STAV

Fingirani pregovori oko minimalca, uvesti zatvor zbog neuplaćivanja doprinosa

Uz povećanje minimalca na 250 eura, trebalo bi da ide smanjenje poreskog opterećenja rada ali i mjera zatvora za one poslodavce koji ne uplaćuju poreze i doprinose, kako je Ministarstvo finansija predložilo prije pet godina...
Objavljeno: 06. 03. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Premijer Duško Marković obradovao je u ponedjeljak brojne građane saopštivši da vjeruje da će doći do povećanja minimalca.
“Vjerujem da će doći do povećanja minimalne zarade, ali i do smanjenja poreske stope opterećenja rada koje će relaksirati poslodavce, a povećati standard i plate zaposlenima”, rekao je Marković u Podgorici na panelu Američke privredne komore.

Za manje upućene čitaoce, u Crnoj Gori se vode maratonski pregovori oko povećanja najnižeg minimalca u regionu, čiji se kraj ne nazire i u atmosferi koja ne obećava da će to toga doći.
markovic

Poslodavci protiv povećanja minimalca: Posljednja sjednica Socijalnog savjeta, krajem prošle sedmice, okončana je bez dogovora oko povećanja minimalca, a sve se svelo na to da Ministarstvo finansija treba da završi analizu povećanja minimalne zarade i smanjenja porskog opterećenja rada.
Istu situaciju imali smo prošle godine, kada je takođe trebala “da se uradi neka analiza”, što dovodi do zaključka da se fingiraju pregovori oko minimalca jer je očigledno da poslodavci to ne žele.

Najavu premijera Markovića, čija Vlada sve više pokazuje socijalnu odgovornost, mnogi su protumačili da će on urgirati da dođe do postepenog povećanja minimalca, budući da je od inicijative prošlo više od tri godine, a da se po tom pitanju nije ništa uradilo.
Vlada je posljednje tri decenije preko svake mjere “gledala kroz prste” poslodavcima, sve dok, prije pet godina, tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, iz sasvim opravdanih razloga, predložio zakon po kome se neuplaćivanje doprinosa tretira kao krivično djelo.

“Prijedlog da se neuplaćivanje doprinosa na lična primanja proglasi krivičnim djelom i da, shodno tome, njegovi počinioci budu adekvatno sankcionisani aposolutno nije pokušaj “prodaje kukuvičjih jaja”, već iza istog stoji namjera Vlade da se zaštite osnovna prava zaposlenih, odnosno pravo ostvarivanja penzije i pravo na zdravstvenu zaštitu”, saopšteno je tada iz Ministarstva finansija.
Zatvor za neuplaćivanje doprinosa: Pomenuti predlog imao je za cilj sprečavanje izbjegavanja plaćanja ovih javnih prihoda, kojim se urušava održivost penzijskog i zdravstvenog sistema i, u krajnjem, održivost javnih finansija.
Na iznenađenje javnosti, predlog Žugića nije prošao zbog protivljenja SDP-a.Radi javnosti podsjećamo šta je predviđao Žugićev predlog zakona. 
Shodno tadašnjem Predlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o poreskoj administraciji, poslodavcima koji izbjegavaju da uplate poreze i dažbine slijedi kazna zatvora od jedne do osam godina, uz novčanu kaznu koju zakon nije striktno precizirao.
9zugicvladaokU predlogu zakona, kao najmanja mjera navedeno je neuplaćivanje poreza od 1.000 eura.
“Ko u namjeri da izbjegne plaćanje poreza i drugih dažbina ne obustavi i/ili ne uplati porez i druge dažbine po odbitku na odgovarajući uplatni račun, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 1.000 eura kazniće se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom”, pisalo je u predlogu propisa. 
“Ako iznos obaveze, čije se plaćanje izbjegava prelazi 10.000 eura, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do šest godina i novčanom kaznom”, navodilo se u predlogu zakona.
Za najteža poreska krivična djela, kada se izbjegava platiti 100.000 eura, učinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina i novčanom kaznom.

Razlika između utaje i neuplaćivanja poreza: Takođe, pravni sistemi drugih zemalja sadrže, pored krivičnog djela poreske utaje, i krivično djelo neplaćanja poreza i doprinosa na zarade.
“Postoji razlika između ova dva krivična djela, jer utaja poreza nastaje putem prikrivanja prihoda i na taj način izbjegavanja prijavljivanja i plaćanja poreske obaveze. Sa druge strane, neplaćanje poreza i doprinosa na zarade ima drugačija obilježja prekršaja”, objašnjeno je tada iz Ministarstva finansija.
Naime, svaki zaposleni, pored neto zarade, shodno ugovoru o radu, opštem kolektivnom ugovoru i zakonu, ostvaruje i doprinose za socijalno osiguranje koji se plaćaju iz njegovih primanja naveli su tada iz Ministarstva i ističu da propisi ne poznaju termin neto zarade, već se jasno propisuje da su u zaradi zaposlenog uključeni i porezi i doprinosi, te u propisima postoji jedino termin ,,bruto zarade”.
porezNeplaćanjem doprinosa zaposleni će izgubiti pravo na radni staž, osnovicu za utvrđivanje penzije, pravo na zdravstvenu zaštitu i druga prava iz socijalnog osiguranja. 
"Nijedan zakonski propis ne daje pravo poslodavcu da odlučuje o tome da može zaposlenom isplatiti samo dio plate, a pogotovo u situaciji da sa tim uopšte ne upozna zaposlenog i da ga dovede u zabludu u pogledu ostvarivanja za njega veoma bitnih prava, istakli su tada iz Ministarstva finansija i naglasili da zbog toga postoji osnov za propisivanje ovakvog krivičnog djela, a činjenice i odluku o tome sa kojim je namjerama poslodavac oštetio zaposlene i budžet donosio bi nadležni sud.

