Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku u Hrvatskom saboru

Bez riješenih bilateralnih pitanja nema ulaska u EU

 Sva otvorena bilateralna pitanja na Zapadnom Balkanu moraju biti riješena. Bez toga ne može i neće biti zelenog svijetla svih država članica Evropske unije za zatvaranje pregovora, rekao je u razgovoru za Pobjedu Miro Kovač, predsjednik spoljnopolitičkog odbora u Hrvatskom saboru i nekadašnji šef diplomatije. 
Objavljeno: 21. 04. 2019 - 07:08 Promjenite veličinu teksta: A A A

POBJEDA: Predsjedavanje Savjetom EU preuzeće Hrvatska u januaru 2020. nakon što već bude formiran novi sastav Evropske komisije. Čemu se mogu nadati zemlje Zapadnog Balkana, među njima svakako i Crna Gora za vrijeme tog polugodišta, imajući u vidu da ste naš najbliži susjed? 

KOVAČ: Prvo, nezavisno od toga što će preuzeti predsjedništvo Evropskom unijom početkom 2020. godine, Hrvatska spada u skupinu država članica koje ,,bez fige u džepu“, jasno i glasno, zagovaraju nužnost održavanja europske perspektive za Crnu Goru i druge zemlje tzv. Zapadnog Balkana i nastavak procesa proširenja. 
Naravno, pod pretpostavkom da same zemlje tzv. Zapadnog Balkana budu predane ostvarenju članstva, to jest da vidljivo i efikasno rade na usvajanju standarda Evropske unije, znači onoga što birokratskim rječnikom zovemo ,,pravnom tekovinom“. Drugo, za vrijeme hrvatskog predsjedavanja trebao bi se održati neformalan sastanak na vrhu Evropske unije koji bi se zasigurno pozabavio, to se samo od sebe nameće, i stanjem u zemljama tzv. Zapadnog Balkana, i to 20 godina nakon održavanja Zagrebačkog samita. Hrvatska, dakle, nije upitna kada je riječ o proširenju. 

POBJEDA: Mislite li da bi u jednom momentu otvorena pitanja između Hrvatske i Crne Gore mogla da utiču na pomoć pri integracijama koju Crna Gora od vas očekuje? 

KOVAČ: Hrvatska i Crna Gora danas imaju prijateljske odnose. Međutim, nije to bilo lako postići. Pogledamo li unazad i rezimiramo put koji je prevaljen od kraja 1980-ih godina do danas, složićemo se da su se naši odnosi korjenito promijenili. I to u velikoj mjeri zato što je Milo Đukanović kao predsjednik Republike jasno osudio, bilo je to prije 20 godina, zlo naneseno Hrvatskoj u prvoj polovici 1990-ih, kada je bila žrtva osvajačkog pohoda JNA u režiji Slobodana Miloševića. Bio je to važan čin u normalizaciji hrvatsko-crnogorskih odnosa. 

Ali, nezavisno od promjene atmosfere u našoj saradnji, sva otvorena bilateralna pitanja, neću sada ulaziti u detalje, moraju biti riješena. Bez toga ne može i neće biti zelenog svjetla svihdržava članica Evropske unije za zatvaranje pregovora. To je, kao što znate, i stav Evropske komisije koja u ime država članica vodi pregovore. Naime, Evropska komisija u svojoj je strategiji za proširenje na tzv. Zapadni Balkan utvrdila da ,,još uvijek ima važnih bilateralnih sporova između zemalja u regiji koje treba riješiti“, da Evropska unija ,,neće prihvatiti da importira te sporove i nestabilnost koju bi mogli proizvesti i da ,,konačna i obavezujuća rješenja moraju biti pronađena i implementirana prije nego što zemlja pristupi“. Uvjeren sam da naši prijatelji u Crnoj Gori upravo s ovom sviješću rade na ostvarenju članstva u Evropskoj uniji. 

POBJEDA: U odličnom govoru u crnogorskom parlamentu podsjetili ste, između ostalog, i na riječi Viktora Orbana, koji je kazao da ne želi da ,,Zapadni Balkan postane crna rupa Evrope“. To ocjena izrečena je prije gotovo deceniju. Kako danas vidite stvari u regionu? 

KOVAČ: Prostor neizvjesnosti i nestabilnosti se smanjuje. Pedeset posto bivše Jugoslavije faktički je u NATO savezu, to jest na političkom Zapadu. Izvan NATO-a ostali su zasad Srbija, Bosna i Hercegovina i Kosovo, Sjeverna Makedonija je na putu da postane članica. Pripadnost zemalja jugoistoka Europe NATO savezu i time političkom Zapadu smanjuje mogućnost rješavanja političkih sporova upotrebom sile. Optimista sam. Držim da će se prostor neizvjesnosti i dalje redukovati i da će sljedeća etapa biti postupno uključenje u Evropsku uniju. Proces će potrajati, ali će se uključenje kad-tad dogoditi. Crna Gora trenutno predvodi regatu. 

POBJEDA: Takođe ste pomenuli primjer gradnje Pelješkog mosta, koju je preuzela kineska kompanija, a u kontekstu sve većeg prisustva Kine u regionu. Da li Vas brine to što Kina i Turska preuzimaju ovo područje, koje bi trebalo biti u domenu Evropske unije? 

