Prema podacima Centra za socijalni rad, u 2018. godini u Baru je zabilježen porast broja slučajeva maloljetničke delinkvencije u odnosu na godinu ranije. Psihološkinja Andrijana Raković kaže da je evidentirano 97 maloljetnika asocijalnog ponašanja, dok ih je u 2017. bilo 82. - Maloljetnici najčešće krše Zakon o bezbjednosti saobraćaja (vožnja automobila bez vozačke dozvole).
Registrovane su i krađe, teške krađe, razbojništva… - navodi Raković. Stručnjake zabrinjava što se povećava broj povratnika među maloljetnim učiniocima krivičnih djela. - Prošle godine Centar za socijalni rad registrovao je 35 maloljetnika u recidivu, od kojih su njih čak 19 višestruki recidivi. Osim najučestalijih - krađa, teška krađa, razbojništvo, evidentirana su i mučenja životinja i falsifikovanje isprava - kaže Raković. Stručni tim Centra za socijalni rad (psiholog, pedagog i socijalni radnik) obavlja savjetodavne razgovore sa počiniocima. Raković navodi da je ,,najvažnija komunikacija i dobri odnosi unutar porodice i to prije nego što dođu u sukob sa zakonom“. - Centar za socijalni rad je ,,treća stanica“ na kojoj se zaustavlja maloljetnik koji je u sukobu sa zakonom. Prvi do informacija dolaze nadležni u Upravi policije, potom tužilac koji odredi da li ima elemenata krivičnog djela, nakon čega Centar dobija obavještenje od tužioca. Naš tim potom daje mišljenje o podobnosti, odnosno procjenu ličnosti maloljetnika. Kada su u pitanju maloljetnici ispod 14 godina, koji su krivično neodgovorni, reagujemo tako što na razgovor pozivamo maloljetnika sa roditeljima – objašnjava Raković proceduru.
SARADNJA
Prema njenom iskustvu, roditelji su spremni da sarađuju. - Ipak, naročito je teško kada su u pitanju recidivi - tada roditelji prepoznaju sopstvenu nemoć, pa ta saradnja izostane. U Centru očekujemo da oni i mimo institucionalne podrške samostalno rade u interesu svog djeteta, da vaspitni uticaj bude prisutan, da razgovaraju i posvećuju mu vrijeme.
U većini slučajeva prepoznaju krivca u sebi. Iako pravila nema, praksa pokazuje da se asocijalno ponašanje mladih koji od ranog doba dolaze u sukob s zakonom, izraženije manifestuje kod djece koja potiču iz disfunkcionalnih porodica u kojima je izostao vaspitni uticaj roditelja ili staratelja- kaže Raković. Mladi različito djeluju prilikom razgovora sa timom Centra za socijalni rad. - Mlađi maloljetnici su uglavnom uplašeni, najviše zbog neizvjesnosti šta će se dalje sa njima dešavati i koje mjere će institucije sprovesti. Na drugoj strani, kada su u pitanju višestruki recidivi, poznajući procedure, mnogo su opušteniji - kaže Raković.
MJERE
Zakon o postupanju prema maloljetnim licima propisuje vaspitne mjere, mjere pojačanog nadzora i institucionalne mjere.
- Vaspitne mjere podrazumijevaju sudski ukor, kao i mjere posebne obaveze, dok mjere pojačanog nadzora podrazumijevaju veću kontrolu od organa starateljstva ili zakonskog zastupnika, te odlazak u dnevni boravak odgovarajuće ustanove ili organizacije za vaspitanje i obrazovanje maloljetnika.
Institucionalne mjere su upućivanje u institucije zavodskog tipa, nezavodskog tipa ili maloljetnički zatvor - navodi Raković. Institucije zavodskog tipa u Crnoj Gori su Centar za djecu i mlade ,,Ljubović“ u Podgorici, a i dio ZIKS-a u Spužu prilagođen je za izvršenje krivičnih sankcija u sklopu kojeg je maloljetnički zatvor.
Nije uvijek krivo loše društvo
-To što djeca provode vrijeme u ,,lošem društvu“ van kuće ne može u tolikoj mjeri da utiče na njihovo ponašanje i donošenje odluka koje se kose sa zakonom. Istina je da je izostao vaspitni uticaj roditelja, jer iz porodice sve potiče. Iako društvo u kojem se djeca kreću može da ima određenu ulogu, dobra roditeljska potpora odnijeće pobjedu nad lošim uticajima i neprimjerenim izazovima. Važno je povjerenje, razgovor… Ne prihvatam kvalifikovanje odnosa roditelja i djeteta kao „drugarski“. Vi svom djetetu ne možete biti drug. Vi ste mu roditelj! Treba jasno postaviti granice i upravljati tim granicama. Jedino tako ste na pravom putu - tvrdi Raković.
