Po gabaritima neće prevazići onaj koji se gradi u Podgorici, ali će zasigurno biti opremljen i uređen po aktuelnim ambijentalnim i tehnološkim standardima kakvi se primjenjuju u Evropi. Takva je makar zamisao jednog od investitora i suvlasnika Zdravka Lakića i firme Alartinternational, koja u ovaj projekat investira preko sedam miliona eura.
Impozantno zdanje sa prizemljem, dva sprata i potkrovljem sakriveno je od pogleda, na „bezbjednoj“ udaljenosti od gradske buke i saobraćaja.
Niče poviše Herceg Novog, u srcu Poda, na preko osam hiljada kvadrata korisnog zemljišta i trebalo bi da bude u funkciji krajem jeseni, priča za Radio Jadran Lakić.
Elektroinženjer po struci, koji je dio radnog vijeka proveo u inostranstvu, a posljednjih godina najviše u Rusiji, Lakić je odlučio da „svije gnijezdo“ ovdje. Zemljište je kupio još prije desetak godina sa prvobitnom željom da gradi stanove za prodaju.
“Ideja se razvijala dugo. Zemlju sam kupio za vrijeme investicionog buma u Crnoj Gori, uz želju da pravim „nešto za prodaju“. Međutim, mislim da Crna Gora tada nije bila „spremna“ za sve to, jer sve se prodavalo, papiri su se dugo čekali, a tržište se mijenjalo. Tako da bi me kvadrat gradnje skuplje došao od cijene kvadrata u prodaji. Zemlju mogu prodati, ali po mnogo nižoj cijeni, ali više nema onih koji bi to možda i kupili”, priča Lakić.
Pretražujući internet, vidio je da je po Evropi nedovoljno Domova za stare, a sve veća potreba za njima. Kontaktirao je firme u Baden Badenu koje rade lux domove za stare. Upoređujući cijene došao je do zaključka da bi se projekat na duže u Herceg Novom itekako isplatio.
“To je razlika od nekih 50 odsto, što je za njih tamo ogromno. Zato sam došao na ideju da pravim male i srednje apartmane. Jer, imamo more, vazdušnu banju, pogled i domaću hranu, meso iz Pive, naših rijeka i mora i što nam više treba”, kaže on.
U toku je izgradnja prve, veće zgrade na 6 hiljada kvadrata, u kojoj će biti oko 100 soba i apartmana sa čajnim kuhinjama od 36 do 54 kvadrata, otvoreni bazen na vrhu zgrade sa čarobnim pogledom na Boku, panoramski lift, manji kafić u kojem će moći da se degustiraju paste, pice i slično. Budućim gostima-pacijentima na usluzi će biti i medicinsko osoblje.
“Napravićemo malu ambulantu, jedan doktor opsluživaće oko 60 gostiju, uz medicinske sestre, plus svo drugo osoblje neophodno da bi takav jedan objekat funkcionisao”, navodi on.
Odmah iza ovog većeg, gradi se još jedan manji objekat, površine dvije hiljade kvadrata, u kom će biti lux restoran otvorenog tipa, dvoetažni (ne samo za goste hotela), frizerski salon, apoteka, dječija igraonica, sale za stoni tenis, a moguće i odjeljenje za dijalizu, što će iziskivati dodatne konsultacije i dozvole resornog Ministarstva.
“Zamislio sam da u restoranu bude nacionalna kuhinja, da konobari budu uniformisani u crnogorskoj nošnji, a da se sprema sve što su naši stari voljeli – pršut, sir, priganice, kajmak, cicvara, jagnjetina u mlijeku i drugo… S obzirom da očekujem najviše gostiju iz Njemačke, moram napraviti i pivnicu, njemačku hranu – potkoljenice, sto vrsta kobasica, deset vrsta piva, ali sve to neće remetiti jedno drugo. Još sam u dilemi da li da pravim i kuglanu u suterenu, jer se bojim buke, a kuglanu je teško izolovati”, razmišlja Lakić.
Tik do Doma je oko hiljadu kvadrata travnate površine, koju Lakić takođe planira da rekultiviše i uredi.
“Imam u planu ljetnu baštu u mediteranskom stilu, dva teniska terena, klupe, šetne staze, a livadu bi dodatno kultivisali sadnicama nekih kineskih stabala oko kojih se trenutno raspitujem. Brzo rastu i već za četiri-pet godina imali bi potpuno drugačiji park, ali o tome još treba detaljno razmišljati”, navodi Lakić.
Lakić kaže da još uvijek nije razmišljao o imenu Doma, ali ni o cijenama, no jedno je sasvim izvjesno – ovakvo lukuzno zdanje moći će da koriste samo oni sa dubljim džepom.
“Moram biti grub, ali tako je. To su finese i stvar marketinga. Poređenja radi, korišćenje ovakvog Doma u Baden Badenu na mjesečnom nivou je oko pet hiljada eura, a ovdje bi to bilo otprilike upola cijene. Za teže i polupokretne takođe bi trebalo obezbijediti i fizikalne terapije, ali to još ostaje da se utvrdi”, zaključuje Lakić.
