Ona ocjenjuje da za srpsku elitu nijesu ciljevi NATO i EU već povezivanje sa Rusijom i pravoslavnim zemljama.
POBJEDA: Nedavni sastanak u Berlinu je okupio sve lidere regiona, koji će biti njegovi dometi u praksi - hoćemo li uspjeti da ispeglamo međuregionalne odnose?BISERKO: Berlinski mini samit, ukoliko Francuska i Njemačka nastave intenzivniji angažman na Zapadnom Balkanu, može biti uvod u novu fazu odnosa na Balkanu, ali i odnosa EU sa Balkanom. Značajna je to što su dvije najvažnije zemlje EU zajednički uputile poziv balkanskim liderima na, kako su istakli, neformalne konsultacije, kako bi se razgovaralo o zajedničkoj budućnosti. Isto tako je važno da je prevladao stav Njemačke protiv promjena granica, jer bi to bilo otvaranje Pandorine kutije i značilo poništavanje svih napora koji su uloženi u stabilizaciju i konsolidaciju Balkana.
Već ta činjenica je imala odjeka kako u Beogradu tako i u Prištini, jer su oba predsjednika i Vučić i Tači unaprijed omalovažavali značaj tog sastanka. Vučić je najavljivao njegov mali domet, a prethodno je obavio konsultacije sa Kinom i Rusijom, što je bila poruka da Berlin nije jedina relevantna adresa. Tači je pak izjavio da EU nije sposobna i da nema kapacitete da iznese dijalog Beograd – Priština i da „članice EU ne mogu međusobno da se dogovore kako da riješe tenzije na Balkanu i dodao da bez SAD ne može da se postigne rješenje; sastanak je takođe pokazao odnose u regionu koji su vrlo fragilni. Srbija je bila nezadovoljna što su pozvani Hrvati i Slovenci, a ne Mađari, Bugari…
Međutim, i Vučić i Dačić su svu svoju frustraciju iskalili na predsjednika Ministarskog savjeta BiH Zvizdića jer je zastupao stav protiv etničkih granica. Poruka ovog samita je da će EU ubuduće imati u fokusu demokratizaciju Srbije i Kosova, kao i implementaciju već dogovorenog.
POBJEDA: U okviru tih odnosa kako vidite odnose između Crne Gore i Srbije, što se popravilo a što pogoršalo u posljednje vrijeme?
BISERKO: Odnosi između Srbije i Crne Gore nijesu dobri i reflektuju aspiracije Srbije od kojih se nije odustalo. Srbija Crnu Goru i dalje tretira kao ,,unutrašnje pitanje“, jer Crna Gora za Srbiju ima prevashodno geopolitički značaj, odnosno izlazak na more. Beograd ne priznaje crnogorsku naciju i težnja je da se ona vrati u neki oblik državne zajednice. Članstvo Crne Gore u NATO i orijentacija ka EU je u sukobu sa ciljevima kojima teži srpska elita, a to je povezivanje pravoslavnih zemalja, odnosno sa Rusijom.
POBJEDA: Crna Gora je poslala Ministarstvu pravde Srbije dokumentaciju koja se tiče izručenja Svetozara i Miloša Marovića... Navodno je zbog nedostataka te dokumentacije Srbija odbijala sve ove godine da ih izruči. Ima li nekih naznaka da bi ovaj slučaj mogao da se završi onako kako zahtijeva Crna Gora?
BISERKO: Slučaj Marović nije tema kojoj se u Srbiji daje posebna pažnja, ali je treba posmatrati u kontekstu cjelokupnog odnosa Srbije prema Crnoj Gori.
(opširnije u Pobjedi)
