Politika

Vlada proširila Komisiju za borbu protiv sive ekonomije

Kako je suzbijanje sive ekonomije, shodno Programu rada Vlade za 2019. godinu, jedna od prioritenih oblasti Vlada je, proširila Komisiju za borbu protiv sive ekonomije.
Vlada proširila Komisiju za borbu protiv sive ekonomije
Portal AnalitikaIzvor

"Kao novi članovi imenovani su: Damir Davidović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma; Edina Dešić, generalna direktorica Direktorata za tržište rada i zapošljavanje; Novak Lakušić, urbanističko-građevinski inspektor u Ministarstvu održivog razvoja i turizma; Ivan Radulović, izvršni direktor Savjeta stranih investitora Crne Gore; Marko Miročević, izvršni direktor Američke privredne komore u Crnoj Gori; Mitar Bajčeta, savjetnik predsjednika Privredne komore Crne Gore; Aleksa Marojević, član rukovodstva Unije slobodnih sindikata i Ljubica Nikolić, direktorica Stručne službe Saveza sindikata Crne Gore", navodi se u saopštenju Vlade.

U obrazloženju odluke je navedeno da se javila potreba za proširenjem sastava Komisije s obzirom na činjenicu da je suzbijanje sive ekonomije, shodno Programu rada Vlade za 2019. godinu, jedna od prioritenih oblasti te da je u fokusu uspostavljanje efikasnog nadzora nad tokovima u sivoj zoni, naročito u oblastima u kojima je najizraženije neformalno djelovanje u privrednom poslovanju – turizmu, građevinarstvu i na tržištu rada.

Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem je u svojstvu predsjednika Komisije najavio prvu sjednucu u proširenom sastavu već za narednu sedmicu.

Na današnjoj sjednici donijeta je i Odluka o dopuni Odluke o imenovanju Državne komisije za tehnički pregled radova na izgradnji autoputa Bar-Boljare, prioritetne dionice Smokovac – Uvač – Mateševo, kojom je dopunjen personalni sastav Komisije.

Donijet je Akcioni plan za implementaciju Strategije sajber bezbjednosti Crne Gore 2018-2021. za 2019. godinu i usvojen Izvještaj o realizaciji Akcionog plana za 2018. godinu.

"Definisani ciljevi predstavljaju kombinaciju bezbjednosnih interesa i odgovora na izazove, rizike i prijetnje, čija implementacija kroz mjere i aktivnosti u Akcionom planu predstavlja prioritet u periodu na koji se odnosi ovaj dokument, kako bi Strategija bila dosljedno implementirana. Akcionim planom za 2018. godinu bilo je predviđeno 15 aktivnosti, od kojih je realizovano 11, u toku je realizacija 3, dok 1 aktivnost nije realizovana", kazali su iz Vlade.

Vlada je donijela Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja informacionog društva do 2020. godine za 2019. godinu s Izvještajem o realizaciji Akcionog plana za 2018. godinu.

"Ovim dokumentom definisane su mjere i aktivnosti za unapređenje normativno-pravnog okvira, administrativnih i materijalno-tehničkih kapaciteta relevantnih organa, praćenje trendova i novih programa obuke i usavršavanja u ovoj oblasti, intenzivnije saradnje svih nadležnih institucija u zemlji, regionu i na međunarodnom nivou, kao i podizanju svijesti o upotrebi informaciono komunikacionih tehnologija", navodi se u saopštenju.

Na sjednici je donijet i Akcioni plan za sprovođenje Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u CG 2016-2020 za 2019. godinu sa Izvještajem o realizaciji Akcionog plana u 2018. godini.

"U raspravi je istaknuto da su utvrđene aktivnosti fokusirane na ključni cilj Strategije - postizanje pune socijalne inkluzije Roma i Egipćana poboljšanjem njihovog socio-ekonomskog položaja u Crnoj Gori", kazali su iz Vlade. 

Usvojen je Izvještaj o realizaciji Strategije za borbu protiv trgovine ljudima i Akcionog plana za period 01. jul - 31. decembar 2018. godine.

"Prilikom predstavljanja Izvještaja konstatovano je da je realizovano je 17 aktivnosti, dok se u kontinuitetu, ili po potrebi realizovalo 39 aktivnosti, dok je 1 aktivnost nerealizovana", navodi se u saopštenju.

