STAV - Anton Berišaj

Slavlje u Tuzima nije izliv mržnje, već krik ućutkanog manjinskog naroda

Cilj mog reagovanja na ono što je pisano, kako je doživljeno i kako je tumačeno slavlje gradjana Malesije nakon izborne pobjede na prvim slobodnim izborima u njenoj istoriji, nije doljijevanje ulja u vatru.
Objavljeno: 26. 03. 2019 - 13:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

Ovo tvrdim iz prostog razloga što u cijeloj priči nije bilo ni ulja, ni vatre. Objavljeni članci povodom tog dogadjaja (bili to i od uvaženih kolumnista koje sam ranije zapamtio preko njihovih analitičkih, dobro argumentovanih, pa i racionalnih sadrzaja), čast izuzecima, ali iskreno rečeno, više su mi djelovali kao reagovanja “iz stomaka nego iz glave”. U neka druga vremena, osudio bih se reċi da su reagovanja po zadatku.

Albanske zastave, pjesme, uveličanje OVK itd., ne bi smjele biti tumačene i shvaċene kao izliv mržnje, nelojalnosti, provociranja, prizivanja zla, rušenja gradjanskog kodeksa ponašanja…itd., veċ, prije bih rekao,kao “poslednji krici” jednog autohtonog manjinskog naroda koji nikada u svojoj istoriji nije vodio osvajačke ratove a pripisuju mu se osvajački apetiti. Istina, ovacije i poruke sa slavlja nijesu bez adrese, ali Crnoj Gori sigurno nijesu upućene.

MANJINSKI NAROD JE UĆUTKAN

Manjinski narod je uċutkan, satjeran u ċosak i guran u “melting pot”, i to u ime nekakvog gradjanstva, ali budimo realni, više “zaslugom” lokalnih prvaka. Vrh nije bez grijeha, ali snosi krivicu što je uporno podržao kadrove koji očito nijesu bili dorasli izazovu rukovodjenja institucijama u vrlo specificnoj etno-kulturnoj sredini Malesije. Njihovo meskinsko ophodjenje prema raspodjeli resursa i zaposljavanju, bilo je za svaku osudu.

Strah od Melting Pot-a i asimilacije je planetarna pojava. Ali Albanci pamte sudbinu svojih sunarodnika, katolika, koji su od Bratice (nadomak Ulcinja), pa sve do Bara i šire pokrivali prostor Šestana, a danas im se gubi svaki trag. Jedina uspomena na njih je danas činjenica da su oni jedini Crnogorci – katolici u državi. Slične sudbine su i ostale albanske enklave, poput Plava i Gusinja, Malesije itd. Dakle, složimo se da je ta proslava nakon pobjede, više izliv gneva i straha na sopstveno nestajanje, nego li “šenlučenje” i osorno izazivanje političkih protivnika. I budimo realni da je sve što smo čuli i čitali ovih dana o tom dogadjaju je ovlaš pa i površinsko bavljenje posledicama. Više je nego jasno da s obzirom na prilike u Crnoj Gori, pojedine političke snage su “proslavu” pobjede u Malesiji htjele iskoristiti i zloupotrijebiti ka dobar povod razračunjavanja sa partijom na vlasti.  Medjutim, Malesija je premala i ne može da prihvati ulogu aktera u takvim scenarijima da se preko njenih ledja lome koplja golijata.

SPORNOST

Šta je, dakle, sporno u cijeloj toj priči? Ima li, pored prvog poraza DPS-a, još nešto što je medije i javnsot uznemirilo nakon tuških izbora? Da li je zbilja to dogadjaj koji vrijedi da se sa toliko panike prihvati i prizna, ako je u pitanju jedna realnost? Jedan “hrabri” Crnogorac je čak nakon rezultata izbora obišao granični pojas prema Albaniji i poput pojedinih vrsta iz životijnjskog carstva, “mokrenjem” je obelježio svoju teritoriju. Da nije tužno, bilo bi smiješno. Zar nam to ne govori o prejakoj dozi bestijalnosti i besmislenosti u vremenu kada niko nije spomenuo granice?

Strah od Albanaca ċe prije biti strah od sopstvene optereċene savjesti zbog ophodjenja prema njima, nego li od prve fer pobjede te marginalizovane etničke grupe. Zar je i ta “Pirova” pobjeda (jer ih je svakim danom sve manje na tom prostoru), morala biti doživljena kao provociranje? I u ranijim fazama kada je DPS dobijao izbore, bilo je pobjedničkog slavlja, a u partijskim izbornim skupovima su isticane albanske zastave, opjevane i uveličane razne ličnosti i formacije, ali se postupalo po onoj narodnoj: konac dijelo krasi! Ništa nije doživljeno niti kao “sramno”, niti kao “šamar”, niti kao “simbolički poziv na odvajanje, kao provokacija ali ni kao nacionalistička histerija”.  