KOVAČ: To što sam rekao u Skupštini Crne Gore otvoreno govorim svojim evropskim kolegama, poglavito u Njemačkoj i Francuskoj, štoviše pozivam ih da prihvate misao da glavnu ulogu na Zapadnom Balkanu moraju, po logici stvari, igrati države članice Evropske unije. Tzv. Zapadni Balkan naše je unutrašnje dvorište. Da su tamo politički i privredno prisutne treće zemlje poput Kine, Rusije i Turske je prirodno, prisutne su one i u zemljama članicama Evropske unije, najviše u onim najvećima, ali temeljni činilac moraju biti Evropska unija i njene države članice. Bez te svijesti i takvog djelovanja Evropska unija ne može biti vjerodostojan akter na svjetskoj sceni. Evropske probleme moraju rješavati Evropljani. Na kraju krajeva, to je i pitanje vlastitog dostojanstva i time budućnosti EU. 

POBJEDA: Poslanik ste vladajuće partije u hrvatskom parlamentu. Kako sa te pozicije vidite stanje u crnogorskoj Skupštini, koju od njenog konstituisanja 2016. godine bojkotuje dio opozicije? 

KOVAČ: Kao zastupnik u Hrvatskom saboru i predsjednik Odbora za vanjsku politiku pratim, naravno, crnogorsku političku scenu. Raduje me načelno pozitivan odnos prema autohtonoj hrvatskoj manjini, čije sam neke predstavnike upravo posjetio u Kotoru i Tivtu. Bio sam i kod kotorskog biskupa Ilije Janjića. Uvjerio sam se ponovno u to koliko se Hrvati u Crnoj Gori ponose svojom kulturnom baštinom za koju očekuju da se prikladno vrednuje. Sa zastupnicima iz Skupštine Crne Gore održavam prisne kontakte, zbog prirode svoga djelovanja ponajprije s kolegama predsjednicima Odbora Andrijom Nikolićem i Adrijanom Vuksanovićem, ali se ne miješam u unutrašnje stvari crnogorskog političkog života. 

POBJEDA: Mislite li da je bojkot institucija dobar način za postizanje političkih ciljeva? 

KOVAČ: U Crnoj Gori postoji demokratski okvir koji pruža političkim strankama mogućnost za vlastito profilisanje. Nije na meni da kvalifikujem metode političke borbe ukoliko se nalaze u okviru pravne države.

Komentari: 14

Poslanik

21. 04. 2019 - 10:29

Da nije ipak malo licemjerno gosn Kovac? Veoma vam je smetalo sto vas je Slovenija zaustavljala zbog nekih nerijesenih bilateralnih pitanja, nerijesenih i dan danas. Sada nama izigravate Sloveniju.
Komšija

21. 04. 2019 - 12:14

Dok ne zakuče onaj dio medjunarodnih voda naspram Prevlake dje je na Jadranu jedino, do sada, nadjena nafta 1986.te bilateralnig sporazuma neče biti. E ko je tu iz CG napravio propuste, svjesno ili ne, mora izaći na vidjelo. Zato se i odlaže rješenje. Da sve pokrije zaborav
goran1978

21. 04. 2019 - 13:17

Rjesavanjem bilateralnih pitanje izmedju drzava ZB ucinice njima bolje jer ce im biti mnogo bolji odnosi.
Komšija

21. 04. 2019 - 13:22

Razlikuje li moderator ko odje je za CG , a ko za HR interes. Ili je moderator neobeazovan ili vrši moderaciju iz ZG.
Kosta

21. 04. 2019 - 13:24

Crna Gora i Hrvatska imaju jako dobre odnose i to zahvaljujuci dobro saradnji i bilateralnim odnosima koje su uspostavile.
oliver14

21. 04. 2019 - 13:27

Za sve zemlje ZB najbolje bi bilo da imaju izmedju sebe dobre odnose i da jedna drugoj pomazu oko njihovih buducih integracionih pitanja.
Vitinka

21. 04. 2019 - 13:28

Svakako da moraju rijesiti ta pitanja da bi usli u EU, jer niko ne zeli zavadjeni region.
ines23

21. 04. 2019 - 13:34

Dobro medjusjedsci odnosi su kljucni za ovaj region zato se toliko i apeluje na njima.
ZarkoGolubic

21. 04. 2019 - 16:57

Mudre odluke Mila Djukanovica i pametno vodjeenje politike su trasirale put Crnr Gore u NATO I EU
Pravi prijatelji!

21. 04. 2019 - 18:33

Samo tako, pregovarati i sklopiti prijateljske odnose, a nadam se da će nam oprostiti ubijanje nedužnih ljudi, paljenje kuća i napad na Konavlje, Dubrovnik! Hrvati nijesu nikada napadali Crnu Goru!!
Tommy_h

21. 04. 2019 - 18:46

Cg ima dobre medjunarodne odnose sa svim drzavama regiona, a dobri odnosi su znacajni za cijeli ZB.
Marelica

21. 04. 2019 - 18:47

Da nije bilo politike predsjednika i njegovog zalaganja i truda nasa drzava bi ubjedljivo kaskala za regionom.
Svetlana_TV

21. 04. 2019 - 18:47

Predsjednik je neko ko je uvijek tezio da nama obezbijedi bolje uslove za zivot i drzavu koja ce svoje odluke donositi samostalno, bez uplitanja spoljnih sila. Svaka cast predsjedniku za sve sto je postigao
Enesa

21. 04. 2019 - 18:48

Milo je svojim znanjem i iskustvom doprinio razvoju Cg, a njegovo poznavanje politicke situacije u regionu je na zavidnom nivou, za razliku od opozicije kojom upravljaju Srbija i Rusija.
Novi komentar