Naglašeno je i da je spovođenjem mjera i aktivnosti obezbijeđena bolja informisanost cjelokupne javnosti, posebno ciljnih kategorija stanovništva o mehanizmima borbe protiv trgovine ljudima i ojačana njihova otpornost u odnosu na potencijalne izazove, ojačani stručni kapaciteti predstavnika institucija koje mogu doći u kontakt sa žrtvama trgovine ljudima i povećan broj podnijetih krivičnih prijava za krivično djelo "Trgovina ljudima".

"Osim toga unaprijeđena je regionalna saradnja i sprovedene aktivnosti na planu borbe protiv trgovine ljudima od strane svih koji su u skladu sa svojim mandatom uključeni na lokalnom i nacionalnom nivou", dodaju iz Vlade.

Vlada je usvojila Izvještaj o radu Savjeta za reformu javne uprave za 2018. godinu sa Aneksom realizacije zaključaka.

Imajući u vidu da reforma javne uprave predstavlja jedan od 3 stuba proširenja Evropske unije, Vlada je konstatovala da je rad Savjeta u protekloj godini bio fokusiran na obezbjeđivanje transparentnosti reforme, te kvalitetnog monitoringa i koordinacije nad sprovođenjem aktivnosti, kako bi se proces kvalitetno usmjeravao ka ostvarenju zacrtanih ciljeva. U izvještajnom periodu reforma javne uprave nastavila je da se sprovodi planiranim intenzitetom, uz angažovanje svih nadležnih institucija, kako u pogledu sprovođenja aktivnosti, tako i na polju monitoringa i koordinacije samog procesa", navodi s eu saopštenju.

Usvojena je i Analiza normativnog okvira u oblasti slobodnog pristupa informacijama.

Iz Vlade ističu da su Zakonom o slobodnom pristupu informacijama na cjelovit način uređena pitanja od značaja za način i postupak ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama. Međutim, kako dodaju, u ostvarivanju i zaštiti prava na pristup informacijama uočeni su određeni izazovi koji negativno utiču na efikasnost rada organa, na ostvarivanje prava, a samim tim i na transparentnost rada organa.

"Ocijenjeno je da je proaktivno objavljivanje informacija, kao obaveza organa vlasti, oblast koja se može dodatno unapređivati, kako bi se afirmisao princip transparentnosti rada organa vlasti i princip prava javnosti da bude upoznata sa postupanjem organa. Duh Zakona jeste da obaveže organe da građanima omoguće pristup informacijama čime se jača povjerenje građana u funkcije sistema i pravnu državu. Istovremeno, jednako je važno i da građani primjenjuju zakonske odredbe u skladu s njihovom svrhom i da se država zaštiti od zloupotreba. U tom smislu, ukazano je na potrebu da se i u Crnoj Gori, kao i mnogim drugim državama, zakonski uredi institut zloupotrebe prava na pristup informacijama", saopšteno je iz Vlade.

Na današnjoj sjednici Utvrđen je Nacrt Prostorno-urbanističkog plana Opštine Kotor s Programom održavanja Javne rasprave, u trajanju od 30 radnih dana. PUP Kotor predstavlja osnov za utvrđivanje politike razvoja, uređenja i korišćenja prostora i definisanje strategija, planova i programa razvoja opštine, uključujući i politike za njihovu realizaciju.

"Prostorna osnova budućeg razvoja, bazirana je na principima održivog razvoja, savremenim načelima i standardima organizacije i korišćenja prostora, kao i integralnom posmatranju i planiranju razvoja, zaštite životne sredine, zaštite prirodne i kulturno-istorijske baštine i izgradnje u prostoru. Za Prostorno-urbanistički plan radiće se Strateška procjena uticaja na životnu sredinu u skladu sa Zakonom o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. PUP se donosi za period do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore", ističu iz Vlade.

U cilju stvaranja uslova za realizaciju projekta za eksploataciju solarne energije Vlada je donijela i Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj.

Usvojena je i Informacija o realizaciji aktivnosti i projekata koji se realizuju kroz sistem indirektnog upravljanja IPA fondovima. Tim povodom, usvojen je i niz zaključaka kojima su precizirana zaduženja nadležnih institucija, u cilju što efikasnije i kvalitetnije realizacije planiranih i ugovorenih projekata.

Portal Analitika