Ekolog Vuk Iković iz organizacije KOD ukazuje na značaj šumskih ekosistema

Vjekovnim šumama čovjek nije potreban, ali one jesu čovjeku

Sječa šuma u nacionalnim parkovima je dozvoljena samo ako poboljšava stanje šumskog ekosistema. Nijedno stablo u prirodnoj šumi ne smeta. Svako od njih ima pravo na život jer šuma samu sebe održava i reguliše - kazao je za Pobjedu ekolog iz organizacije KOD Vuk Iković.
Objavljeno: 22. 04. 2019 - 07:00 Promjenite veličinu teksta: A A A

On smatra i da nije postojao nijedan opravdan razlog za uklanjanje stabala oko Crnog jezera na Žabljaku. Umjesto da se, kako je dodao, čovjek prilagođava šumi Crnog jezera i koristi njene besplatne usluge dugoročno, mi smo se opredijelili na kratkoročnu dobit ne razmatrajući dugoročne gubitke.

EKOSISTEM

 - Ta šuma postoji i opstaje vjekovima bez učešća čovjeka. Turizam se prilagođava prirodi, a ne obrnuto. Ne siječe se šuma da bi se razvio turizam, već se turistička ponuda usklađuje tipu šume. Na kraju, turisti dolaze da bi vidjeli Crno jezero okruženo šumom, a ne putevima, dalekovodima i bungalovima - kaže Iković. Da bi šuma u nacionalnom parku bila funkcionalna prirodna cjelina, on ističe da joj je potrebno dozvoliti da njena stabla dožive prirodnu smrt i da nakon toga čine dom za šumske životinje. To je, ističe on, biološki ciklus koji šumski ekosistem čini stabilnim.

- Zakon nauke i zakon morala nam nalaže da vjekovne šume prepuštimo samima sebi baš zato jer ćemo na taj način imati najveću korist od njih. U prirodi je svaka stvar na svom mjestu i svako stablo u šumi ima svoju funkciju kao što i svaki građanin ima svoju ulogu u društvu - naglašava naš sagovornik. Sječa stabala u Nacionalnom parku Durmitor, prema njegovoj ocjeni, je nasilje nad prirodom, odnosno čovjekom.

 - To se uvijek dešava kada su neuki na rukovodećim mjestima, a materijalni interes stoji ispred profesionalnog. Svrha nacionalnih parkova nije sječa šuma u njima, niti da se u njima organizuje lov, a još manje da se kroz njih probijaju putevi kako bi se lakše došlo do najvrednijih ili do njegovih najosjetljivijih mjesta - naglasio je Iković.

Očuvanjem šume u nacionalnim parkovima, ističe, dozvoljavamo sebi održivu sječu šume u dugim djelovima prirode.

- Šume ne koristimo samo radi materijalnog već i zbog nematerijalnog bogatstva. Drvo nam je potrebno kao građevinski materijal, ali nam je potrebno i kao proizvođač čistog vazduha, regulator temperature i poplava. Stabla su gradijenti zdravog prostora, prostora za odmor i rekreaciju. Ona se kultivišu, a ne sijeku - objasnio je Iković.

Tokom posljednjih 30 godina, kako je rekao, eutanazirana je industrija i sada su preostali prirodni resursi. - Ako i njih izgubimo, izgubićemo značajan oslonac održivosti i samostalnosti – kako kao pojedinci, tako i kao zajednica.

Pojedine lokalne zajednice zasnivaju svoju ekonomiju na očuvanju prirode. Nacionalni park Plitvička jezera prihoduje godišnje od redovnog poslovanja 50 miliona eura, dok je, prema dostupnom izvještaju DRI za 2014. godinu, rebalansom planiran prihod Nacionalnog parka Durmitor na približno 660.000 eura.

Pri tome u Plitvičkim jezerima je ograničen broj posjetilaca na dnevnom nivou. Oba ova nacionalna parka se nalaze na UNESCO listi pri čemu je NP Durmitor od NP Plitvička jezera veći za oko 25 kilometara kvadratnih - navodi primjer Iković.

Objašnjavajući značaj šume tvrdi da zahvaljujući svom korijenju šume prečišćavaju, filtriraju, zadržavaju i usmjeravaju vode.

VRIJEDNOST - Šuma oko Crnog jezera utiče na njegovu dugovječnost i njegov kvalitet. Zahvaljujući njoj Crno jezero je rezervoar pitke vode. Takve šume ostaju vjekovima i hiljadama godina nepromijenjene i tako sve dok se klima ne promijeni.

Takve šume su složeni organizmi. Njegovi elementi su milionima godina zajedno evoluirali, stvarajući jako stabilan i kompleksan ekosistem, u kojem svako mikrostanište ima stabilnu i bogatu mrežu međusobno povezanih vrsta koje zavise jedna od druge i zajedno, svojim funkcijama, doprinose stabilnosti velikog šumskog organizma - ističe naš sagovornik.

 Stare šume, objašnjava Iković, jaki su i stabilni ekosistemi koji predstavljaju sigurnosnu zonu zato što su veoma otporne na promjene koje se dešavaju u prirodi.

 - To je posebno važno sada kada sve više doživljavamo promjene klime na svojoj koži - kazao je Iković.

Čovjek je, dodaje on, oduvijek koristio i koristiće ljekovite supstance koje se nalaze u brojnim šumskim biljkama i gljivama.

- Dalje, šumski ekosistemi sadrže veliki broj kontrolora insekata, glodara i drugih vrsta koje su prenosioci bolesti, a koje i sam čovjek pokušava kontrolisati - ističe Iković. On naglašava da većina stranaca koji dođu u Crnu Goru vrlo dobro znaju kolika je vrijednost naših predjela, zato što često dolaze iz zemalja koje su se ,,ubrzano razvile“ prekomjernim iskorišćavanjem i zapostavljanjem prirodnih vrijednosti.

- Zato, učimo na tuđim greškama, jer će nas naše koštati zdravlja. Turizam se zasniva na fizičkoj i intelektualnoj interakciji sa živim svijetom sa živom šumom i predjelima. Kvalitet te interakcije direktno zavisi od zdravlja ekosistema i njegove složenosti. Učimo i obogatimo se posmatranjem, a ne uznemiravanjem šumskih ekosistema – zaključio je Iković.

Komentari: 1

Janica Matova Beograd

22. 04. 2019 - 09:07

Sve je važnije u peirodi od čovjeka !Sve mi se čini da je on neka velika greška.
Novi komentar