"Nažalost, danas moramo konstatovati da je ogromna energija i zanos ispoljen tih dana vremenom izblijedio i prešao dijelom u ravnodušnost, a dijelom i u otvorenu saradnju sa onima koji su se opirali nezavisnosti i svemu crnogorskom. Crnogorski pokret, iako svjestan da je teško povratiti izgubljenu energiju, vjeruje da je odustajanje od ideala jednako gubitku smisla života i neće prestati da se bori za ono zbog čega je formiran. Upravo zato nećemo nikada biti ni dio, ni podrška bilo kome ko nije jasno opredjeljen za crnogorske vrijednosti ili im je suprostavljen, pa se i ovim putem ograđujemo od aktuelnih protesta iza kojih se ne zna ko i što stoji, iako je više nego jasno da se ne mogu okupiti ispod državne zastave Crne Gore i njenih simbola. Ako je državna zastava zastava samo nacionalnih Crnogoraca, onda smo u dubokom nesporazumu sa njima. Mi ne vjerujemo u bilo kakve pokrete koji okupljaju konglomerat svega i svačega, jer ne vjerujemo u projekat države koji nema jasno izražen svoj profil, boju i miris", navodi se u saopštenju.
Upravo zbog svega navedenog, kako dodaju iz CP, moraJU podići glas protiv neprimjerenog odnosa državnih institucija u zaštiti crnogorskog naslijeđa, crnogorske kulture, njenoj promociji, zaštiti interesa crnogorskog naroda kao najbrojnijeg i najzaslužnijeg što se Crna Gora danas prepoznaje kao posve jedinstven i poseban državni i nacionalni prostor.
"Nije fraza, ali prečesto ośećamo da se preko naših leđa pokušava obezbjediti neki privid građanskog zajedništva i neprincipjelnim ustupcima politički profitirati na naš teret. To na duži rok vodi samo slabljenju snage države, jer bez jake veze građana sa državom i poistovjećivanja sa njom, kroz sve institucije sistema, država teško može biti održiva kao autentičan subjekt i postaje podložna, i politički, i bezbjednosno, stalnom urušavanju. Sem što skoro da ne postoji nijedna crnogorska nacionalna institucija, jer se za bilo koju državnu to teško može reći, crnogorska nacija se susreće gotovo svakodnevno sa uvredama, uništavanjem naslijeđa, otuđenjem imovine koju su stvarali njihovi preci, diskriminacionim odnosom većine državnih institucija prema bilo kom obraćanju, traženju pomoći ili zahtjevu za pravdom", objasnili su iz CP-a.
U više navrata je Crnogorski pokret podnosio tužbe zbog više nego očiglednog uništavanja crnogorskog sakralnog naslijeća, mijenjanja njegove istorijske i kulturne suštine, uvreda mitropolita tzv. MCP, ustvari eparhije SPC u Crnoj Gori, nanesenih crnogorskom narodu i pripadnicima drugih vjera, nezakonite uknjižbe sakralnih objekata koji spadaju u par exellance državno vlasništvo, nezakonitog podizanja objekata bez ikakvih prethodnih saglasnosti i mnogo čega drugog.
"Za većinu tih djela je propisana krivična odgovornost. Iako bez ikakve sumnje učinjena nedjela predstavljaju tipski primjer krivičnih djela koje zakon propisuje, umjesto da se gone po službenoj dužnosti, redovno su sva naša obraćanja pravosudnim organima nailazila na cinično odbijanje i upućivanje na privatne tužbe, kao da se radi o privatnim interesima. Cinizam ide dotle da je obraćanje crnogorskoj naciji već pomenutog mitropolita tzv. MCP, Amfilohija Radovića, kao volovima, tumačeno od strane državnog tužiova kao izraz ljubavi? Najnoviji cinizam je odbijanje naše tužbe protiv lica koja su organizovala u Herceg Novom pomen okorelom zlikovcu i ratnom zločincu Draži Mihailoviću, čovjeku čije su jedinice izvršile masovne pokolje po Crnoj Gori, posebno osoba islamske vjeroispovjesti. Koje to vrijednosti promoviše država Crna Gora ako se slave masovne ubice, ratni zločinci i izdajnici? Takođe nam je odbijena tužba zbog raspisivanja konkursa opštine Budva za »sanaciju spomen obilježja srpskom i jugoslovenskom kralju Petru Karađorđeviću«, pa nam definitivno nije jasno da li je Deklaracija parlamenta Crne Gore o događajima prije jednog stoljeća čisti larpurlartizam, ili on sadrži neku suštinu, moralnu ocjenu i obavezujući stav kad se radi o događajima iz tog vremena i ličnostima koje su odlučujuće uticale na uništenje Crne Gore, ubistva, paljevine, krađe i ostala dobro poznata kriminalna djela i zločine", poručuju iz Pokreta.
