U oktobru prošle godine Džef Bezos zasjeo je na prvo mjesto popisa najbogatijih ljudi na svijetu kojeg sastavljaju u časopisu 'Forbs' (Forbes). Nedavno je otkrio zašto troši milijardu američkih dolara u dionicama na svoju kompaniju 'Blu Oridžin' (Blue Origin), koja se bavi letovima u svemir.
Tokom privatnog događanja u klubu 'Jejl' (Yale) u Njujorku Bezos je u polusatnom izlaganju iznio svoju viziju budućnosti istraživanja svemira.
Komercijalni letovi u svemir danas su, rekao je Bezos, skupi zato što se oslanjaju na pouzdanost, zbog čega je prateća industrija ograničena mogućnostima koje nude konzervativni sistemi lansiranja. Put naprijed vodi nas kroz dokazivanje sigurnosti i vrijednosti sistema u kojima recikliramo raketne sisteme.
Nijesmo u svemiru dovoljno često
Bezos je istaknuo kako 'Nju Šepard' (New Shepard), suborbitalno turističko vozilo koje 'Blu Oridžin' razvija, kao i druge slične tehnologije ne isprobavamo dovoljno često. 'Letjelice s kojima najviše letimo otisnu se u svemir s teretom nekoliko desetaka puta godišnje. Nećete postati zaista dobri u nečemu ako to radite tek nekoliko desetaka puta godišnje. Trebamo češće ići u svemir', upozorio je Bezos.
Pritom nije dovoljno da sistemi za lansiranje raketa budu dobri sami po sebi već moraju biti jednostavni za korištenje kako bi troškovi lansiranja pali. U Blu Oridžinu, rekao je Bezos, nastoje razviti sisteme i vozila koje će biti moguće operativno koristiti iznova i iznova.
Kao što su se Mark Zakerberg (Mark Zuckerbeg) i on oslonili na postojeću internetsku infrastrukturu kako bi razvili globalne kompanije kao što su 'Fejsbuk' (Facebook) i Amazon radeći u studentskoj sobi ili garaži, tako bi se trebao pojaviti i neko poput njih za putovanje u svemir.
Bezos smatra kako to trenutno nije moguće jer su troškovi previsoki zbog toga što treba razviti velik dio infrastrukture. 'Nećemo danas vidjeti Marka Zakerberga u svemirskoj industriji. To je nemoguće. Dva klinca u studentskoj sobi ne mogu pokrenuti ništa značajno u svemiru danas', zaaključio je.
Njegov je cilj preusmjeriti imovinu koju je stekao zahvaljujući Amazonu u razvoj infrastrukture koja će pomoći idućoj generaciji preduzetnika, svojevrsnu transportnu mrežu. To je cilj Blu Oridžina.
Nju Šepard, 18 metara visoka raketa namijenjena svemirskom turizmu, može se sama prizemljiti nakon lansiranja. Samo gorivo nije toliko skupo - manje od milion američkih dolara za nekoliko puta veću raketu Nju Glen (New Glenn) (95,4 m) - koliko troškove diže to što skup hardver ne koristimo višekratno. Bezos vjeruje kako bi trebalo biti lakše ponovno koristiti veće rakete.
Prognozirao je kako će Blu Oridžin prve turiste u svemir poslati pomoću takete Nju Šepard još tokom ove godine. Zadovoljan je rezultatima dosadašnjih testiranja, ali uporno upozorava svoj tim kako nijesu u utrci i kako će komercijalni letovi krenuti kad budu spremni.
Više komponenti rakete Nju Šepard bit’ će korišteni u drugom stepenu Nju Glen, rakete na tečni vodonik, a u veću raketu bit će ugrađena iskustva i znanja stečena korištenjem manje.
U Blu Oridžin već razvijaju iduće izdanje tog motora, nazvano BE-4, koje će prodavati i konkurenciji 'Junajted Lanč Alajns' (United Launch Alliance), za vozilo 'Vulkan' (Vulcan). U Huntsvilu (Huntsville) u američkoj saveznoj državi Alabami u toku je gradnja pogona za njegovu proizvodnju. Očekuje se kako će izbacivati desetak motora godišnje.
Za Nju Glen sličan će pogon uskoro biti dovršen u Floridi. Ta bi raketa trebala biti operativna do 2021. godine. Trebala bi moći vratiti se na brod koji je u pokretu, čak i uz nepovoljne vremenske prilike.
Skeptičan prema Bransonu, kritičan prema Masku
Bezos je skeptičan kad je riječ o dometima kompanije za svemirski turizam 'Virdžin Galaktik' (Virgin Galactic), koju vodi Ričard Branson (Richard Branson). Smatra kako njihova letjelica neće moći letjeti podjednako visoko kao i Nju Šepard, iznad Kármánove linije koja se smatra granicom svemira (80 do 100 kilometara iznad površine Zemlje).
Bezos je istaknuo kako prodaju svoju tehnologiju konkurentima ne bi li došli do pogodnosti koje nudi ekonomija razmjera i amortizirali troškove razvoja i proizvodnje. U odnosu na konkurenciju njihova raketa izdvajat će se po ogromnoj količini tereta koju će moći ponijeti (po dva satelita odjednom), kao i po tome što će biti moguće koristiti je bar 25 puta prije remonta.
U izgradnji su i uzletište te druga infrastruktura potrebna za svemirske letove. Ukupne troškove Bezos je procijenio na oko milijardu američkih dolara. U finansiranju će im djelimično pomoći i posao sa Vazduhoplovstvom SAD-a, vrijedan 500 miliona dolara, a imaju već i ugovore s budućim kupcima.
Kritičan je prema ideji Ilona Maska (Elon Musk) o kolonizaciji i teraformiranju Marsa. 'Ako mislite kako je to dobra ideja, popnite se na vrh Everesta i živite tamo godinu dana pa javite kako vam se to svidjelo. A to su rajski uvjeti naspram Marsa', rekao je Bezos.
Umjesto planetarnog šovinizma - habitati u orbiti
Ne trebamo biti planetarni šovinisti i po svaku cijenu naseljavati planete, rekao je. Njegova je vizija preseliti tešku industriju i proizvodnju energije izvan Zemlje kako bi se omogućio rast standarda svima, bez ograničenja u bilo kojem pogledu. Ne bismo naseljavali planete već gradili habitate kakve je predvidio fizičar Džerard Onil (Gerard O'Neill) još sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Takve bi kolonije bile praktičnije za komunikaciju i transport, a oslanjale bi se na obilje jeftine energije. 'Zemlja koristi vrlo malo energije koju odašilje Sunce, ogroman nuklerani fuzijoni reaktor, u svim smjerovima oko sebe. Kako bi to korištenje povećali samo nekoliko postotaka svake godine, morali bismo prekriti cijelu površinu Zemlje solarnim panelima.
Moramo tu energiju početi koristiti u svemiru, kao i resurse koji su nam tamo na raspolaganju. Izvedivo je, ali moramo se početi time baviti. Jeftiniji sistem lansiranja kojeg je moguće iznova koristiti jedan je od koraka u tom smjeru', upozorio je Bezos.
Na matičnoj planeti ćemo nastaviti stanovati, obrazovati se i baviti se lakom industrijom. Umjesto nekoliko milijardi na Zemlji, u Sunčevom sistemu moglo bi se naseliti bilion ljudi. 'Tako bismo mogli imati hiljadu Mocarta, hiljadu Ajnštajna. Zamislite kakva bi nevjerovatna civilizacija to bila', naglasio je Bezos, a prenosi 'Biznis Insajder' (Business Insider).
