Predsjednik nevladine organizacije Građanska alijansa Boris Raonić je na tribini, koju je organizovao Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore u saradnji sa Ambasadom Palestine u našoj državi, ocijenio da uoči evropskih parlamentarnih izbora postoji rizik od jačanja desničarskih partija i populističkih snaga.
“Direktor Memorijalnog muzeja Aušvic nedavno je izjavio da je atmosfera u Evropi ovih dana mnogo gora nego ona kakva je bila prije Drugog svjetskog rata, a kada su u pitanju moral, vrijednosti i populizam”, istakao je Raonić.
Govoreći o njegovanju antifašizma u našoj državi, kazao je da ga „brine što zaboravljamo na Trinaestojulski ustanak najveći pokret u Drugom svjetskom ratu jednog naroda“.
“Nažalost su previše vidljive i previše snažne snage koje ne baštine ove vrijednosti, ali su zamaskirane u antifašističkim odorama. Slavimo saradnike fašističke ideologije u Drugom svjetskom ratu, a zaboravljamo na sve heroje”, ocijenio je Raonić.
Predsjednik Udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Nikšića Slobodan Bato Mirjačić istakao je da je Crna Gora izgubila oko 20.000 boraca, a da o herojima svjedoči podatak da ih je bilo 253.
“Crnogorska priča o antifašizmu počinje Trinaestojulskim ustankom 1941. godine. Ovaj veličanstveni istorijski događaj je jedinstven i asocira na otpor fašizmu kada je bio na vrhuncu sile i moći. To je događaj bez presedana, a za divljenje čitavoj Evropi i svijetu i to zato što se jedan od najmanjih i najsiromašnijih naroda u Evropi upustio u oružani okršaj sa fašistima”, naglasio je Mirjačić.
Antifašizam, kako je istakao, ne zastarijeva i stalno se pojavljuje u novim oblicima.
“Fašisoidne simbolike i retorike naročito je bilo u posljednjoj deceniji 20. vijeka, kada je bilo rušenja i skrnavljenja spomen-obilježja, ispisivanja rasističkih simbola na njima, ali i pokušaja podizanja spomenika ratnim zločincima, te pokušaja rehabilitacije ustaša i četnika od nekih istoričara koji su željeli da prekroje istoriju”, naveo je Mirjačić.
Trinaest godina nakon sticanja nezavisnosti, kako je kazao, i dalje se postavljaju pitanja o statusu naše države, identitetu Crnogoraca, nacije, kulture i jezika.
“Šta reći za one političke grupacije koje i dalje negiraju potrebu savremenosti naše države bez obzira na to što je silom prilika prihvataju. Crnogorska nacija se odavno negira, ignorišu se državni simboli, himna i zastava, kao i jezik”, ocijenio je Mirjačić.
Koliko je Crna Gora antifašistička danas pitanje je koje, prema njegovim riječima, stalno treba postavljati.
“Moramo razumjeti fašizam i fašisoidne ideje, kao i to da one nijesu ostale u prošlosti kada su poraženi njihove političke i vojne koncepcije. Antifašizam mora biti politički stav najviših slojeva društva, različitih ljudi čak i kada sami nijesu ugroženi”, istakao je Mirjačić.
Predsjednik SUBNORA akademik Zuvdija Hodžić naglasio je da je toj organizaciji veoma važan podmladak, te da će mladim antifašistima uvijek biti otvorena vrata za saradnju.
“Samo sa njima možemo biti jači i reći fašizmu stop. On će mijenjati oblike, nekad će biti pod plaštom demokratije, ali ćemo sa mladima ljudima uvijek imati snage da mu nanosimo poraze, vjerujući u konačni poraz, te da zlo mora biti iskorijenjeno i pobijeđeno”, poručio je on.
Profesorica u Gimnaziji „Slobodan Škerović“ Vesna Kovačević upozorila je da se, posmatrajući aktuelnu situaciju u Evropi i svijetu, postavja pitanje da li fašizam „ponovo kuca na vrata“.
“Ukazivanje na ozbiljnost ovog problema jedan je od prvih koraka ka njegovom rješavanju borba protiv netolerancije, diskriminacije, ekstremizma, nacionalne isključivosti i šovinizma među mladim ljudima”, istakla je ona.
