- Ova aplikacija jedan je od modela za sprovođenje svojevrsnog popisa našeg iseljeništva koji strukturom pitanja omogućava da spoznamo svu kompleksnost naše dijaspore, njenu brojnost, starost, intelektualne, naučne, stručne i druge potencijale, koncentraciju po pojedinim zemljama i druge specifičnosti koje se odnose na njen status i položaj u zemljama prijema i interes za jačanjem odnosa i veza sa matičnom zemljom – kazao je u razgovoru za Pobjedu direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.
APLIKACIJA
Raspolaganje ovim podacima, kako je istakao, izuzetno je bitno sa stanovišta planiranja unapređenja odnosa između matice i dijaspore. Uprava ima obavezu i drugih evidencija o dijaspori i integraciju ovih baza po određenom ključu, kako bi se došlo do što preciznijih podataka.
- Koliko je brojna crnogorska dijaspora, kakva je socijalna i kulturna struktura, te u kojim zemljama je najveća koncentracija naših iseljenika, pitanja su na koja se moraju imati odgovori kako bi i država kreirala odgovornu politiku u toj oblasti – dodao je naš sagovornik. Posredstvom veb aplikacije koja se nalazi na sajtu Uprave za dijasporu naši iseljenici odgovaraju na 27 pitanja od kojih neka, najčešće ona koja se odnose na lične podatke, nijesu obavezna.
- U javnom diskursu redovno nailazimo na procjene da u našoj dijaspori živi još jedna Crna Gora, što u principu može biti maksimilistička vizura o brojnosti našeg iseljeništva u svijetu. U izučavanju crnogorskog iseljeništva postojali su i postoje brojni i različiti problemi, a najbitniji su: nedostatak arhivske građe i drugih relevantnih izvora, nedovoljna izučenost iseljeništva u dosadašnjim periodima, nacionalna i vjerska heterogenost naše dijaspore, nepostojanje kontinuiteta u institucionalnom bavljenju ovom problematikom što je, između ostalog, prouzrokovalo i nepostojanje preciznije evidencije o crnogorskoj dijaspori – naglašava Mitrović.
Zajednice naših ljudi prisutne su u gotovo svim dijelovima svijeta, od zemalja u susjedstvu, Evrope, Sjeverne i Južne Amerike do Australije i Južne Afrike.
- Neupitno je i da u zemljama regiona imamo brojnu dijasporu, imajući u vidu da se Crna Gora gotovo 70 godina nalazila u jugoslovenskim državnim tvorevinama, pa otuda i danas imamo brojnu dijasporu u tim državama, prije svega Srbiji, a koja je u tim sredinama zbog sličnosti jezika, religije i tako dalje najviše izložena asimilaciji. Brojnu dijasporu imamo i u SAD-u, Turskoj, Argentini i određenim evropskim državama, prvenstveno Njemačkoj, Luksemburgu, Švajcarskoj kao i drugim zapadnoevropskim zemljama – kaže prvi čovjek Uprave za dijasporu. U svakoj zemlji, navodi on, naša dijaspora ima specifičnosti koje su u vezi sa njenom brojnošću, koncentracijom, strukturom, starošću emigracije i slično.
- Od ovih specifičnosti zavisi i način njihovog organizovanja, aktivnosti, interesovanja i potrebe za održavanjem veza sa matičnom zemljom. Obično se naši iseljenici organizuju u skladu sa propisima zemalja prijema kao nevladine organizacije , udruženja, klubovi, zavičajna udruženja i slično – objašnjava Mitrović.
Opširnije u Pobjedi
