Naučnici su dnevno između 8 i 20 sati snimali mozak "noćnih ptica" koje obično idu oko 2.30 sati na počinak a ustaju oko 10.15, kao i mozak ranoranilaca koji liježu prije 23 sata, a ustaju oko 6.30 sati i utvrdili kod "noćnih ptica" manje konektiviteta u djelovima mozga povezanim sa održavanjem budnog stanja.
Takođe su imali slabiju pažnju, sporije reakcije i i pojačanu pospanost.
Naučnici kažu da to sugeriše da su "noćne ptice" u nepovoljnijem položaju zbog "ograničenja" uobičajenog radnog dana.
Pozvali su na više istraživanja kako bi se razumijele zdravstvene implikacije za "noćne ptice" koje rade ili školuju se u doba dana koje im ne odgovara.
Naučnici su istraživanjem obuhvatili 38 osoba i snimali njihovu moždanu funkciju u mirovanju uz pomoć magnetne rezonance.
Dobrovoljci su potom u vremenu od 8 sati do 20 sati obavili niz zadataka, a bilježili su i osjećaj pospanosti.
Ranoranioci su bili najmanje pospani i najbrže su reagovali u zadacima koje su dobili u jutarnjim satima, te se pokazalo da su bitno bolje obavljali zadatke u to vrijeme u odnosu na "noćne ptice".
"Noćne ptice" bile su najmanje pospane i najbrže su radile oko 20 sati, iako njihova djelotvornost nije bila značajno bolja od ranoranilaca.
Konektivitet u mozgu u područjima povezanim s boljim učinkom i manjom pospanošću bio je u svakom trenutku značajno veći kod ranoranilaca, što sugeriše da je kod spavalica konektivitet oslabljen tokom čitavog radnog dana, kažu naučnici.
Autorka istraživanja Elis Fejser Čajlds sa univerziteta Birmingem kaže da bi rezultati istraživanja mogli biti dijelom rezultat "činjenice da su noćne ptice ugrožene tokom čitavog života".
Ona podsjeća da "noćne ptice" moraju rano ustajati zbog škole, pa kasnije zbog posla, pa se stalno moraju boriti protiv svog urođenog ritma.
Naučnica ističe da se mora bolje proučiiti kako prilagođavanje neodgovarajućem radnom vremenu može uticati na zdravlje i produktivnost.
Oko 40 do 50 posto stanovništva sklono je kasnijem lijeganju i ustajanju nakon 8.20 sati, napominju naučnici.
Uobičajeni radni dan je od 9 do 17 sati, ali to za "noćne ptice" može značiti smanjenu djelotvornost tokom jutra i povećani osećaj pospanosti tokom dana.
"Kad bismo kao društvo bili fleksibilniji u upravljanju vremenom, mogli bismo puno postići u povećanju efikasnosti i smanjivanju zdravstvenih rizika".
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Sleep.
