Radomir Jurić, predsjednik Državne komisije za nadzor revizije u Narodnom muzeju Crne Gore

Ništa se neće skrivati

Insistiraću da se sve napravi po zakonu i na vrijeme. Jednako se to odnosi na muzealce i članove naše komisije. Založiću se za argumentovane rasprave kojima će se doprinijeti što boljim rješenjima. Nikoga u Muzeju unaprijed ne optužujemo niti amnestiramo
Objavljeno: 19. 02. 2019 - 06:30 Promjenite veličinu teksta: A A A

Muzejski savjetnik iz Hrvatske dr sc Radomir Jurić krajem prošle sedmice održao je prvi sastanak sa članovima Državne komisije za nadzor revizije u Narodnom muzeju Crne Gore. Ovaj veliki stručnjak u oblasti arheologije i muzeologije predsjedavaće komisijom do okončanja svih revizionih postupaka u Narodnom muzeju i pokušaće da svojim autoritetom garantuje da će izvještaji komisija za reviziju i krajnji rezultati o pravnotehničkim propustima i manjkovima biti pouzdani i tačni.

To je obećao i u ekskluzivnom intervjuu za Pobjedu, u kojem govori o svojim očekivanjima, metodologiji po kojoj će raditi, ali i o dugogodišnjem iskustvu u oblasti sakupljanja, istraživanja, zaštite i prezentacije kulturnog blaga.

POBJEDA: Kakvi su Vam utisci nakon prvog sastanka sa članovima Državne komisije i upravom Narodnog muzeja?

JURIĆ: Opći i pojedinačni dojmovi su veoma dobri. Kvalitetno su pripremljeni potrebiti susreti. Slušao sam o mnogim poteškoćama, postavio i dobio odgovore na mnoga pitanja koja se tiču ukupne problematike vezane za Narodni muzej Crne Gore. Izražena mi je potpora, uz odlučnost da posao dovedemo do kraja u punoj ozbiljnosti i odgovornosti. Sastav komisije je različit po vrstama zanimanja, od muzealaca, povjesničara, povjesničara umjetnosti do pravnih stručnjaka, što je iznimno dobro. Naše obaveze ćemo provesti u skladu s važećim zakonima Crne Gore.

Svi prisutni članovi Komisije sudjelovali su u otvorenom i sadržajnom razgovoru iznoseći svoje prijedloge, uz korisne komentare. Veoma važan razgovor sam imao s upravom Narodnoga muzeja i iznimno emotivan susret s rukovoditeljima muzejskih jedinica. O njihovu dosadašnjem radu, a napose poslovima koji se tiču revizije muzejskoga materijala i dokumentacije, dobio sam iscrpna saznanja, koja će meni, ali i cijeloj Državnoj komisiji dobro doći u sadašnjem radu, kao i u našim konačnim analizama i zaključcima. Vjerujem i u predan rad svih muzejskih službi.

POBJEDA: Da li ste već utvrdili metodologiju po kojoj ćete raditi u narednom periodu?

JURIĆ: S malo promijenjenih članova Državna komisije nastavlja rad kao i dosad. U tom smislu nema zastoja. Sada samo ukratko spominjem da ćemo gotove izvještaje o provedenoj reviziji u pojedinim muzejskim sastavnicama dobro i široko proučavati. Dati ocjene, upozoriti na propuste i tražiti rješenja. Određenim našim načinom provodit će se i provjere stanja muzejske građe i dokumentacije. Naravno, to nije tako jednostavno učiniti, ali ćemo u tomu ustrajati, uz potrebno respektiranje muzejske struke.

POBJEDA: Sastanci Državne komisije biće održavani najmanje jednom mjesečno. Što to znači? Koliko ćete vremena biti u prilici da provodite u Crnoj Gori?

JURIĆ: Načelno je dogovoreno da se sastanci Državne komisije održavaju jednom mjesečno, ali i kada bude potrebno i češće, zavisno od ritma završetka rada revizijskih komisija, ali uz već naznačene rokove. Upravi Muzeja je izričito rečeno da stručno osoblje koje je angažirano na reviziji ne treba zaduživati na druge poslove. Revizija je prioritet svih prioriteta u narednom djelovanju Narodnoga muzeja. Menadžment je to sa ozbiljnošću prihvatio. U Crnoj Gori ću boraviti kad i koliko to bude potrebno.

POBJEDA: Jeste li se u Vašoj bogatoj karijeri na tlu bivše Jugoslavije ikada susreli sa ovakvim problemima u kojima se našao Narodni muzej Crne Gore?

JURIĆ: Radeći dugo u muzejskoj struci, a između ostaloga i predajući muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zadru (sada Sveučilištu u Zadru) imao sam i imam relativno dobar uvid u djelovanje raznovrsnih muzeja na tlu nekadašnje zajedničke države. I onda i sada je težak rad u mnogim muzejima. Djeluje se u stalnoj besparici, nemogućim uvjetima s malim brojem muzejskih stručnjaka. Za uspješan rad potrebno je i mnogo znanja i odricanja.

Radost je nagrada za ostvareni projekt i dodatan motiv u potrazi za novim. Samozatajan rad naša je odlika glede čuvanja, sakupljanja, istraživanja, konzervacije, obrade i prezentacije muzejske građe. Poznato mi je da su cetinjski muzeji kroz više desetljeća učinili mnogo. Naravno da se u radu događaju propusti, pa evo toga je bilo i u ovom Muzeju. Revizijom će se utvrditi zatečeno stanje. Potom pručavanjem dokumentacije i sravnjivanjem vidjeti zašto nešto nedostaje i tko je za to eventualno kriv.

