Zadrhtala je Crna Gora iz utrobe Zemlje

15. april 1979. godine (16h 19w 40,1s) Zadrhtala je Crna Gora tog dana iz utrobe Zemlje, mučena vjetrovima svakojakim, u želji da se oslobode kao nikad dosad. Slično se dogodilo daleke 518. godine kada je do temelja porušena Duklja i u novije vrijeme (1902 – 1903) u seriji zemljotresa na prostoru Skadar - Podgorica. 
Objavljeno: 15. 04. 2019 - 01:14 Promjenite veličinu teksta: A A A

PIŠE: Prof. dr Staniša IVANOVIĆ 

Bio je aprilski potres jedan od najjačih zemljotresa u prošlom vijeku, koji je pogodio ne samo područje Crne Gore i bivše Jugoslavije, nego i okolne teritorije na Balkanu. Poginula je 101 osoba. 

KAKO SMO GA DOŽIVJELI „Ovaj napad Ulcinj nije izdržao, ni „kiklopski zidovi“ ni Satkula, ni Balšića kula. Ne izdrža kamen ovdašnji, mermer brački i korčulanski. Ni beton ni čelik. Nema prozora, kapija, krovova. Nema ulica, sokaka, staza ni prolaza. Cio grad je ruševina, gomila loma. Kamen na kamenu ne ostade. Kolhinium, Dolcinium, Olcinium, Ulcinj“… 

„Tolika sila je za tren oka čitavu Boku uzdrmala, Kotor razorila, Dobrotu nagrdila, Risan teško ranila, Bijelu uništila, a Perast sa svojim čudesnim zvonikom, gotovo tri stoljeća starim, ostao uspravan, čitav“… 

„ Da ništa nije sem te katedrale Sv. Tripun i u njoj onog ciboriuma, remek-djela kotorskih klesara koji u mermeru isklesaše žitije Tripuna - za jedan bi grad dosta bilo. A ona stoji kao simbol Kotora, njegovim stradanjima i opstanku, mješavini stilova i vremena. Starija od pariske Notr-dam, londonske crkve Sv. Pavle, rimske bazilike Sv. Petar i moskovskog Uspenskog hrama. Svaki joj zemljotres ponešto odnio, a ona i dalje uspravna. Tako i ovoga puta“. (Boško Pušonjić). …

„Na prostranom terenu Crmnice, po kojem su razbacani mnogi zaseoci, nikada ranije u ovo doba nije bilo toliko cvijeća po brežuljcima, njivicama i livadama. Valjda je potres rastresao zemlju, pa cvijeće udarilo kao ludo i tamo gdje nikada nije nicalo. A možda je i Zemlja iz svoje utrobe oslobodila još nešto što pogoduje cvijeću“…„Iako stoički podnose zlo koje ih je snašlo, Crmničani se ovog proljeća manje raduju cvijeću nego ikada do sada. Čitavi zaseoci sravnjeni su sa zemljom. Tridesetak osoba je poginulo dok je nekoliko njih umrlo poslije zemljotresa. Zaseoci Karuči, jedan dio Sotonića, Brčeli, Tomići, Donje Dupilo, Podgor i Gluhi Do praktično su sravnjeni sa zemljom“… (Vlado Mićunović). 

PERIOD OBNOVE 

Radilo se mnogo u periodu nakon zemljotresa. Formiran je Fond za obnovu područja postradalog od zemljotresa, u koji su svi zaposleni u bivšoj Jugoslaviji uplaćivali 10 odsto bruto iznosa svojih mjesečnih zarada za period od 10 godina. Formirane su nove institucije. Seizmološka stanica je prerasla u Seizmološki zavod. Na talasima zemljotresa nastao je Građevinski fakultet za obrazovanje građevinskih inžinjera za potrebe zemljotresnog inžinjerstva. Formiran je i Centar za obuku kadrova u seizmičkim uslovima. 

