Komentarišući proteste u okruženju Arskovski ističe da su protesti u Makedoniji i Grčkoj bili su drugačije prirode nego u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori.
“Kod nas su bili vezani direktno za rješavanje pitanja imena Makedonije i počeli su da jenjavaju odmah poslije dogovora Atine i Skoplja. U Albaniji, Crnoj Gori i u Srbiji protesti su nekakav izraz tenzija, uslovno rečeno kritičke javnosti sa etabliranim elitama. U Albaniji će to najvjerovatnije završiti prijevremenim parlamentarnim izborima, u Srbiji će biti jačih tenzija i komplikacija po Vučića, ali u Crnoj Gori protesti mogu potrajati. Meni u principu ne smetaju protesti. Oni su normalni u jednoj demokratiji. Živa demokratija nikada nije mirna voda, uvijek ima talasa, i toga se ne treba plašiti”, smatra on.
Prema njegovim riječima međunarodna zajednica uvijek preferira stabilnost, čak i prije nekih demokratskih procesa.
“Dakle, ukoliko se protesti nastave, a mislim da hoće, za zapadne partnere vaše države bitno je da ne izazovu nasilje, destrukciju i destabilizaciju države. Međunarodna zajednica uvijek ide putem manjeg otpora. Dakle, ako se protesti produže, ako oni koji su organizovali proteste ostanu pri svojim stavovima, vremenom će ih eventualno podržati. Možda ne u potpunosti, ali će vršiti pritisak na vlast da riješi situaciju i tražiti alternativni način za smirivanje situacije. Uticaj stranih političkih aktera, najviše Rusije, jedan je od glavnih razloga inhibicije međunarodne zajednice u ovom trenutku. Oni čekaju da vide da li su protesti zaista autentični, ako jesu da li će ostati autentični ili je to mješavina političkog uticaja spolja, odnosno sa strane, što bi značilo da se radi o neautentičnoj kritici sadašnje politike Crne Gore. Ponoviću još jedanput, za EU i NATO najbitnije je da ne bude ugrožena stabilnost države”, istakao je Arsovski.
Evrospka unija insistira da se opozicija vrati u parlament.
Arsovski naglašava da je to jedini način da se situacija stabilizuje, pod uslovom da iza protesta stoji mješavina interesa i uticaji sa strane.
“Ukoliko toga ima, onda će se desiti problemi, a to vaši zapadni partneri ne žele. U ovom trenutku, sa logistikom političkih subjekata koja je neskrivena, vi i ne znate snagu protesta, odnosno koliko su zaista odraz građanskog bunta i nezadovoljstva, koliko uticaja sa strane, koliko pokušaja opozicije da se domogne vlasti bez izbora… Međunarodna zajednica će čekati da se stvari raščiste, pa će reagovati”, rekao je on.
Zahtjevi sa protesta su da državni vrh podnese ostavke, kao i vrh tužilačke vlasti. Prvi na udaru je, kao i uvijek do sada, predsjednik Đukanović čije povlačenje određene političke elite pokušavaju da iznude.
Arsovski kaže da je Milo Đukanović još uvijek isuviše jak da bi pristao na povlačenje, pogotovu što su mu građani Crne Gore prije nepunu godinu dali veliku podršku.
“Ali, kakve će poteze povući, to je već drugo pitanje”, dodje.
On je pojasnio da ne prati baš detaljno situaciju u Crnoj Gori, ali je u svim protestima, ne samo u okruženju, sličan narativ zarobljena država, endemska korupcija, zarobljeni mediji…
“To je, objektivno, boljka svih zemalja Balkana. Ali, što se tiče “makedonskog scenarija” u slučaju Gruevskog, to je već drugačija priča u odnosu na Crnu Goru. U Makedoniji je to bila ozbiljna metastaza problema i na unutrašnjem i na spoljašnjem planu. Makedonija nije bila članica NATO-a i nije bilo perspektive da će postati. Crna Gora je članica NATO-a i na putu je ka EU”, ocijenio je Arskovski.
Odgovarajući na pitanje koliko su države zaštićene od unutrašnjih sukoba time što su članice NATO-a Arskovski je rekao da su zaštićene su od ekspolozije, ali nijesu od implozije.
“Bilo koji domaći neredi će ostati domaći”, kazao je on.
Arskovski je podsjetio da Rusija uopšte nije odustala od regiona, ali ne misli da ima neki baš izraziti interes za Zapadni Balkan.
“Međutim, Zapadni Balkan joj može poslužiti za zaštitu svojih strateških interesa, a to su Gruzija i Ukrajina. Svi analitičari globalnih kretanja se slažu u ocjeni da će prije doći do trećeg svjetskog rata nego što će Rusija dozvoliti da te države uđu u NATO. Sa druge strane, Zapad će učini sve da Balkan drži okupljenim, tako da će se Rusija morati povlačiti obzirom da će region, prije ili kasnije, biti dio NATO-a. U toj situaciji Rusija će pojačati tempo u digitalnom ratu, gdje su jako dobri”, zaključio je on.
