PKCG: EU posebno potencira načelo unosa i očuvanja kapitala

Privredna komora i Udruženje pravnika Crne Gore su organizovali okrugli sto na temu „Odredbe i primjena zakona o privrednim društvima – uporedno iskustvo“.
Objavljeno: 23. 02. 2019 - 12:02 Promjenite veličinu teksta: A A A

Cilj skupa bio je da se kroz stručnu debatu ukaže na dobra i potencijalno problematična rješenja Predloga zakona o privrednim društvima, kao i mogućnosti njihove primjene u praksi.

Uvodna izlaganja imali su predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, ministarka ekonomije Dragica Sekulić i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore dr Branislav Radulović.

Predavanje je održao eminentni stručnjak, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i profesor emeritus Pravnog fakulteta u Zagrebu Jakša Barbić.

Moderator skupa bio je generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, a u radu su učestvovali privrednici, arbitri Arbitražnog suda pri Komori, sudije, advokati, profesori univerziteta.

Golubović je kazao da je Predlog zakona o privrednim društvima jedan od od najznačajnijih pravnih akata za funkcionisanje i rad privrede u našoj zemlji. Usvajanje ovog zakona
predstavlja važan korak u usaglašavanju sa pravnom tekovinom iz oblasti kompanijskog prava, a sve u cilju da se poslovanje privrede pojednostavi te učini efikasnijim i bržim.

On je rekao da se novinama u Predlogu zakona otklanjaju brojni problemi koji se tiču poslovanja privrede u Crnoj Gori. Podsjetio je da je Privredna komora bila domaćin dijaloga po pitanju ovog zakona koji je rezultirao otklanjanjem najvećeg dijela nedorečenosti i nejasnoća
važećeg propisa, prihvatanjem većine primjedbi privrednika i fokus stavio na unapređenje korporativnog upravljanja.

Jedna od novina odnosi se na izbor sistema upravljanja privrednim društvima između jednodomnog i dvodomnog, u kojem, pored skupštine, postoji uprava i nadzor.

“Iako je za zemlje evropsko-kontinentalne pravne tradicije tipičan dvodomni sistem, što je dominantno rješenje na nivou Evropske unije, moramo uvažiti činjenicu da u Crnoj Gori više od 85 posto preduzeća ima do pet zaposlenih, a preko 53 odsto samo jednog zaposlenog, što čini
neracionalnim nametanje obaveze ustanovljavanja skupštine i opterećuje preduzeća prekomjernim administrativnim troškovima koje neminovno proizvodi funkcionisanje takve upravljačke strukture”, smatra Golubović.

Prema njegovim riječima, zahtjev Privredne komore da inokosni organ upravljanja faktički obavlja funkciju skupštine preduzeća naročito dolazi do izražaja ako se ima u vidu podatak da od ukupnog broja registrovanih društava sa ograničenom odgovornošću, čak 76,1 odsto čine jednočlana društva.

Rješenja iz Predloga zakona predstavljaju poboljšanje u dijelu normiranja i praktične primjenjivosti odredbi koje se odnose na zloupotrebu pravne ličnosti. Iako je zloupotreba svojstva pravnog lica
detaljno normirana, u očiglednoj namjeri da se uvaže sugestije privrednika, prema ocjeni Golubovića još ne postoje adekvatni mehanizmi zaštite povjerilaca od izigravanja pravila, zbog niskog osnivačkog uloga i nedostatka kontrole preduzeća koja se duži vremenski period nalaze u blokadi. Doprinos efikasnijem poslovanju predstavlja ukidanje obaveze upotrebe pečata u određenim poslovima između privrednih društava i organa javne uprave, i uvođenje obaveze
registracije elektronske adrese. Takođe, unapređene su odredbe koje se odnose na prinudnu likvidaciju, zabrane raspolaganja i prava trećih lica.

“Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom doprinijeti da Zakon o privrednim društvima ispuni osnovnu svrhu i poslovanje učini efikasnijim, a preduzeća rasteretiti suvišnih birokratskih i
administrativnih procedura. Pored praktičnog značaja za svakodnevno poslovanje privrednih subjekata, predložena rješenja imaće uticaj i na pozicioniranje Crne Gore na Doing Business listi Svjetske banke, što će povoljno uticati na ambijent za poslovanje i doprinijeti privlačenju novih domaćih i stranih investitora”, zaključio je predsjednik Komore.

Generalni sekretar Privredne komore Crne Gore Pavle D. Radovanović je ukazao na značaj Zakona o privrednim društvima za poslovnu zajednicu, a samim tim i za društvo u cjelini.

“Izrada zakona, njegova primjena i promjene teksta propisa su izazov za svaku državu: državne organe, privredna društva, sve koji te odluke/odredbe primjenjuju i sudove koji rješavaju sporove nastale iz primjene, ukoliko se ne odlučite za Arbitražni sud pri Privrednoj komori Crne Gore, što vam preporučujem”, rekao je Radovanović.

On je podsjetio da je u Privrednoj komori ranije razgovarano na temu Zakona o privrednim društvima, u okviru javne rasprave o nacrtu ovog akta.

Brojni zahtjevi privrede su, podsjeća generalni Sekretar, već ugrađeni u Predlog zakona, ali i dalje postoje određeni izazovi gdje će Komora tražiti modifikaciju rješenja, ukoliko to nije u suprotnosti sa direktivama EU.

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić je istakla da je Zakon o privrednim društvima najznajačniji za poslovanje kompanija, čiji je osnovni cilj stvaranje uslova poslovanja koji će svim preduzećima
omogućiti da postanu relevantan i ravnopravan učesnik na jedinstvenom evropskom ekonomskom prostoru.

On reguliše osnivanje, upravljanje, restrukturiranje, prestanak rada privrednih društava, kao i pitanja od značaja za njihovo funkcionisanje. Takođe, ovim zakonom se uređuje i pravni položaj
drugih oblika obavljanja privrednih djelatnosti, kao što su preduzetnik i dio stranog društva.

“Zakon o privrednim društvima predstavlja neizostavan segment i kamen temeljac ekonomskog zakonodavstva država i društava baziranih na sistemu tržišne ekonomije”, rekla je Sekulić.

Podsjetila je da je raniji Zakon o privrednim društvima, koji je stupio na snagu 2002. godine, zasnovan na anglo-američkoj pravnoj tradiciji, a da je novi predlog baziran na evropskom kontinentalnom pravu.

“Još od početka primjene važećeg Zakona o privrednim društvima, aktuelni zakon se mijenjao i dopunjavao u šest navrata. Česte izmjene i dopune, iako su donijele određena poboljšanja u smislu primjene zakona, doprinijele su tome da je njegova sistematika u značajnijoj mjeri postala nejasna”, rekla je Sekulić.

Važan razlog za donošenje ovog zakona je i proces pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji.

“Ključno mjerilo za privremeno zatvaranje pregovora u Poglavlju šest – Privredno pravo, jeste donošenje novog zakona o privrednim društvima. Cilj i obaveza je da taj zakonski akt bude u cjelini
usklađen sa takozvanim kompanijskim direktivama, koje predstavljaju ključne instrumente prava EU na planu harmonizacije nacionalnih kompanijskih prava i stvaranju uslova za adekvatan razvoj unutrašnjeg tržišta”, poručila je Sekulić.

Iz težnje za potpunom usklađenošću sa nacionalnim kompanijskim pravom država članica EU proisteklo je rješenje da se, uporedo sa jednodomnim modelom organizacije uprave društava kapitala, u domaće zakonodavstvo uvede i dvodomni sistem.

“Na taj način daje se doprinos lakšoj integraciji Crne Gore u unutrašnje tržište EU, kao i rastu privlačnosti crnogorskog dijela unutrašnjeg tržišta za strane investicije”, rekla je Sekulić.

Novim zakonom se, kako je objasnila, kreira kvalitetan koncept zaštite prava, ali i nesporno legitimnih vlasničkih interesa akcionara, posebno manjinskih.

Sekulić je podsjetila da je usvajanje zakona predviđeno za drugi kvartal.

