Sanja Pejović, savjetnica za rodne perspektive u NATO Savezničkoj komandi za operacije

Bez izuzetka, vojska otvorena za žene

Majorica Vojske Crne Gore Sanja Pejović od jula prošle godine radi kao savjetnica za rodne perspektive komandanta NATO Savezničke komande za operacije, sa sjedištem u Belgiji.
Objavljeno: 08. 05. 2019 - 12:47 Promjenite veličinu teksta: A A A

Najviše rangirana crnogorska oficirka zaslužna je za razbijanje tradicionalnog doživljaja vojske kao isključivo „muškog posla“, makar kod nas. Prije više od decenije bila je prva žena u Crnoj Gori sa oficirskim zvanjem. Od tada do danas mnogo se toga promijenilo: vojni poziv sve češće postaje opredjeljenje žena bilo da su vojnikinje ili kadetkinje na vojnim akademijama.

- Broj žena u sistemu odbrane Crne Gore ima tendenciju rasta. Trenutni procenat je 10,6 odsto žena u Vojsci Crne Gore. Imamo 39  profesionalnih vojnikinja po ugovoru, 27 podoficirki, 16 oficirki, a njih 107 su civilna lica. Na inostranim vojnim akademijama u ovom momentu školuje se devet kadetkinja. Do sada je sedam žena učestvovalo u mirovnoj misiji u Avganistanu, od kojih je jedna podoficirka učestvovala u dva kontigenta – kaže za Analitiku majorica Pejović.

Prema njenim riječima, prije 12 godina ona je bila prva i jedina oficirka, a danas ih je 16.

- Na moje veliko zadovoljstvo, vojni poziv sve češće postaje opredjeljenje žena i u Crnoj Gori, što nije bio slučaj u prošlosti, a što dovoljno govori o napretku i promjeni unutar sistema odbrane. Vojska Crne Gore ima sve pozicije otvorene za žene, u svim jedinicama, bez izuzetka - ističe naša sagovornica.

ANALITIKA: U kojoj mjeri su standardi i rodne perspektive ostvareni, odnosno ostvarivi, i kako su oni postavljeni u NATO-u?

PEJOVIĆ: NATO je postavio visoke standarde u ovoj oblasti, stoga je  posvećenost Saveza ovoj tematici jasna. Prije svega, postoje strateške  politike, direktive i vojne smjernice kojima je ova oblast definisana. Zatim, postoji jasna struktura rodnih savjetnika/ca na svim nivoima, od strateškog do taktičkog nivoa, kao stalnih pozicija sa punim radnim vremenom, definisanim opisom poslova i jasnim nadležnostima, sa srazmjernim brojem muškaraca i žena koji se trenutno nalaze na ovim pozicijama. Koordinacija i stalan rad sa njima jedan je od mojih ključnih zadataka. Trenutna struktura popunjena je od strategijskog do taktičkog nivoa, počevši od kancelarije specijalne predstavnice generalnog sekretara NATO-a i rodnog savjetnika u NATO štabu u Briselu, preko NATO Komiteta za rodne perspektive koji zasijeda jednom godišnje (kada sve države članice imaju priliku da predstave svoj napredak, i moguće izazove u implementaciji ovih politika), do savjetnika u strategijskim komandama na svim nivoima po dubini. Ipak, proces pune integracije rodne perspektive nije još realizovan u potpunosti u svim državama članicama Alijanse. U pitanju je proces koji će varirati u skladu sa različitim izazovima koje države članice imaju u svojim oružanim snagama, prilagođavajući se i društvenoj svijesti, postignućima i posvećenosti svake članice pojedinačno.

sanja-pejovic-02

ANALITIKA: Postoje li mehanizmi koji u armijama zemalja članica NATO afirmišu žensko učešće na principu pariteta, ili se samo definišu standardi „jednakih šansi“ u pristupu, napredovanju?

PEJOVIĆ: Prosječan procenat žena profesionalnih vojnih lica na nivou država članica NATO je oko 10,9%, sa blagim porastom iz godine u godinu. Činjenica je da postoje određene razlike u implementaciji politika ove oblasti i u usvajanju NATO standarda.Tako imamo države članice koje su prepoznate kao lideri u integraciji ove oblasti, ali i one koje još rade na usvajanju određenih standarda u svojim oružanim snagama. U svakom slučaju, rodni stereotipi i tradicionalni pristup imaju svoju dimenziju u ovom procesu. Ministarstvo odbrane Crne Gore prepoznato je po ostvarenim rezultatima iz ove oblasti i pozicija u komandnoj strukturi NATO-a je došla kao epilog jedne uspješne priče.

ANALITIKA: Članica ste rukovodnog tima za rodne perspektive komandanta SHAPE-a (Supreme Headquaters Allied Power Europe). Kakva je vaša konkretna uloga i koji su to sve aspekti koje obuhvata definisanje i sprovođenje rodne ravnopravnosti u Alijansi?

