Bajau sa juga Filipina

Morski narod: Mogu da izdrže 13 minuta ispod vode

Bajau ili Sama-Bajau narodi pripadaju austronezijskoj grupi naroda, koji potiču sa juga Filipina. Njihove ribolovne "flotile" putuju širom Malezije, Filipina i Indonezije. Tokom godina, praktikovanje takvog životnog stila djelovalo je na evoluciju jedne cijele etničke grupe.
Objavljeno: 20. 04. 2019 - 20:21 Promjenite veličinu teksta: A A A

Kad razmišljate o tome koliko možete držati vazduh pod vodom, najčešće se zamišljate mirujući u kadi ili bazenu, a sad to isto zamislite aktivno plivajući duboko ispod površine okeana dok se krećete. Bajau narod s Filipina  navodno je u stanju aktivno se kretati podmorjem, držeći zrak punih 13 minuta.

Nije to samo pitanje uvježbanosti i treninga kroz koji prolaze. Bajau su generacijama živjeli bukvalno na moru, toliko da su razvili posebne adaptacije na okeanski život, prenosi express.hr.

Tradicionalni Bajau životni stil je provođenje vremena na barkama organizovanim u flotile koje meandriraju oko voda Filipina, Malezije i Indonezije. Tamo se bave ribolovom, do te mjere i na način da provedu do pet sati ispod vode dnevno kad se sve sabere, a tamo se snalaze jednako kao na kopnu. 

Jedina oprema koju koriste su ručno sačinjene drvene naočare i posebni samostreli za ubijanje riba. Neki članovi Bajau zajednice idu tako daleko da namjerno probuše svoje bubnjiće kako se ne bi morali nositi s dubinskim pritiskom. 

"Krvariš iz uva i nosa, i moraš provesti sedmicu dana ležeći zbog vrtoglavice", kaže Imran Lahasan za "Guardian", a prenosi Big Think.

"Nakon toga možete da ronite bez bolova". 

Problem je u tome što oni koji to učine imaju problem sa sluhom u starijoj dobi.

Toliko plivaju i rone da su im dijafragme rastegnutije kao i "zid" pluća i abdomen. Ali imaju i korisnu genetsku crtu, a to je posebna varijanta PDE10A i BDKRB2 gena, kojih nema kod njihovih najbližih susjeda, Saluana, koji ne žive na moru.

Promjena se manifestuje na nekoliko načina. Za početak, Bajau imaju slezine koje su 50 odsto veće od onih kod Saluanaca. Nisu nužne za život, ali igraju ulogu u imunitetu i djeluju kao filter za krv - uklanjaju stare eritrocite i recikliraju željezo. Ali krucijalno, sadržavaju rezerve krvi.

Kada sisari rone pod vodom, slezina se steže i distribuira rezerve kiseonikom bogate krvi širom tijela. Dakle što veća slezina, to više kiseonika tokom ronjenja.
 

Komentari: 0

Novi komentar