Crna Gora treba da obezbijedi čistu energetsku tranziciju i da više uloži u energetsku efikasnost, a prioritet ne bi trebalo da bude izgradnja hidroelektrana, ocijenjeno na dvodnevnoj radionici „Klimatske promjene i energetika“.
Radionicu su organizovali Savjet za ekološku gradnju Crne Gore, u parnerstvu sa nevladinim organizacijama (NVO) Green Home, CAN Europe i Ministarstvom javne uprave, u okviru projekta Zajedno za bolju klimu u Crnoj Gori, kojeg finansira Evropska unija (EU).
Izvršna direktorica NVO Green Home Nataša Kovačević kazala je da je, kada je riječ o klimatskim promjenama i energetici, koja donosi najviše emisija gasova staklene bašte, jasno da u narednom periodu Crna Gora mora da obezbijedi čistu energetsku tranziciju.
„Međutim, kada govorimo o čistoj energetskoj tranziciji, moramo da razmišljamo da više mora da se uloži u samu energetsku efikasnost, moramo da razmišljamo o socijalno pravednoj tranziciji, koja podrazumijeva da sa jedne strane svi građani koji su radili u rudnicima, termoelektranama, i vezanim sistemima, sada će trebati nova zaposlenja, i svi oni moraju biti kvalifikovani i imati određenu satisfakciju, da bi mogli da ostvaruju normalan kvalitet života nakon ove tranzicije“, istakla je Kovačević.
Prema njenim riječima, Crna Gora mora da ide u tom pravcu, jer se, kako je podsjetila, obavezala da će morati da implementira evropske propise.
„Do 2050. godine očekuje se da se približimo nuli emsija gasova staklene bašte. Imamo dobre potencijale i kapacitet, oni mogu da se ostvare iz alternativnih izvora energije. Uz dobar energetski miks, možemo da razvijemo takve vrste projekata, koji neće štetiti životnoj sredini, poput izgradnje malih i velikih hidroelektrana“, navela je Kovačević.
Ona je ukazala da se Crna Gora, kao potpisnica Pariskog sporazuma, obavezala da će do 2050. godine da napušta postepeno korišćenje fosilnih goriva.
„U tom smislu, obavezala se na određene etape da će da smanji emisije gasova staklene bašte, pa tako je u Evropi cilj 40 odsto do 2030. godine i da poveća učešće obnovljivih izvora energije do 32 odsto u finalnoj potrošnji“, precizirala je Kovačević.
Ona je kazala da se Crna Gora trenutno obavezala na 30 odsto smanjenja gasova staklene bašte u odnosu na 1990. godinu.
„To znači da bi naš cilj trebalo da bude ambiciozniji i da se do 2030. godine sklopi sa onim što je planirala EU, posebno u svjetlu toga da mi danas imamo u planu da razvijemo više obnovljivih izvora energija, koji dolaze iz vjetroelektana, oko 150 megavata, i solarnu elektranu koja je najavljena na Ministarskoj konferenciji ka čistoj energetskoj tranziciji , koja obuhvata nekih 250 megavata“, navela je Kovačević.
Kako je pojasnila, to podrazumijeva i određena opterećenja, kako za cijelu državu, tako i za građane, obzirom da se alternativni izvori energije plaćaju subvencijama.
„Ono što mi, u ovom smislu ne odobravamo, jeste da čista energetska tranzicija ide ka povećanju i stavljanju u prioritete izgradnje hidroelektrana. Bilo da je riječ o velikim hidroeletranama ili malim hidroelektranama, smatramo da one donose veliku štetu životnoj sredini, i sa te strane je licemjerno da plaćaju subvencije građani za projekte koji donose velike devastacije“, istakla je Kovačević.
Ona smatra da sistem koji je napravljen, a koji je vezan za subvencije u Crnoj Gori, nije dobar, ocijenjujući da je potrebno mnogo više u tom smilslu da se uradi.
