim aparatima...) sjajno rade poslednjih 15 godina i nema naznaka da će usporiti. Bože podrži!
Niki

17. 02. 2019 - 12:50

Zivim u city kvartu, to je najblize paklu! Uzas od Kvarta! Stanovi katastrofa! Tu nije moguce stavi ti ni plakar ni krevet I sto, ali nista! Zapravo kad stavite stvari onda nema prostora da hodate! Tako je to projektovano uzasno! A kvalitet je 1 eur po kvadratu! Sve se raspada!
@

17. 02. 2019 - 14:57

MENI KAO RODJENOM PODGORICANINU SITI KVART JE ELITNI DIO GRADA.
Berane

17. 02. 2019 - 15:46

Rodjeni podgoricanin je zanimanje u pg!
Novi komentar