Nove digitalne komunikacione tehnologije u velikoj mjeri utiču na jezik donoseći promjene u pravopisu, leksici i gramatici. Prilikom pisanja poruka, teži se uštedi na vremenu i prostoru te se jezik prilagođava takvim potrebama i polako izlazi iz okvira standardnog jezika. Takva komunikacija teži jednostavnosti i brzini, ne poštuje gramatička pravila i ortografske norme te, kao svojevrsni surogat komunikacije licem u lice, egzistira na granici između govornog i pisanog jezika.
Magistarka lingvistike Jelena Tomić pojašnjava da je elektronski diskurs hibrid pisanih i govornih žanrova, ali ima i svoja specifična obilježja, kao i da u različitim vidovima komunikacije iz ovog domena (e-mail, forum, blog, Facebook, čat...) dominiraju raznovrsni jezični obrasci – od žargona, elemenata neformalnog govora, kombinovanih sintaksičkih struktura, ortografskih grafičkih obilježja, do ikoničkih znakova i simbola.
– Govorna spontanost i brzina pisanja uzrokuju mnoge pogreške - korišćenje interpunkcije na nekonvencionalnim mjestima ili u pretjeranoj mjeri, kapitalizacije gdje ona nije predviđena i oskudna upotreba zamjenica. Takođe, česta je upotreba aktiva, nejasnost, direktno obraćanje, elipse i skraćivanja. Karakteriše ga i formalna upotreba zamjenica, atributi, članovi, relativne klauze i drugo – pojasnila je u opštim crtama Tomić.
Ona primjećuje da popularnost koju jezik interneta danas ima navodi na zaključak da će on u budućnosti sve više postajati lingvističkim standardom. Tako ukazuje da u savremenoj komunikaciji pod uticajem interneta, pretjerana i nepotrebna upotreba riječi engleskog porijekla potiskuje norme standardnog jezika, koje djelimično bivaju zamijenjene normom engleskog. – Tako nastaje hibrid, u kojem se poslije određenog vremena sve više jezičkih elemenata ili u potpunosti zamjenjuje odgovarajućim elementima iz engleskog ili prati normu ovog jezika – ističe Tomić.
NORME
Navodi da su neke od promjena nastale pod uticajem norme engleskog jezika – upotreba velikog slova u pisanju pridjeva na -ski i -čki, izvedenih od imena naroda, koji se u našem jeziku pišu malim početnim slovom (engleski, njemački), ali i uticaj iskaza u kojima se u engleskom jeziku sve riječi pišu velikim slovom. – Pod uticajem norme engleskog jezika umjesto š, ć, č, đ, ž koriste se varijante kao što su s, c, dj, z, a nekada i sh, ch, zh, tj, tz. Zatim se i zamjenjuje engleskim y, v sa w, a nekada se ide i korak dalje, pa se H zamjenjuje sa x, ch, sa cx, a sh sa sx. Takođe, primjećujemo primjere u kojima se oponaša englesko pisanje pa se U zamjenjuje sa dva o (kako se izgovara u engleskom jeziku) i I sa dva E, kao i udvostručavanje ili utrostručavanje posljednjeg konsonanta. Takvi su primjeri: gloop (glup), ovdjee, pozzz itd. – navodi Tomić.
U sferi internet jezika, kako ističe, posebnu vrstu iskaza čine izrazi koji predstavljaju kombinaciju simbola i brojeva koji vizuelno podsjećaju na neka slova ili upotreba izgovornih oblika brojeva i slova, tzv. leetspeak, koji je prvobitno predstavljao šifrovanu komunikaciju hakera. – U našem jeziku takvi su primjeri: bu2 (Budva), o5 (opet), xtra (ekstra) i dr. – pojašnjava ona. Način na koji komuniciraju internet generacije, koje teže da iskažu što više informacija minimalnim brojem karaktera, karakteriše, kako primjećuje Tomić, i česta upotreba skraćenica poput omg, bzv, lol, bff, nmg, ln, a koje često za starije generacije predstavljaju ,,šifrovanu poruku“, koja ih zbunjuje.
Cijeli tekst pročitajte u današnjem izdanju Pobjede