No, vratimo se suštinkim pitanjima jednog procesa koji zahtijeva manje emotivnog naboja, ali dublje analize i razumijevanje. Da li je Crna Gora istinski model gradjanske države na koji se pozivaju pojedini kritičari proslave izborne pobjede u jednoj marginalnoj, zapostavljenoj i po potrebi – izrabljivanoj prigradskoj zoni ? Šta u stvari treba da sadrži spomenuti model države gradjana?

Ovaj model potiče od republikanskog francuskog modela, ali kao individualistički i univerzalistički. On jeste individualistički jer gradjanin se bazira na, uglavnom, individualnim pravima, dok etničkim kulturnim, vjerskim i ostalim grupama, država ne daje nikakvo posebno pravo. Gradjanski model počiva na ubjedjenju da posebni grupni interesi predstavljaju opasnost za opšti interes i da ove zajednice jednakih gradjana mogu ostvariti svoja prava samo kao zajednice jednakih gradjana, ali samo na individualnim osnovama.

OPROBANI MODEL

To je oprobani model funkcionisanja i u Malesiji. Lojalni prvaci su bez dovoljno sluha za osobenosti sredine, sproveli politiku države, pojedincima je zagarantovano pravo ostvarivanja svojih – Ustavom zacrtanih gradjanskih prava, ali zajednicama nije dozvoljen dovoljan prostor unapredjenja svojih specifičnih potreba, odnosno etničkih posebnosti. Otud i osjeċaji frustriranja, nejednakosti, nezastupljenosti u zapošljavanju shodno strukturi stanovništva, nesigurnosti, sve jačoj potrebi za iseljavanjem itd. Ali, i ukoliko predpostavljamo da je gradjanski model u Crnoj Gori konsolidovan i solidan, onda se isti treba mjeriti i time – koja su prava Albanaca u ovoj državi? Koliki je broj Albanaca kojima je od pluralizacije političke scene u Crnoj Gori provjereni neki važniji resori u Vladi Crne Gore (izuzev Ministarstva Manjina ?) Koliki je broj sudija ili tužioca Albanaca? Izuzev par njih u svojstvu pomoċnog osoblja u konzularnim i drugim diplomatskim predstavništvima, broj Albanaca se svodi na jednog jedinog ambasadora. Koliki je broj Albanca u viši rang vojnih institucija ili u Ministrastvu Odbrane Crne Gore? Niz ovakvih i sličnih pitanja je predugačak. Za Albance je specifična i činjenica da njihov jezik sve više poprima privatni karakter jer gdje god ih ima, sve su manji izgledi da ga mogu koristiti.

Uzimajuċi u obzir činjenicu da je ovakav gradjanski model – ili neuspješan ili je propao, Albanci su prinudjeni da zatraže od države promociju pluralističko liberalnog i multietničkog sistema koji poznaje i uvažava razlike i specifičnosti gdje se elaboriraju diferencirane politike shodno osobenostima zajendica (Dominique Schnapper), u čemu prednjače SAD i Velika Britanija. U odnosu na republikanske modele, liberalni model priznaje “legjitimitnost posebnih identiteta i istorijsku pripadnost gradjana i pruža im moguċnost dokazivanja na političkoj sceni bez uobičajene “izolacije” (zatvaranja) zajednica, kao što je slučaj sa konsocijativnim modelom”. I u ovakvoj vrsti sistema gdje se stimuliše multikulturalizam, što bez sumnje ide u prilog “priznanja” minornih zajednica (Ch. Taylor), ili nekog « diferenciranog gradjanstva» (W. Kymlicka), potrebno je podržati model koji može proċi kroz institucionalne dispozicije kao affirmative action (pozitivna diskriminacija).

MULTIETNIČNOST

Multietničnost u sebi sadrži i prava zajednica a ne samo individualna prava, jer u svojoj osnovnoj definiciji podrazumijeva suživot zajedničkih kultura (etničkih, religioznih itd.), unutar jedne države. Suživot u ovom slučaju se proteže preko individualnih, obuhvatajuċi i prava zajednica.