Predlog zakona nije prošao, ali su posledice ostale - nagomilan poreski dug.

Vlada je najavila da bi uz povećanje minimalca išlo i rasterećenje poreza na rad, a svakako dobra mjera bi bila i uvođenje ovog zakona. 
Poreski dug jeste smanjen, ali postoji opravdana bojazan da bi u slučaju povećanja minimalca, dio poslodavaca izbjegavala uplaćivanje doprinosa na viši iznos.
Zemlje okruženja su u cilju podsticanja rasta zarada već podigle minimalne cijene rada.
 

Kako se radi u zemljama okruženja: Tako su vlasti Albanije od početka ove godine, kako je uredno izvijestio Tanjug, podigle minimalnu zaradu sa 24.000 na 26.000 leka odnosno oko 211 eura. Ovu odluku mora da poštuje svako fizičko i pravno lice bez obzira da li je riječ o stranim ili domaćim poslodavcima.
Susjedna Srbija je od 1. februara, radi podsticanja rasta zarada, takođe značajno podigla minimalnu zaradu koja će iznositi od 220 eura do 240 eura u zavisnosti koliko mjesec ima radnih sati.
02beograd-vlada-srb-anadolijaTako je B92 objavio da minimalna cijena rada po satu u Srbiji od februara iznosi 155 dinara, što je 12 dinara više od prethodnog iznosa. Trenutno jedan euro vrijedi 118,27 dinara.
"U mjesecima u kojima se radi 168 sati minimalna zarada biće 26.040 dinara umjesto dosadašnjih 24.024. Onim mjesecima u kojima ima 176 radnih sati, umjesto 25.178 dinara minimalac će iznositi 27.280 dinara, dok će u mjesecima u kojima ima najviše radnih sati (184), na računu umjesto 26.312 dinara biti - 28.520 dinara", javio je B92.
U Crnoj Gori je godinama nazad minimalna zarada 193 eura, dakle značajno manja nego u Srbiji i Albaniji iako je prosječna plata kod nas (513 eura) veća nego u tim susjednim državama.
Prosječna plata u Srbiji je oko 427 eura (50.556 dinara), dok je u Albaniji oko 378 eura. 
I Vlada i sindikati su saglasni da će povećanje minimalca na 250 eura dovesti do povećanja prosječne zarade koja stagnira već devet godina.

Komentari: 6

Rajko

06. 03. 2019 - 06:23

Bez ikakvoga opterecenja vlada moze biti relaksirana.Devet godina pobjedjuje na I bore I sa takvim minimslcem. Sto bi se sada uznemiravala.
Nera

06. 03. 2019 - 08:01

Neplacanje punog doprinosa na platu zaposlenog je visestruko krsenje zakona i teska utaja poreza i doprinosa.Gotovina koja se daje zaposlenom na ruke,je isto tako novac na koji je poslodavac izbjegao da plati poreze. Kod nas to rade neki od najvecih hotelijera i usput su najgrlatiji zagovornici smjene ove vlasti,a mi ih nazivamo Investitori.
Podrumar

07. 03. 2019 - 08:55

O čemu se to priča-pa javna je tajna, da se zaposleni tako osiguravaju - a obrazloženje je nema inspektora-a pare samo prolaze mmo državne kase Pita li se iko u ovu državu kako neko ko vodi milionske poslove ima platu 300 € preko računa?
Like

06. 03. 2019 - 08:35

A to što su smjene po 8 sati, a osiguravaju na 4 sata? Pa kad im dođe inspekcija kažu kako su smjene po 4 sata, kako ćete to da regulišete?
26528

06. 03. 2019 - 08:52

Vlada sve radi u interes poslodavaca ,sada kada se narod pobunio kazu da su politicki razlozi.Ne shvataju da smo gladni.Ja prva ne radim vec 10 godina.Ni zakon o PIO koji je trebao da se donese u decembru nije donijet.Sramota koliko ne mare za "obicne"gradjane vec samo za sebe i ooziciju koja je sa njima bara bar.
Sizif

06. 03. 2019 - 11:18

A zašto jednostavno ne blokiraju račun poslodavca za visinu poreskog duga kao sav normalan svijet? Ali ne kad dogura do 5,6 miliona duga nego odmah. Nema potrebe za praznom pričom. Može da ima 100 firmi, nije problem. Red se uvodi dosljednjom primjenom propisa, a ne stalnim pooštravanjem kazni. Možemo da uvedemo smrtnu kaznu za ovaj prekršaj, opet će sve isto da bude.
Novi komentar