„Ono što je ušlo u zajednički sporazum ministara o energetskoj tranziciji jeste da se što manje ulaže u obnovljive izvore energije, a koji su vezani za hidroenergiju. Usvojeni su prnicipi za održivu hidroenergiju, u kojima se kaže da, u slučaju izgradnje novih projekata, biće referentno zakonodavstvo u oblasti životne sredine, bez obzira na stepen transpozicije u svakoj pojedničanoj zemlji“, navela je Kovačević.
Izvršni direktor NVO Breznica Milorad Mitrović kazao je da je prvi talas izgradnje malih hidroelektarna prošao bez većeg građanskog otpora u Crnoj Gori.
„Ono što slijedi je bunt građana protiv tih malih hidroelektrana. Građani su shvatili da su investitori i izvođači radova tim zahvatima narušili njihovu životnu sredinu, oduzeli su im rijeke i vode, sve to stavili u cijevi zarad profita i megalomanske težnje za profitom“, naveo je Mitrović.
On smatra da će u narednom periodu sve više ljudi da se buni protiv toga.
„Ono što bi mi, kao ekološka država, trebalo da uradimo jeste da napustimo koncept pregrađivanja rijeka, uništavnja tih područija, i devastaciju zaštićenih područija, koja ustvari imamo zaštićena na papiru, a uopšte ih ne štititimo“, rekao je Mitrović.
Izvršni direktor NVO Ozon Aleksandar Perović smatra problematičnom što je po Ustavu Crna Gora ekološka država, a i dalje se, kako je dodao, insistira na upotrebi nekih fosilnih goriva, „što na neki način degradira tu samu ideju i na neki način sprječava da ekonomska razvojna kategorija doživi sav svoj puni potencijal“.
On je kazao da su obnovljivi izvori energije danas ne samo pozitivan trend, već i potreba, „ukoliko znamo da je količina fosilnih goriva ograničena, da raspolažemo skromnim količnima, gledajući to sa globalnog aspekta“.
„Svakako, ukoliko u što skorijem periodu počnemo da masovnije i efikasnije koristimo obnovljive vidove energije, imaćemo situaciju da Crna Gora bude jedna destinacija koja će to moći da rabi kroz različite vidove ekonomskih kategorija, kakve su turizam i ugostiteljske djelatnosti, što znači da tu ekonomsku kategoriju ekološke države možemo na najbolji način realizovati“, naveo je Perović.
Predstavnica Mreže parkova Dinarida Jelena Marojević Galić ocijenila je da aspekat klimatskih promjena u zaštićenim podučjima nije nešto o čemu se govori u Crnoj Gori.
„Taj aspekt nije prepoznat u brojnim strateškim dokumentima u oblasti klimatskih promjena, a uticaj klimatskih promjena na zaštićena područja, na njihove ekosisteme, bogat biodiverzitet i šumu, je izuzetno veliki“, navela je Marojević Galić.
Prema njenim riječima, čitava ta problematika nije adekvatno prepoznata u strateškim i planskim dokumentima, ocijenjujući da se o tome mora povesti računa u narednom periodu.
Generalni direktor Direktorata za klimatske promjene i mediteranske poslove Ešef Husić kazao je da je energetika glavni generator gasova koji, kako je pojasnio, imaju uticaj na globalno zatopljenje i na rast temperature na globalnom planu.
„Crna Gora je u tom dijelu, vrlo mali emitent gasova sa efektom staklene bašte. To je procenat od 0,009, čak nešto manje od toga. Kao rezultat toga imamo ektremne meteorološke pojave, koje se ogledaju u ekstremnim poplavama, sušama, vjetrovima“, istakao je Husić.
On je rekao da Crna Gora pripada regionu koji je posebno pogođen klimatskim promjenama, regionu jugostočne Evrope.
Husić je podsjetio da je Crna Gora potpisnica svih značajnih međunarodnih dokumenata, zaključno sa Pariskim sporazumom.
„Taj sporazum 2020. godine stupa na snagu i taj dokument govori o mapi puta koja ima tri etape, a koja se dominantno odnosi na glavni izvor gasova sa efektom staklene bašte“,naveo je Husić.
