Generalni sekretar OEBS-a Tomas Greminger, kazao je nedavno da su protesti demokratski način djelovanja, ali da se dijalog o izbornom zakonodavstvu mora vratiti u institucije. Sagovornici televizije Nova M kažu da su protesti isključivo politički a da će ocjenu o bojkotu institucija, kao i do sada, dati građani na izborima.
“Crna Gora je veoma ozbiljna kada je posrijedi sprovođenje preporuka naše misije, i to je dokazala tokom izbora 2016. i 2018. OEBS je bio zadovoljan formiranjem ad hok Odbora prošlog oktobra. Ozbiljan je posao urađen. Nažalost, zbog bojkota Parlamenta dijela opozicije, mi nemamo neophodnu većinu koja bi zaključila ovaj proces sprovođenja naših preporuka.”, kazao je Greminger.
Dalje se nakon sastanaka najviših zvaničnika, ali i opozicionara sa Gremingerom, u saopštenjima navodi da ipak u OEBS-u očekuju da se taj posao što prije završi, i da se formira pogodno tlo za održavanje izbora 2020.
Prvi čovjek OEBS-a, dodao je da su protesti legitiman vid izražavanja nezadovoljstva građana, u demokratskim društvima. Ipak, kako kaže, volio bi da se o problemima razgovara u institucijama koje su za to i ustavom predviđene.
Iz vladajuće stranke kažu na poruke Gremingera, da iako su izbori u našoj zemlji sve bolje organizovani, opozicionarima se često izlazilo u susret. Tako je na njihov zahtjev i formiran Odbor za izborno zakonodavstvo. To što, međutim, ne učestvuju u radu tog tijela u vladajućoj strukturi vide kao političku neozbiljnost.
“Oni koji bojkotuju parlament od samog početka od njih ni ne očekujemo da se vrate jer su od početka pokazali neodgovornost i neozbiljnost u odnosu na ono što su njihove radne obaveze u parlamentu.”. ocijenio je Danijel Živković (DPS).
Direktor Građanske Alijanse Boris Raonić u izjavi za Novu M ističe da ovakve metode borbe vidimo u Srbiji i Albaniji.
"Vidjeli smo skoro i u Makedoniji,tako da tu vrstu političke borbe odnosno bojkota parlamenta smo vidjeli nekoliko puta, ali nažalost nigdje nijesu proizveli konačan rezultat.”, rekao je Raonić.
Da se dijalog mora voditi u Parlamentu smatra i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.
„Preferiram dijalog i jesam za dijalog ako treba i za oštru argumentaciju ovdje u parlamentu,suprostavljanje stavova.”, naglašava Damjanović.
Iako u radu Odbora za izmjenu izbornog zakonodavstva ne učestvuju opozicionari, iz DPS-a poručuju da rade nesmetano.
Opozicionari su se više puta oglušili o poruke sa evropskih adresa - da se politička debata vodi u institucijama i da se ti demokratski principi moraju poštovati, obzirom da su izbori 2016-te priznati kao legalni i demokratski sa najviših adresa, podsjećaju sagovornici Nove M.
“Građani su posljednju riječ dali na izborima 2016-te i povjerili mandate kako vlasti tako opozicionim predstavnicima i da ih predstavljaju artikulišu interese u instituciji kakav jeste parlament. Oni su izabrali selektivni bojkot danas se pojavljuju u ulozi organizatora protesta jasno da ne pokazuju dovoljan stepen emancipacije i ozbiljnosti na političkoj sceni”, ističe Danijel Živković (DPS).
Marija Blagojević (SD) podsjeća da smo i 2016. imali vladu izbornog povjerenja i da smo opet došli u situaciju da je opozicija priznala izbore samo u onim opštinama gdje su oni vlast, a da je sve nelegitimno,da bojkotuju parlament, ali i da se i te kako ne odriču privilegija a to su njihove plate.”
I nakon potpisa tzv. sporazuma za budućnost, sa opozicijom, formalni organizatori protesta insistiraju da su protesti navodno građanski. Protesti su prema mišljenju naših sagovornika, isključivo politički.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da će biti na protestima ukoliko budu mirni i demokratski, ali poziva opozicionare da prevaziđu unutrašnje podjele.
Međutim česte su međusobne prozivke opozicionara .Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević optužio je nedavno u objavi na društvenim mrežama šefa SDP-a Ranka Krivokapića da mu je navodno plagirao izjavu datu na zajedničkom sastanku opozicije sa Gremingerom.
Razlike među opozicionarima su evidentne i preduboke da bi bili nosioci bilo kakvih političkih odluka, tvrde sagovornici Nove M.
Oni zaključuju da konačnu ocjenu o radu političkih partija, kao i do sada, daće građani na izborima, jedinom kredibilnom i legalnom ispitu volje.
