Proširenja Evropske unije nema dok se ona ne reformiše, ponovila je Emili Loazo, francuska ministarka za evropske poslove u Beogradu. Za zemlje Balkana nije ohrabrujuća poruka. Te zemlje vrijeme zastoja pridruživanja treba da iskoriste za završetak reformi kako bi im ostatak procesa pridruživanja tekao brže - bez obzira što će tu brzinu odrediti nova briselska administracija koja će biti imenovana tek nakon majskih izbora za Evropski parlament.
Kaskanje
Iako su Srbija i Crna Gora najdalje odmakle u regionu u pregovorima sa EU, one imaju različite probleme, odnosno Crna Gora ih ima manje jer je članica NATO-a, ukazuju sagovornici ovog teksta. Što se Srbije tiče, nju od zastoja u pridruživanju više brine ocjena nekadašnjeg ministra finansija Dušana Vujovića. On je napisao da Srbiji ovakvim tempom i sadašnjim rastom BDP-a treba još 185 godina da dostigne realnu kupovnu moć 15 starih članica Evropske unije. Nakon ove njegove izjave premijerka Ana Brnabić je rekla: „Tek sada uvodimo osnovni red u državnu upravu i zato kasnimo“. Nema razloga da se bivšem ministru u vladama Aleksandra Vučića i Ane Brnabić ne vjeruje.
On je finansijski ekspert iz Svjetske banke došao u Vladu Srbiju i kada je dao ostavku iz ličnih razloga vratio se u Svjetsku banku. Mane Srbije koje navodi Vujović u autorskom tekstu u NINu su iste one na koje i EU godinama ukazuje: institucionalne slabosti u oblasti finansija, vladavina prava, nedovoljna nezavisnost sudstva i sistema upravljanja u javnom sektoru i državi zbog netransparentnosti i korupcije.
Refleksija
Posebno je pitanje kako će se zastoj u proširenju EU odraziti na region i može li on ojačati ekstremiste, a skrajnuti umjerene političke snage koje se zalažu za EU. - Veoma je značajno gledati kontekst u kojem je data izjava francuske ministarke jer se EU suočava sa neizvjesnim predstojećim izborima, Bregzitom i raznim drugim procesima na koje nije dala adekvatan odgovor - kaže dr Dragan Đukanović, profesor Fakulteta političkih nauka za Pobjedu. Ocjenjujući da se bez reforme EU ne može očekivati ulazak novih članica, on izražava nadu da će se EU konsolidovati nakon Bregzita i odrediti svoj novi smjer u kome će se kretati.
- Ako to ne dođe, veoma je teško očekivati primanje zemalja Zapadnog Balkana, ali naravno i mi imamo svoj dio posla koji je nužno da uradimo: sve države Zapadnog Balkana imaju specifične probleme na kojima treba dodatno raditi - upozorava Đukanović i kaže da ne vjeruje da će u zemljama regiona ojačati evroskeptici i ekstremisti. Sa druge strane, prema ocjeni Aleksandra Popova, direktora Centra za regionalizam, ovo može da djeluje obeshrabrujuće na sve koji su na putu EU, pa i na Crnu Goru i Srbiju. On je u izjavi Pobjedi naveo da je Srbija na evropskom putu izgubila puno vremena prvo zbog Koštuničine Vlade, zatim saradnje sa Hagom i sporim unutrašnjim reformama.
Packe
-Sada dobijamo već ozbiljne packe za koje dio krivice leži na državama kandidatima: vladavina prava je ključna stvar, korupcija, sloboda medija... Čak i da ne idemo u EU treba da uradimo te stvari radi sebe - kaže Popov. Sagovornici Pobjede podsjećaju da je predsjednik Francuske Emanuel Makron još prošle godine rekao da bez EU nema novih proširenja, ali i da to ne znači da ih neće biti u neko dogledno vrijeme kada se EU unutar sebe konsoliduje. Između redova nameće se posebno pitanje da li će biti otvaranja novih poglavlja ili će sve stajati do maja mjeseca dok ne prođu izbori za Evropski parlament. -Stajaće i do maja i poslije maja.
Nadam se da će Beograd i Priština postići sporazum što će dati mogućnost da se otvaraju nova poglavlja - objašnjava Đukanović. On kaže da Srbija ima dva bitna procesa: izbore i formiranje novih evropskih institucija sa jedne strane i sa druge da država treba da ostvari napredak kada je u pitanju poglavlje 35, odnosno dijalog sa Kosovom. -Mi smo znali da proširenja neće biti prije reformisanja EU, ali to ne znači da će godina koja je navedena u strategiji 2025. doći u pitanje. Pitanje je samo kako će proći izbori za Evropski parlament i kako će se nova garnitura u EU odnositi prema reformama EU i prema zemljama koje su u pregovorima za pridruženje.
Nova garnitura sigurno može davati tempo tim reformama - ocjenjuje Popov i podsjeća da u Srbiji nešto više od polovine stanovništva podržava EU, ali se zbog dužine procesa već javlja i pitanje da li će se ikada stići do tog cilja. Popov zaključuje da je Kosovo ogroman kamen za Srbiju i da bi bilo dobro da se taj problem riješi kako je to SAD najavila jer su predsjednici Srbije i Kosova na tu najavu pozitivno odgovorili.
