INTERVJU PROF.DR DRAGAN ĐUKANOVIĆ

Mirni protesti legitimni, zahtjevi nerealni

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Dragan Djukanović ocijenio je da protesti u zemljama regiona nemaju mnogo toga zajedničkog ali da u jednom širem kontekstu od slučaja do slučaja može postojati mogućnost da sa strane dolaze pojedini inputi za neku vrstu protesta. 
Objavljeno: 18. 03. 2019 - 00:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

On kaže i da mirni protesti jesu legitimni, ali da zahtjevi koji se čuju nijesu realni. Upitan kako vezivanje protesta u Crnoj Gori sa vlasnikom Atlas grupe Duškom Kneževićem može na njih pozitivno odnosno negativno djelovati, on kaže da se taj slučaj koristi kao razlog za dodatno nezadovoljstvo, ali da to ni na koji način ne može ojačati i njegov politički uticaj.

dragan-djukanovic2ANALITIKA: Profesore Djukanoviću, po Vašem misljenju, ima li sličnosti izmedju protesta u Srbiji, Crnoj Gori i Abaniji? U dijelu javnosti se ocjenuje da je počelo balkansko proljeće. Da li protesti imaju podršku medjunarodne zajednice?

ĐUKANOVIĆ: Ne bih te proteste stavljao u isti kontekst jer su različiti i motivi i načini na koji se oni  vode. Imali smo donedavno recimo i proteste u Banja Luci koji su bili vezani za ubistvo Davida Dragičevića.

To nijesu protesti koji imaju mnogo toga zajedničkog, ali u jednom širem kontekstu od slučaja do slučaja može postojati mogućnost da sa strane dolaze pojedini inputi za neku vrstu protesta. U ovom trenutku ne mislim da su to zapadni centri moći, koji su prevashodno preokupiranim rešenjem krucijalnih regionalnih problema, poput odnosa Beograda i Prištine, ali i funkcionalnosti države Bosne i Hercegovine.

ANALITIKA: Da li u ovom trenutku zahtjevi o ostavkama vrha države realni? Je li riječ o političkim ili gradjanskim protestima? Posebno u Crnoj Gori?

ĐUKANOVIĆ: Ja mislim da su ti zahtjevi legitimni, kao i sami protesti, naravno, ako su mirni. No, ne mislim da su ti zahtjevi realni u ovom trenutku. Zato je veoma teško za očekivati da navedeni zahtjevi i budu ispunjeni. Mislim da se unutrašnja politička konfiguracija u Crnoj Gori nije tako temeljno izmjenila, dakle i pored protesta, da bi se u kratkom roku moglo desiti da se ispune zahtjevi vezani za ostavke.

Sva zapadnobalkanska društva se suočavaju sa zakašnjelom tranzicijom. Zato sami protesti uistinu i započinju kao gradjanski, ali kasnije kroz izvesno kanalisanje van svake sumnje dobijaju obrise političkog karaktera.

ANALITIKA: Znaju li organizatori da artikulišu evidentno veliko nezadovoljstvo ljudi?

ĐUKANOVIĆ: Meni se čini da postoje razlozi za određeno nezadovoljstvo gradjana u ovim balkanskim državama, mi smo još uvijek države tranzicije koje imaju ozbiljne unutrašnje političke i privredne probleme. To je slučaj i sa Crnom Gorom, ali paralelno vidimo da se izvjesno socijalno nezadovoljstvo sada definitvno usredsređuje isključivo na političke zahtjeve.

ANALITIKA: Kako vezivanje protesta sa vlasnikom Atlas grupe Duška Kneževića može na njih pozitivno odnosno negativno djelovati?

ĐUKANOVIĆ: Slučaj gospodina Kneževića se uistinu koristi kao razlog za dodatno nezadovoljstvo.  No, ne mislim da će to na bilo koji način ojačati i njegov politički uticaj.

dragan-djukanovic3

ANALITIKA: Albanski premijer Edi Rama se založio za primenu šengenskog modela i sa Severnom Makedonijom i drugim zemljama Zapadnog Balkana, a ne samo sa Kosovom. Dodao je da je Albanija otpočela ovaj proces sa Kosovom, koji je, kako tvrdi, bio nažalost pogrešno protumačen. Kako vi na to gledate?

ĐUKANOVIĆ: Smatram da je svako liberalizovanje graničnih režima između država Zapadnog Balkana dobro. No, ujedno treba imati na umu da se suočavamo sa prekograničnim organizovanim kriminalnom, korupcijom i izazovima terorizma. Stoga moramo biti obazrivi kada se o tome govori. Mislim, dakle, da postoji mogućnost da se uvedu jedinstveni ili zajednički granični prelazi, ali to ne znači potpuno ukidanje svakog graničnog režima izmedju zemalja Zapadnog Balkana.

