Jedan od ključnih razloga je to što im se nudi kamata neuporedivo veća nego na oročene depozite u bankama i što im je apsolutno sigurno da će im država isplatiti kompletan novac na dan dospjeća obveznica, odnosno za pet ili sedam godina. Uz to, novac im u obveznicama nije zarobljen jer oni mogu da ih prodaju na berzi i prije isteka roka dospjeća, ukoliko odluče, kazao je u intervjuu Pobjedi dr Božo Mihailović, redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i predsjednik Saveza ekonomista Crne Gore.
On kaže da za ulaganje u državne obveznice nema nikakvog rizika osim ukoliko inflacija bude na većem nivou od kamatne stope koja se nudi na ove hartije od vrijednosti.
- Zbog toga je dodatna obaveza Centralne banke i svih subjekata da sve čine na vrijeme, da se drži stopa inflacije na znatno nižem nivou od kamatne stope od tri odsto koja se dobija na državne obveznice - kaže Mihailović.
POBJEDA: Koji je interes domaćih građana, preduzeća, banaka, osiguravajućih kuća za kupovinu državnih obveznica?
MIHAILOVIĆ: Više je argumenata koji pokazuju nesumnjiv interes za kupovinu državnih obveznica. Postojeća štednja stanovništva je oko 1,3 milijarde eura, od čega su depoziti po viđenju 55 odsto ili 720 miliona eura. To je slobodan novac koji se nalazi u bankama, a građani na njega imaju nikakvu ili bijedno nisku kamatnu stopu. Ovih 190 miliona eura, koje Vlada namjerava da emituje za nekoliko dana je svega 15 odsto štednje građana. Ovih 140 miliona koje će država emitovati u prvom turnusu na pet godina je svega 9 odsto ukupne štednje. Iz ovoga je jasno da građanin može lako da nađe svoj interes, odnosno računicu. Umjesto da drži slobodan novac u banci za nisku kamatnu stopu ili bez kamate, on može da ga uloži u kupovinu državnih obveznica uz tri i 3,5 odsto godišnje i dobije siguran prinos. Interes mogu naći i pravna lica svih vrsta.
Ukupni depoziti u bankama su sada 3,4 milijarde eura, a krediti 2,9 milijardi, a odnos - koeficijent kredita i depozita je 0,86. Depoziti po viđenju su 65 odsto ukupnih, odnosno 2,2 milijarde eura, što pokazuje da je 190 miliona koje Vlada namjerava da emituje svega 14 odsto toga. Sve ovo pokazuje da treba da bude interesovanje građana i kompanija da investiraju u obveznice. Uostalom, građanin slobodan novac može da potroši, sam da investira u biznis, štedi u banci ili da kupi obveznice. Kod kupovine obveznica ne postoji rizik za povraćaj svog novca jer je država garant.
POBJEDA: Koji je rizik za ulaganje u obveznice?
MIHAILOVIĆ: Rizik je jedino u tome što za pet ili sedam godina može stopa inflacije da bude veća od kamatne stope koja se nudi na obveznice. Kamatna stopa je fiksna na obveznice, a inflacija može da je ,,pojede“ u dugom roku. Zato Centralna banka i svi subjekti na vrijeme treba sve da čine da se drži stopa inflacije na znatno nižem nivou od kamatne stope od tri odsto, koja se dobija na državne obveznice. Nadam se da će se sve učiniti da se makar stopa inflacije zaustavi na maksimalnih 1,5 do 2 odsto. U tom slučaju građanin bi imao realni prinos na uloženi novac u obveznice. Prema podacima CBCG, januarska inflacija u tekućoj godini je u odnosu na januar 2018. godine 0,4 odsto. Međutim, inflacija u prošloj godini, iako imamo uvijek problema s a različitim podacima zavisno od modela - mjereno indeksom potrošačkih cijena ili harmonizovanim je bila 2,2 i 2,9 odsto. Istina, bilo je mjeseci kada smo imali deflaciju.
Opširnije u Pobjedi
