''Razumijevajući u potpunosti određenu zabrinutist dijela javnosti koja proističe iz medijske interpretacije nekih rješenja iz Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika želimo da vas informišemo o sledećem: Etički kodeks državnih službenika i namještenika donešen je i objavljen u Sl. listu Crne Gore br. 050/18 od 20. 07. 2018. g., više od sedam mjeseci prije njegove današnje medijske aktuelizacije. Stupanjem na snagu ovog Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika prestao je da važi ranije važeći Etički kodeks državnih službenika i namještenika (Sl. list Crne Gore br. 20/12 od od 15. 03. 2012. g.) koji je stupio na snagu 01. 01. 2013. godine'', navodi se u saopštenju.
Kako dodaju, članom 10 oba Etička kodeksa državnih službenika i namještenika predvidjena je ista norma i glasi:
“Službenik je dužan da, primjereno poslovima koje vrši u državnom organu, bude prikladno i uredno odjeven i da načinom odijevanja na radu ne narušava lični ugled i ugled državnog organa niti da izražava političku, vjersku ili drugu ličnu pripadnost koja bi mogla da dovede u sumnju njegovu nepristrasnost i neutralnost u vršenju poslova”. Evropska konvencija o ljudskim pravima u čl. 9 garantuje pravo na privatno i javno manifestovanje vjerskih ubjeđenja i Crna Gora je, kao potpisnica, dužna da poštuje ta prava. Ustav Crne Gore u čl. 46 u potpunosti prihvata ovo rješenje inkorporirajući ga u svoj pravni sistem u najvišem pravnom aktu. Intencija ovog pravnog rješenja iz Etičkog kodeksa državnih službenika i namještenika nije i ne može biti zakidanje prava zagarantovanih Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, koja nedvosmisleno garantuju pravo na javno manifestovanje vjerskih ubjeđenja, već da zabrani javno ispoljavanje političkih, vjerskih i drugih ubjeđenja na način koji dovodi u sumnju nepristrasnost i neutralnost državnog službenika i namještenika'', ističe se u saopštenju.
Kako dalje navode, dosadašnja praksa, rješenja koje je u primjeni više od šest godina, nije pokazala da ova norma proizvodi kršenje vjerskih prava, pa ni prava na javno manifestovanje vjereskih ubjeđenja.
''U tom smislu podvlačimo da nema mjesta zabrinutosti u vezi sa ovim pitanjem i uvjeravamo vas da će Bošnjačka stranka i u narednom periodu biti u potpunosti privržena poštovanju svih pa i ovih ljudskih prava, kao temeljnih vrijednosti na kojima počivaju moderne, demokratske zajednice, jer su to naši programski principi od kojih nećemo odustati u svom političkom djelovanju. S tim u vezi, Bošnjačka stranka je kod Ministarstva Javne uprave, u čijoj je nadležnosti ovo pitanje, zatražila tumačenje u javnosti problematizovane norme kako bi se izbjegla proizvoljna i zlonamjerna tumačenja. Takođe, Bošnjačka stranka će u narednom periodu aktivno raditi na trajnom definisanju ovog pitanja u cilju otklanjanja svake mogućnosti da bilo čije tumačenje ugrozi Ustavom zagarantovana vjerska prava i slobode'', zaključuje se u saopštenju.