Pitanje Albanaca u Crnoj Gori je moguċe raspravljati u okviru modela kanadskog filozofa, Charles-a Taylor-a, koji je zapravo jedan od vodeċih poznatih teoretičara multikulturalizma. Taylor se suprotstavlja univerzalističkoj opciji, s obzirom da ona počiva u neutralnosti države, sto prema njemu, često zna biti isključiva i neosjetljiva prema zahtjevima i potrebama dominiranih zajednica. Gradjanski model u Crnoj Gori je uglavnom reduciran i svodi se na političke dogovore da u datim trenucima zapošljava odredjen (mali) broj ljudi, uglavnom iz političkih stranaka. Da ne govorimo o meritokratskim zapošljavanjima, kojih, takoreċi nema, iako bi, bez ikakve sumnje koristila i državi. Medjutim, kako ističe Ch. Taylor, teško je očekivati da ijedna vlast usije tretira sve ljude jednako. Uvijek se dešava da pojedine zajednice bivaju marginalizovane. Po meni, to znači da nije samo problem  Crne Gore, ali to što se u njenom slučaju u kontinuitetu provlači kao slabost jeste činjenica da su upravo Albanci nezaobilazni u grupi tih marginalizovanih zajednica.

Pobjeda Demokratskog Foruma u Malesiji, ne samo za Malesiju veċ i za širu društvenu zajednicu bi trebala biti relaksirajuċa, potrebna i važna. U Malesiji se (vjerovatno zbog činjenice da je periferija glavnog grada), jače nego u drugim sredinama osjeċala snažna ruka vlasti koja je nametnula osjeċaj brojke. Taj je osjeċaj frustrirajuċi do te mjere da je samo ova pobjeda mogla da ga ublaži. Ali pojedinci u medijima su se pobrinuli da ubijaju i taj lijep osjeċaj. S jedne strane - člancima i sadržajima koji u sebi nose prepoznatljivu dozu optereċenja, što nas je vratilo u vrijeme kada su upravo Albanci satanizovani i bili meta, u takozvanim “Mitinzima istine”.

A s druge strane, opet u ime nekakvog gradjanstva, potrebom dokazivanja lojalnosti militantnim krugovima u svojoj stranci, jedan stranački lider, sa osjetnom dozom mazohizma se istrčava da pobjedničko slavlje svojih sunarodnika u Tuzima naziva fašizmom. Ako je ovakav model gradjanstva jedini mehanizam koji se ovom manjinskom narodu nudi za integrAciju u Crnoj Gori, hvala vam. To za njih nije neka profitabilna razmjena. To je oprobani model Melting Pot-a i radije ċe i dalje trpjeti hajke, poniženja, marginalizaciju i zapostavljanje…, na šta su, uostalom, veċ oguglali. Previše ih je u dijaspori, a ovi nemaju kud odavde, jer su svoji smo na svome. (Autor je akademik i profesor na Univerzitetu Priština)

  

Komentari: 20

CRNOGORAC

26. 03. 2019 - 10:35

KAKO CE OBJASNITI KOJI JE RAZLOG ZA KLICANJE,NOSENJE TUDJIH ZASTAVA NA TERITIRIJI C.GORE I DA LI ONI SMATRAHJU DALI ZIVE NA KOSOVO ,ALBANIJU ILI C.GORU TO IZGLEDA PO ONOJ STAROJ POSLOVICI VUK DLADU MIJENJA A CUD NIKADA.
Nikola

26. 03. 2019 - 15:42

Crnogorac, Prvo mi zivimo u Malesiji koja je nasa zemlja I mi Nismo dosli kod vas, vi ste nas pkupiral 1918. Drugo to nije zastava tudje drzave, to je nasa zastava, Kakva ste vi gradjanska drzava I demokratska kad necete drugima da date svoja minimalna prava. Vi ste najveci racist. Zbog takvog racizma I YU je propala. Vi se pravite najveci demokrati a necete ni najmanja prava dati drugima. Vi imate puno toga da ucite o zajednickom zivotu, toleranciji I demokratiji. Cao
@Nikola

26. 03. 2019 - 16:02

Ček Nikola, ček. Jeli tvoja zastava, zastava OVK?
Rašo

27. 03. 2019 - 06:43

Nikola , da ste uz crnogorsku zastavu (zastavu zemlje u kojoj živite i u kojoj ostvarujete sva prava kao bilo koji drugi građani) nosili zastavu Albanije, možda bi bilo opravdanja, ovako ste izkazali svoje pravo lice. A što se tiče poštovanja Crne Gore to smo viđeli. Poštujete je i volite onoliko koliko vam lični interesi nalažu.
Objektivni