Predsjednik Udruženja pravnika dr Branislav Radulović ocijenio je da anglosaksonski model po kojem je rađen prethodni Zakon o privrednim društvima više nije primjenljiv.

“Kao pravnici zahvalni smo što prelazimo na novi model koji je mnogo bliži svima nama. Prethodni zakon je imao 68 članova dok predlog novog ima 347 i podnormiran je ako se uzme u obzir da hrvatski ima 743 člana a njemački 1102 “, rekao je Radulović.

On je ukazao da novi tekst označava prelazak na kontinentalni model prava osim u dijelu koji se odnosi na registraciju kompanija.

“Zadržali smo registraciju u CRPS-u dok je stav Udruženja pravnika da to treba da bude sudski upis”, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, ne smije se dozvoliti da ovo zakonsko rješenje bude u koliziji sa drugim propisima. On je naveo da se predloženim tekstom predviđaju novi instituti poput nezavisnog
direktora, podružnice, integrisanog koncepta zastupnika i drugih.

“Kada je riječ o imovini i kapitalu društva mislim da je Predlog zakona podnormiran”, rekao je on.

Akademik Jakša Barbić naglasio je da ulazak u EU traži prilagođavanje domaćeg zakonodavstva zahtjevima Evrope.

“Među bitnijim je Zakon o privrednim društvima, s obzirom na to da je sloboda kretanja kapitala jedan od temelja na kojima počiva EU. Ovaj zakon u cjelosti mora biti kompatibilan onome što traži EU, jer svako preduzeće osnovano bilo gdje u Uniji smatraće se crnogorskim i morate imati propis koji je jednak, na primjer, njemačkom ili francuskom. Jer ako ga nemate, EU će da kaže da zaustavljate kretanje kapitala”, rekao je Barbić.

Barbić apostrofira da ulaskom naše zemlje u EU sudovi Crne Gore neće više biti posljednja instanca, već će to biti evropski. Priznavaće se sistem sudskih presedana i zbog toga zakon mora biti rađen tačno po modelima koji se traži u EU.

“Pri tome morate imati na umu da je do sada objavljeno 12 direktiva iz ove oblasti koje se doslovno moraju ugraditi u zakonski tekst. Dok Crna Gora uđe u EU biće ih najmanje 15-16, a svaka traži da intervenišete na 20 ili 30 mjesta u Zakonu. Direktiva 12 je nova i Hrvatska je sad ugrađuje u Zakon, koji će zbog toga biti obimniji za više od 20 članova, sa mnoštvom detalja koji moraju biti propisani”, rekao je on.

Ocjenjuje da je Crna Gora dobro radila na ovom polju.

“Sadašnji tekst je bitan napredak u odnosu na raniji, međutim u Predlog zakona nije ugrađeno baš sve što treba.Evropska unija posebno potencira načelo unosa i očuvanja kapitala. U zakon morate ugraditi i odredbe o rezervama kapitala, jer se zahtijeva stabilnost kompanije koja dolazi na finansijsko tržište EU. Zapisnik na skupštini akcionara ne treba da vodi sekretar nego notar”, neki su od predloga koje je iznio Barbić.

Hrvatska je spremna da Crnoj Gori prenese iskustva na ovom polju, ali i ukaže na greške koje je ta zemlja napravila.

“Mi gledamo šta su Njemci napisali i to unosimo u naš zakon,jer su Njemci inicijatori i kreatori donošenja svih novih direktiva”, saopštio je Barbić.

Dodao je da sada Zakon o privrednim društvima u Hrvatskoj uredno funkcioniše.

“Sada smo došli na nivo da taj propis savršeno kod nas funkcioniše, da nam EU ne upućuje niti jednu primjedbu. To treba napraviti u Crnoj Gori”, rekao je on.

Kada izgradite pravni sistem kompatibilan sa EU olakšaćete priliv investicija, zaključuje Barbić.

Izlaganje pravnog eksperta iz Hrvatske motivisalo je brojne diskutante da pitanjima, komentarima i sugestijama dodatno doprinesu kvalitetu stučnog dijaloga na ovom skupu.

Komentari: 0

Novi komentar