Najnoviji primjer prevazilazi zdravi razum i predstavlja toliko očigledno nezakonje institucija sistema, da izaziva ogromani revolt kod građana crnogorske nacionalnosti, koji ide dotle da se mi pitamo čija je uopšte država Crna Gora i da li postoje u njoj ličnosti i institucije, koje su uz to institucije druge države, koje ne podliježu zakonima Crne Gore, koje se ponašaju kao da je Crna Gora njihova prćija i da oni određuju što je »njihovo« i što će zauzeti nasiljem.
"Na zahtjev sveštenika SPC, stranoga državljanina, Draženka Ristića, 28. marta 2018. godine, crkva Svetoga Georgija i okolno zemljište u selu Dubrovska - Šavnik, ispisana je iz državnoga vlasništva i upisana na eparhiju Budimljansko-nikšićku na osnovu šematizma Istočno-pravoslavne Srpske patrijaršije iz 1924. godine??? Radi onih koji ne znaju što je šematizam, radi se o crkvenim knjigama u koje se upisuju imena sveštenika crkve i druge stvari vezane za obavljanje vjerske djelatnosti. To je interni dokument crkve i njime se ništa ne dokazuje, on ima čisto dokumentarnu vrijednost za crkvu. Da je SPC 1924.godine vršila službu u pomenutoj crkvi nije potreban šematizam SPC, to je svakome u Crnoj Gori jasno, jer i nije postojala druga pravoslavna crkva u to vrijeme u Crnoj Gori nakon nasilnog ukidanaj CPC. Onda, gospodo iz državnih institucija, upišite sve na SPC i Srbiju u Crnoj Gori, jer u to vrijeme nije postojala ni Crna Gora, već je bila dio Srbije", kažu iz CP-a.
U kojoj mjeri se ośećaju iznad zakona ljudi koji otimaju sakralno naslijeđe govore i svakodnevne prijetnje g-dinu Mitru Božoviću, jednom od mještana sela Dubrovsko koji su digli glas protiv očigledne pljačke državne imovine, uznemiravanje njega i njegove porodice pozivima i dolaskom džipovima ispred njegove kuće. Tražimo da se hitno zaštiti g-din Božović i njegova porodica, pronađu krivci i već jednom stane na put bezakonju u državi od ljudi koji su umislili da mogu nasiljem ostvariti sve što im drago.
"Ovo nije prvi put da se sudovi Crne Gore stavljaju u funkciju SPC i ostvarenja njene hajdučije po Crnoj Gori. Poznat je slučaj kada je Vrhovni sud Crne Gore donio presudu da crkva Svetog Dimitrija na Kruševcu u Podgorici pripada SPC na osnovu iskaza saslušanih svjedoka, popova SPC, Velibora Džomića, Dragana Mitrovića i Borisa Brajovića, koji su, vjerovali ili ne, svjedočili da je »sporni vjerski objekat bio u neprekidnoj državini Srpske pravoslavne crkve iz Beograda, i to oduvijek«, dakle crkve koja kao pravni subjekt postoji u Crnoj Gori od 1920.godine, i inventara »korenitog imetka parohije Lješkopoljske za 1929. godinu« (opet crkveni dokument kojim se ne dokazuje vlasništvo). Osim toga, zloupotrebljava se i testament kralja Nikole inverzivnom logikom, jer izgleda, po Sudu, sve što nije u tom testamentu automatski pripada Srpskoj crkvi, odnosno Beogradskoj patrijaršiji", zaključuje se u saopštenju.