26. 03. 2019 - 10:37

Uz svo postovanje - precera ga profesore . Ko to i kako maltretira i ponizava Malisore nije mi jasno.?? Albanska koalicija je uzela samo jednog odbornika vise i sa jednom velikosrpskom strankom činjece vlast u Tuzima. Ako ste vi ugrozeni , kako to da onaj drugi dio Albanaca ne smatra sebe ugrozenim. A nije ih malo . Ko je vama smetao da i u Tuzima ( u okviru Podgorice) organizujete zivot onako kako vi zelite? Eto sad imate vlast koju vam podrzava velikiosrpska stranka koja vas ne voli ali Djukanovica mrzi. I samo zahvaljujuci toj mrznji imate vecinu. Neka vam je sa srecim vodjenje Tuzi. I nadam se da cete sada svu slobodu koju posjedujete u politickom smislu , upotrijebiti da istu takvu dobiju nasi sunarodnici u Vraki. To bi bio dokaz vase iskrenosti. Pozdrav i sve najbolje iz Niksica .
Crnogorac iz Skadra

26. 03. 2019 - 14:17

Dokumenat albanske akademije nauka iz 1998(isti kao srpske akad, iz 1986 god).Po turskom popisu stanovnistva iz 1912 za cetiri vilajeta,Janinski,Skadarski Kosovski i Manastirski (Makedonski) ukupno je bilo 1 milion i 502,000 stanovnika..Po albaskoj akademiji je bilo oko 80% albanaca odnosno 1200000 .Realno nije bilo preko 1 milion stanovnika jer oni su sve muslimane Sandzaka ,Crnegore,Grcke i Makedonije racunali kao albance.Zvanicno po poisu Albanije iz 1930 godine je bilo 802.000 stanovnika.Popis iz 1960 je bilo 1.600.000 stanovnikaPo popisu iz 1989 je bilo 3,200.000 stanovnika.Po toj matematici svake 30 godina u Albaniji se udvostrucuje broj stanovnika.Albanci su daleko vidljivi i oni racunaju sta ce biti za 100 godina i u tome prednjace sa istorijom i sa buducim teritorijama.
Goran

26. 03. 2019 - 11:23

Crnogorci i Albanci vjekovima zive skladno i bez tenzija razumijuci jedni druge i postujuci se. Gospodine ,ovakav vid slavlja trebate osuditi ,a ne opravdavati. treba jasno reci da ovaj vid divljanja nije dobrodosao u vasoj i nasoj zemlji
murko

26. 03. 2019 - 12:29

Albanci su vekovima bili vecinsko stanovnistvo Balkana. Sve dok ih Srpski agresor genocidom nije proterao. Danasnji Crnogorci su jedno albansko pleme. Da nije bilo srpskog genocida, danas bi bilo 5 miliona Crnogoraca.
Toto

26. 03. 2019 - 13:12

А осталих Албанаца 200 милиона'?
Dosta vise sa pretenzijama

26. 03. 2019 - 12:43

Crnogorsku teritoriju necete cerupati dragi albanci i to vam porucuju clanovi starog liberalnog saveza, a vase albanske zastave da se vijore u albaniji. Crnogorske zastave se ne vijore u albaniji gdje je poalbanjeno puno nasih pravoslavnih crnogoraca u zadnjih 150 godina, Malesija i Tuzi ( dio glavnog grada CG) Ulcinj, plav i Rozaje bice ZAUVIJEK dio CG pamakar nihedan crnogprac ne zivio tamo ali plan je da zive u buducnosti vise u tim opstinama sto treba da bude strateski za vladu CG da se vrate crnogorci na svoja stara ognjista.
Тото

26. 03. 2019 - 13:13

Е, с овим се и ја слажем. Вратите се на своја огњишта, сјашите нам с врата.
Odstetu od srbije

26. 03. 2019 - 13:33

Srbija je jahala te albance na Kosovo , mislili ste kao crnogorce od1918 paste dobili po prknu! Vi sjasite CG sa vrata jer Cg nije srbijanska niti ce biti! Sikter ! I da vratite nam sve pare od 1918 i isto tako danam date ODSRETU za svo iseljeno stanovnistvo po svijetu koje ste vi PROCERALI iz svojih kuca i koje ste isto tako raselili da punite srbiju sa neturskim tj crnogorskim genima, jer vi u srbiji ste turci/ rumuni/bugari/ neznam ni sto vise poulacija. Crnogorci tj oni koji su porijeklom crnogorci jedino sto imate da valja! A njih SILOM posrbljavate! Dosta!
Sovereign