Nadležne državne službe obavljaju i obavljat će svoj posao i u taj segment mi ne ulazimo. Znači, podvući ćemo crtu što stvarno jest, a što stvarno nije. Važno je da sve provedemo prema sadašnjim zakonima i pravilnicima koji se tiču muzejske struke. Ništa se neće skrivati. Svjesni smo i činjenice u kakvim okolnostima rade, sadašnji, mlađi, muzejski djelatnici i same revizijske komisije. Na kraju našega rada javnost će o svemu biti obaviještena. Znat će se u cjelosti u kakvim se je sve problemima našao Narodni muzej Crne Gore.

POBJEDA: Na čemu ćete najviše insistirati kao predsjednik Državne komisije u Crnoj Gori?

JURIĆ: Već sam se prethodno dotaknuo ovog pitanja. Inzistirat ću da se sve napravi po zakonu i na vrijeme. Jednako se to odnosi na muzealce i članove naše komisije. Založit ću se za argumentirane rasprave kojima će se doprinijeti što boljim rješenjim a . Ni ko g a u M u z e j u unaprijed ne optužujemo niti amnestiramo. Zalagat ću se i za kvalitetnu suradnju svih aktera uključenih u navedenu problematiku, međusobno se poštujući. Naravno bit će još toga.

Veoma sam motivisan da dovedemo posao do kraja

POBJEDA: Što Vas je motivisalo da prihvatite prijedlog Ministarstva kulture da budete predsjednik Državne komisije?

JURIĆ: Mogu istaknuti da u Crnu Goru i njezinu povijesnu prijestonicu Cetinje dolazim i dolazit ću u punoj vjeri kako bih na temelju moga dugogodišnjega muzejskoga rada pomogao u razmršenju ovog gordijskoga čvora. U radu Državne komsije bit ću nepristran, jer me (i nas) zanima činjenično stanje, kako bi se dobila cjelovita slika u svim muzejskim prostorima. To je i te kako važno za ukupnu crnogorsku kulturnu baštinu i muzeologiju, ali i znatno šire. Veoma sam motiviran da dovedemo posao do kraja. Ujedno je to i veliki izazov za mene. Vidjet ćemo koliko će to biti ostvarivo.

Tragovi prijateljstva i veze sa Crnom Gorom

POBJEDA: Da li ste ikada ranije imali stručnog kontakta sa crnogorskom kulturnom i arheološkom baštinom?

 JURIĆ: Imao sam više u prethodnom razdoblju. Na Filozofskom fakultetu u Zadru na magisteriju sam bio zajedno s više kolega iz Crne Gore. Primjerice s Rajkom Vujičićem, Božidarom Šekularcem, Vesnom Vičević, Ilijom Pušićem i drugima. Pratio sam njihove uspjehe i na obranama magisterija i doktorata u Zadru. Sve su se teme ticale kulturne baštine i povijesti Crne Gore. Upoznat sam i s bogatom povijesti ove države. Poznavao sam i neke studente kada sam ja studirao na Filozofskom fakultetu i poslije. Predavo sam mnogima na studiju Kulture i turizma.

Više ih je bilo iz Boke Kotorske. Neki su izrađivali diplomske radove i seminare koji su vezani za kulturnu baštinu Crne Gore, a znam i za bogatu arheološku baštinu sa crnogorskoga tla. Upućen sam i u multikulturalnost ove samostalne države. Prije više godina upoznao sam Krstu Andrijaševića, poznatoga crnogorskoga umjetnika. Drago mi je da je prošle godine dobio Trinaestojulsku nagradu. Poslao mi je i svoju monumentalnu monografiju. Zahvaljujem mu na tomu i čestitam. Dobro sam poznavao slikara Božidara Đurića u Zadru, brata Miodraga Dade Đurića, kao i njegovu obitelj.

Sada se otvaraju šire mogućnosti suradnje između Cetinja i Zadra, ali i Hrvatske i Crne Gore, vazano za arheološke, likovne i kulturološke izložbe, kao i druge raznovrsne oblike suradnje. Na tomu ću se dodatno angažirati. U sjećanju mi je i višegodišnja suradnja s Nikšićem kada su taj grad i Zadar bili pobratimljeni. U novije vrijeme nekoliko zadarskih i hrvatskih znanstvenika bavilo se je vrlo afirmativno s kulturnom baštinom u Kotoru, napose onom iz srednjeg vijeka. S prve godine studija arheologije i povijesti umjetnosti sjećam se veoma važnog nalazišta Crvena stijena.

(opširnije u Pobjedi)

Komentari: 3

Mislim

19. 02. 2019 - 07:25

Još ne znaš đe si doša, ni sa kim si se u koštac ufatio, Razmišljaj po malo kako da se izvučeš iz toga haosa.
I ja

19. 02. 2019 - 18:54

Upoznaće se htio ne htio. Samo mi nije jasno što će strancu da se bakće našim nevoljama. Mora da mu je nešto obećano.
Мирослав Ђукић

21. 02. 2019 - 12:43

Човек једноставно не схвата у шта се увалио!
Novi komentar