Zemljotres je dao snažan impuls razvoju i unapređenju službi u postojećim, inače respektabilnim republičkim institucijama: Zavodu za urbanizam i projektovanje, Komitetu za urbanizam, Geološkom zavodu… Formiran je Međunarodni konsultativni odbor uz učešće najvećih evropskih, jugoslovenskih i crnogorskih autoriteta iz oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, građevinarstva, geofizike i geologije. Radio je punih pet godina i izdao vanserijsku monografiju Pouke koje obavezuju. Urađene su Karte seizmičkih mikrorejonizacija svih primorskih opština, zajedno sa Podgoricom, uz učešće svih šest geoloških zavoda bivše Jugoslavije. Time su stvoreni bitni preduslovi za kvalitetno prostorno i urbanističko planiranje i izgradnju objekata u seizmičkim uslovima na nivou svake opštine. Riječju, Crna Gora je u periodu nakon zemljotresa bila ogromno gradilište, ali i poligon za brojna istraživanja i sticanja iskustva iz oblasti zemljotresnog inženjerstva. Drugi su učili od nas. 

KORAK NAZAD 

Danas se situacija znatno izmijenila. Nažalost, na lošiju stranu. Mnoge institucije su ili ugašene ili svedene na minimum rada. Primjera radi, u Seizmološkom zavodu nema nijednog geofizičara niti geologa. Nema ni specijalista iz oblasti zemljotresnog inženjerstva. Nedavno je Seizmološki zavod pripojen Hidrometeorološkom zavodu sa čime je reducirana njegova profesionalna djelatnost i meritornost. 

Geološki zavod, nekada respektabilna organizacija sa preko 100 inžinjera, danas zapošljava desetak mladih inžinjera, mahom bez stručnog iskustva. Izgubljen je i status naučne organizacije. Deficit kadrova, posebno iz oblasti geologije, je katastrofalan. Oni nedostaju kako u republičkim tako i u opštinskim institucijama. 

Njih nema ni u resornom ministarstvu koje se bavi zaštitom i unapređenjem životne sredine, niti u opštinskim sekretarijatima koji se bave pitanjima prostornog i urbanističkog planiranja. To je tačno, uprkos činjenici što je geološka sredina liderska u zaštiti životne sredine i što ima odlučujuću ulogu kod aseizmičkog projektovanja i građenja. 

Nedostatak geološkog kadra je evidentan i za potrebe sudskog vještačenja (geološki hazard), za probleme hidrogeologije, inžinjerske geologije i ekonomske geologije. Nedavno je Ministarstvo za ekonomski razvoj raspisalo 20 stipendija za studente geologije iz regiona. U Crnoj Gori nema geološkog fakulteta i to je ključno pitanje. Gasi se geološka misao. Da zaključimo: Zemlja je jedna ogromna knjiga po kojoj od rođenja hodamo našim sopstvenim nogama, ali koju do danas nijesmo uspjeli naučiti kako se čita. A u toj knjizi je zapisano ne samo ono što je bilo nego i ono što će biti.
 

Komentari: 4

Neđelja

15. 04. 2019 - 07:41

Jutro je, 7h i 19 min............................. haos. Kao da je juče bilo. Za Kotor, znam ,sraća je što je neđelja bila.
TAXI

15. 04. 2019 - 07:58

Ja znam licno geoloskog inzenjera koji vozi taxi raspali pasat 2 i izgleda izmuceno kao da je iz Somalije . Leba nema da jede sve dade na krplenje kola . Ako hocete dacu vam broj telefona da ga zaoslite . Diplomirao na BG univerzitetu .
aluvijum deluvijum trijas jura

15. 04. 2019 - 10:50

Samo nek puste Mujovica ima da im proizvede geologa za cijeli region ako mu stampac jos radi ? Kakav je kvalitet gradnje ne daj boze da drmne neki slabiji zemljotresic . Ionako bez zemljotresa opadaju cijele fasade i balkoni prolaznicima na glavu .
busotine

15. 04. 2019 - 10:56

Zato na mjestima geologa rade rodjake i svalerke sa mendzmentom brace Karic .
Novi komentar