Mislim da su Crna Gora i Abanija još 2009. godine, kao i Sjeverna Makedonija i Srbija u septembru prošle godine potpisale i realizovale odredjene sporazume da je to ustvari put kojim treba ići. Slično je predviđeno i između Kosova i Albanije. Ne vidim zapravo neku vrstu velikoalbanskih tendencija u toj izjavi premijera Rame, ukoliko je ona data u evropskom kontekstu. A, sa druge strane, mislim da je scenario koji bi podrazumevao nekakve mega-nacionalne državne projekte u regionu Zapadnog Balkana prevaziđena priča i da nema potporu najuticajnijih svjetskih aktera.

ANALITIKA: Zanimljivo je da je u dva dana krunski svjedok u slučaju pokušaja terorizma Saša Sindjelić gostovao na srpskoj Hepi Tv a da je Knežević dao intervju u udarnom terminu RTS-a. Da li po vašem mišljenju Srbija šalje političku poruku Crnoj Gori?

ĐUKANOVIĆ: Ja mislim da ne. Treba napomenuti da su, prema objavama u medijima, postojale zajedničke aktivnosti koju su dvije države sprovodile nakon otkrivanja neuspjelog državnog udara. Srbija je sada suočena sa svojim problemima oko okončanja normalizacije odnosa sa Kosovom i mislim da je to njen prioritet i apsolutni fokus. Zato i ne vidim neku direktnu uzročnu vezu izmedju tih intervjua i remećenja odnosa izmedju Crne Gore i Srbije.

Zapravo mislim da će ukoliko dodje do pune normalizacije i konsolidacije odnosa izmedju Srbije i Kosova samim tim biti relaksirani odnosi i sa Crnom Gorom i sa još nekim susjednim državama.

dragan-djukanovic4

ANALITIKA: Postoje odredjena istraživanja koja pokazuiju da za Zapani Balkan postoje tri scenarija. Prvi da u EU zemlje udju po Junkerovom scenariju do 2025. godine, drugi nastavak agonije koja sada potoji i treći povratak u prošlost, odnosno povratak u medjuetničke sukobe. Kojem ste Vi scenaciju najbliži?

ĐUKANOVIĆ: Zapadni Balkan je uvijek bio nepredvidljiv tako da je teško dati naka jasna predvidjanja u tom smislu. Ipak, smatram da Zapadni Balkan ne smije ostati izvan evropskih integracija i članstva u EU jer će tako destabilizovati ne samo sebe već i šire evropsko okruženje. Zato mislim da je najrealnije da dodje do nastavka evropskih integracija i da sve zemlje Zapadnog Balkana udju u EU, ali i da paralelno dodje do daljeg proširenja NATO-a prvo na Sjevernu Makedoniju a onda u perspektivi i na BIH.

FOTO: Internet

 

 

Komentari: 8

Osmogrk

18. 03. 2019 - 05:59

Zajednicko im je sto i u CG i U Srbiji protestuju Srbi. U CG bi da sruse drzavu a u Srbiji Vucica i ne rijese status Kosova. Na neki uvrnuti nacin pokusavaju da ocuvaju drzavu.
Miro

19. 03. 2019 - 00:50

A ko će drugi da prokomentariše nego bjelokapić
Stanoje

18. 03. 2019 - 06:08

Sto bi nas narod rekao Lijepo ga primi nista mu ne zavrsi.
Neozbiljno

18. 03. 2019 - 07:24

Ima li iko da Predsjednika brani iz Crne Gore... navili Srbi sa svih strana, ponajviše iz Beograda da ga brane od Crnogoraca
Śole

18. 03. 2019 - 18:15

Neka ti te priče Gedžo. Nijesmo mi pasli travu po Durmitoru, to je vaša specijalnost. Nema tog Crnogorca koji će zajedno sa DF-om i popovima SPC protestovati po Crnoj Gori. Koliko ste Crnogorci vidi9 se po tome što ne smijete ponijeti državnu zastavu. Znaš kome je mučno u Crnoj Gori iči ispod crnogorske zastave? Izdajnicima Crne Gore1
Pg rug

19. 03. 2019 - 00:52

Državna zastava nije zastava svih nas crnogoraca
Nepristrasan

18. 03. 2019 - 10:16

Imaste li koga drugoga nać do Đukanovića? Trebali ste onda pitati i Aca i Anu Đukanović što misle o protestima i zahtjevima sa protesta.
Мирослав Ђукић

19. 03. 2019 - 09:27

Овај лик се, као, разуме у тему?
Novi komentar