26. 03. 2019 - 14:55

Нема потребе за посрбљавањем. Ви сте се родили као Срби али сте изабрали друго, за сада. Коњуктура вам "така"....
Тото

26. 03. 2019 - 13:22

Плава албанска енклава!? У, да не претераш мало? Албанија тиу се празни, а ти заграбио....
gost

26. 03. 2019 - 15:38

Eh moj profesore... Pamtim da je jos u SRCG, kao i sad u CG, na javnom servisu bilo emisija (ne samo informativnih) na albanskom jeziku, koje su uredjivali i vodili Albanci. Mislim da toga na RT Beograd nije bilo. Potpredsjednik Parlamenta je g. Nimanbegu, Albanac koji u Parlamentu moze da se obraca i na albanskom jeziku (sto nije uvijek prakticno, slozicete se, ali je moguce). Bilo je teskih perioda ali mislim da na Balkanu nije bilo mirnijih komsija od Crnogoraca i Albanaca (govorim o komsijama, ne o narodima uopste). Fatos Beciraj je kapiten nase fudbalske reprezentacije kad nema Savica, i to je potpuno zasluzio i niko mu ne zvizdi, nego mu se cak redovno licno skandira (a on cak nije ni Malisor, vec Kosovar iz Peci). A vi se pitate zasto nema vise Albanaca medju sudijama, tuziocima, umjetnicima itd. Pa Albanaca u CG ima 5% pa da su svi visokoobrazovani i voljni da se bave tim profesijama, pa mnogo jada... Skandiranje u Beranama "Ovo je Srbija" i u Tuzima "UCK" nije na mjestu...
PokaloTE

26. 03. 2019 - 15:52

Svima vam koji Za jedna "ucutkani narod" vrlo ste glasni i agresivni. Ne bih rela a ste ucutkani. uvijek sam mislila da je steta sto se bolje ne poznajemo, sto se albanski ne uci u skolama, sto ne zivimo zajedno nego jedni pored drugih. dans, medjutim, novi albanski vodje ne gledaju Cg kao domovinu. Sramotno je da Djeljosaj kaze da mu "ne smeta cg zastava". Zamslite taj bezobrazluk , Ne smeta mu drzavna zastava. Zanijeli ste se malo vise, braco Albanci
Blago nama

26. 03. 2019 - 16:11

š njom, mojom domovinom. Budućnost su nam, izgleda, nacioalni kantoni. Ako će to biti rezultat evropeizacije i EU demokratije, onda sam ja protiv ulaska u EU.
Artur

26. 03. 2019 - 18:16

Autor je u svom stavu iznio nekoliko teza zasnovanih na vrlo kilimavim argumentima, umnogome potvrdivši ono što je pokušao da opovrgne. Prvo, iz CG ne treba slati nikakve poruke i opomene na bilo čije adrese, jer ona želi da sa svojim susjedima i ostatkom planete ima prijateljske odnose. Drugo, nijedan manjinski narod u CG nije “ućutkan i satjeran u ćošak” kako to autor ustvrdi, već naprotiv-uživaju sva Ustavom i zakonima zagarantovana prava, koja nacionalne manjine u mnogim drugim zemljama u praksi vrlo često ne mogu ostvariti. Treće, crnogorski narod, kao namalobrojniji na Balkanu u svojoj dugoj povjesnici nije nikoga pokušao, i sve da je mogao, asimilirati i prevesti u svoj nacionalni korpus, jer se i sam uporno branio od asimilacionih procesa i tendencija. I na kraju najvažnije, Crnogorci nemaju potrebe da obilježavaju svoje granice i teritoriju koje su međunarodno priznate i ovjerene životima slavnih predaka, kroz njihovu viševjekovnu herojsku oslobodilačku borbu
Turi

27. 03. 2019 - 19:32

A reci nam, sta mislis pod oslobodilackom borbom kad su Tuzi u pitanju?! Kad je to Malesija bila crnogorska (prije 1918) te su je crnogorci "oslobodilackom borbom" oslobodili (od turaka pretpostavljam) zarad albanaca koji tu zive vjekovima
Svedska

27. 03. 2019 - 08:59

Dosta mrznje i budalastina. A sto reci o srpskim zastavama po Crnoj Gori? Prokleti Balkan.
Novi komentar