Armin Teskeredžić, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta BiH u Sarajevu.

Stručnjak za energetsku efikasnost: Novčanik je jezik koji svi razumijemo

Najbolji argument za sprovođenje energetske efikasnostije novčanik i to je jezik koji svi razumijemo. Država pritom treba da kreira uslove koji će omogućiti da sve tehnologije, znanje ijeftin novac budu na raspolaganju građanima i kompanijama, ocijenio je u intervjuu Pobjedi Armin Teskeredžić, regionalni stručnjak za energetsku efikasnost i profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta BiH u Sarajevu.
Objavljeno: 26. 03. 2019 - 07:56 Promjenite veličinu teksta: A A A

 “Argumenti da moramo čuvati planetu, da su emisije enormno velike, da će prirodni resursi biti iscrpljeni, da ne ostavljamo djeci ono što je nama ostavljeno su apsolutno tačni, ali to jednostavno nijesu argumenti koji će pokrenuti stvari, bar ne u našem regionu. Kontra-argument uvijek može biti da se mi u globalnim brojevima energetske potrošnje i emisija svodimo na grešku zaokruživanja”, objasnio je Teskeredžić.

U svim zemljama regiona veliki su problem mjere energetske efikasnosti koje su skupe za domaćinstva. Teskeredžić smatra da je to posljedica relativno niskog životnog standarda.

“Građani prilikom kupovine kućnih aparata, sistema grijanja i hlađenja, pri rekonstrukciji ili izgradnji kuća obično biraju najjeftinija rješenja. Iako su kratkoročno jeftinija rješenja dugoročno najskuplja, mali je procenat onih koji razmišljaju dugoročno, nekako nas je život natjerao da razmišljamo od danas do sjutra. Kod niske cijene energenata nema isplativih rješenja, jer motiv za efikasnije korišćenje energije dolazi kad račun za energiju postane velik i tek onda se nešto preduzima. U uslovima kad je cijena energenata viša i isplativost ovih intervencija postaje povoljnija i tu nema dileme. Što se tiče kompanija, tu je situacija bolja i ima mnogo primjera iz regiona gdje su ostvarene impresivne uštede. Ako se uzme u obzir da u regionu postoje i kreditne linije isključivo namijenjene ovakvim korisnicima, onda tvrdim da u velikom broju slučajeva za kompanije postoji dobra matematika za projekte energetske efikasnosti”, navodi on.

Teskeredžić tvrdi da se računi mogu smanjiti  štednjom.

“Kod grijanja i hlađenja ne treba pretjerivati jer svaki stepen više pri grijanju ili manje pri hlađenju može odnijeti dodatnih pet ili deset odsto energije ili u prevodu novaca. Ima dosta prostora za unapređenja kod inžinjera, jer se nerijetko srijeću rješenja predimenzionisanih sistema za grijanje i hlađenje, što povlači nižu efikasnost, jer oni nijesu predviđeni da rade s trećinom ili manje nominalnog kapaciteta u toku čitave godine. Njemci odavno projektuju “crvenom olovkom, pa pokušavam da kroz primjere učim studente buduće projektante, da promijene ovu filozofiju i komforno ponašanje bez imalo rizika”, dodaje on.

Prema njegovim riječima, Potrošnja u domaćinstvu zavisi od mnogo faktora: od klimatskih uslova, broja ukućana, kvaliteta gradnje, oblika zgade i prostora, energenta, distributivnog sistema grijanja…

 

Komentari: 0

Novi komentar