“Nažalost u ovom trenutku imamo tendenciju brutalizacije oružanih konflikata“, konstatovao je Novak u izjavi agenciji APA.
On je kazao da je to velika razlika između klasičnih ratova, koje smo imali u ranijim vjekovima do Prvog svjetskog rata.
Razlog za to, kaže, je da ima sve manje "klasičnih međunarodnih ratova“ i sve više „unutrašnjih oružanih konflikata sa međunarodnim učešćem“.
Pri tom, dodaje, sve je teže razlikovati vojnika i civila.
Najbolji primjer za to, kako ukazuje Novak je Sirija, gdje je u toku veoma brutalan građanski rat između režima i svih mogućih grupacija, od kojih pojedine i terorističke prirode, koji čine teška kršenja ljudskih prava, kao što je Islamska država.
"Kada danas pogledate Siriju vidite da su oni koji su najviše pogođeni civilno stanovništvo. Zbog toga je i polovina stanovništva pobjegla u inostranatvo“, rekao je on.
Slično je, kako je kazao, i u drugim regionima kao što su Avganistan, Irak, Kongo, Somalija, Južni Suda, gdje su umješane većim dijelom nedržavni akteri, prije svega terorističke grupacije, kao Boko Haram ili Islamska država.
"Često su oružani konflikti povezani sa terorizmom, koji donosi patnju stanovništvu. Iako je i ranije uvijek bilo plaćeničkih vojski aktuelni nivo brutalnosti nije viđen", konstatovao je Novak.
Takođe je ekspert za ljudska prava uočio i pad značaja ljudskih prava u zapadnom svijetu, koji se do sada uvijek zalagao za ista.
"U Rusiji i Turskoj, ali i u EU se ljudska prava sve više dovode u pitanje“, objasnio je on navodeći kao primjer „iliberalnu demokratiju“ u Mađarskoj, odnose u Poljskoj i tendencije u zapadnoj Evropi.
"Najveći izazov je da se prekine eskalacija, nasilje i mržnja, koje vidimo širom svijeta, i koje je često i vjerski motivisana, da se vratimo dijalogu i na demokratski način ophodimo jedni s drugima", zatražio je Novak.
Prema njegovim riječima, u tome je bitno da se djeluje protiv lažnih vijesti u socijalnim medijima, kojima se podstiče mržnja protiv ljudi.
Novak vidi strategiju UN o održivom razvoju kao dobar okvir za poboljšanje stanja ljudskih prava u svijetu, ukazujući da je većina ciljeva vezana za ljudska prava, kao što je borba protiv siromaštva, gladi, te i pravo na hranu i jednakost polova, te i pravo na zdravlje.
Pitanje migracije, kako ističe Novak, treba da se tretira bez ksenofobije i širenja mržnje.