PEJOVIĆ: Moja dužnost podrazumijeva obiman opis poslova koji se može grupisati u nekoliko cjelina. Prvo bih istakla sveobuhvatan rad na sprovođenju, monitoringu, evaluaciji, kao i predlaganju mjera za poboljšanje aktuelnih NATO politika i direktiva, koje su vezane za implementaciju R1325 SBUN i seta pratećih UN rezolucija. Moj posao podrazumijeva savjetovanje komandanta i komandne grupe u vezi implementacije rodne perspektive u vojnim operacijama, sa fokusom na interni nivo u SHAPE-u, kao i na nivou Savezničke komande za operacije. Ovaj posao podrazumijeva učešće na NATO vježbama, svakodnevnu saradnju i koordinaciju sa potčinjenim komandama, u kojima postoje rodni savjetnici na svim nivoima, zatim rad na eksternom nivou u smislu saradnje, učešće na mnogobrojnim međunarodnim aktivnostima, kao i saradnju sa svim državama članicama NATO i partnerskim zemljama.

Rodna perspektiva u vojnim operacijama vrlo je širok pojam i ne odnosi se samo na žene, već i na muškarce. Aktivno učešće muškaraca i žena u svim oblastima društvenog života od velikog je značaja za postizanje koncepta pune sigurnosti i stabilnosti NATO članica i njenih partnera i smatra se jednim od ključnih faktora za postizanje trajnog mira i stabilnosti, naročito u post-konfliktnim društvima.

Na Samitu održanom u Briselu 2018. godine, saveznici su se saglasili da NATO mora biti spreman da odgovori na sve bezbjednosne prijetnje i rizike, prilagođavajući svoje aktivnosti i pristup promjenama prirode prijetnji. U svom sveobuhvatnom pristupu u razmatranju mogućih rizika i prijetnji, rodne perspektive imaju posebno mjesto. Uzimajući u obzir da NATO obezbjeđuje punu sigurnost i stabilnost svojih članica, neophodno je razmatrati i sve moguće razlike u percepciji sigurnosnih izazova, prijetnji i rizika s aspekta rodne perspektive.

sve-vise-zena-u-vojsci-crne-gore-foto-fb-stranica-ministarstva-odbrane-crne-gore

ANALITIKA: Do prije desetak godina u Crnoj Gori je bila rijetkost vidjeti ženu u vojsci, posebno s oficirskim epoletama. Vi ste bili prva kapetanica, simbolično rečeno zaslužni ste što je rodno osjetljivi jezik praktično zaživio i u vojnim zvanjima. Biti prva žena koja mijenja perspektivu na taj način sigurno nije bilo lako?

PEJOVIĆ: Nije bilo lako, to je tačno. Trebalo je vremena, i meni, i sistemu koji se mijenjao i konstantno unapređivao, pratio međunarodne standarde i svoje strateške ciljeve koji su podrazumijevali i integraciju rodne perspektive, tj. otvaranje sistema odbrane prema ženama jednako kao i prema muškarcima, te njihovo puno prihvatanje i integrisanje u sistem odbrane.

Društvo mora da prati dešavanja na međunarodnom, regionalnom i nacionalnom planu, mora biti svjesno svih bezbjednosnih rizika i prijetnji prihvatajući rodnu ravnopravnost, kako u razmišljanjima o mogućim izazovima i prijetnjama, tako i u redovima vojske na svim nivoima. Stereotipna jasna podjela uloga muškaraca i žena, iz ne tako davne prošlosti bila je nepisano pravilo, koje je prepoznavalo ženu u vojsci  isključivo kroz administrativne uloge. Danas sam izuzetno ponosna na svoje koleginice koje su dio sistema odbrane, na brojke koje su u porastu kada govorimo o zastupljenosti žena na različitim pozicijama, i koje sa ponosom nose uniformu Vojske Crne Gore.

ANALITIKA: Jedno od stereotipnih pitanja koje se češće postavlja ženama nego muškarcima na istim pozicijama je - kako se u karijeru uklapa porodica. Smatrate li da se postepeno prevazilaze ti aspekti ili je, prosto, zbog uloge žene kao majke ta izoštrena percepcija opravdana i razumljiva?

PEJOVIĆ: Pronaći pravu mjeru i uspostaviti ravnotežu između porodice i posla veliki je izazov. Podrška porodice često utiče na donošenje bitnih odluka u životu, posebno profesionalnih. Kao društvo koje teži savremenim standardima, trebalo bi više da radimo na razumijevanju i implementaciji politika koje će biti usmjerene na pružanje podrške očuvanju porodice i boljem usklađivanju porodičnih i poslovnih obaveza, i za muškarce i žene. Žene odustaju od karijere ako smatraju da bi ona negativno uticala na porodicu, i ako nemaju adekvatnu podršku i razumijevanje. U prilog tome govore i niski procenti zastupljenosti žena na visokim pozicijama u bilo kojoj društvenoj djelatnosti. Naše društvo uglavnom ima veća očekivanja od majki nego od očeva, u smislu posvećenosti i odgovornosti prema porodici. Na taj način su svi na gubitku, i osobe koje se odriču svojih snova, ali i država koja ne razvija društvene potencijale do maksimuma. Ja sam majka dvoje djece, djevojčice od 15 godina i dječaka od 10 godina. Oni su moj svijet, ali isto tako su jednako i svijet za mog supruga, njihovog oca. Biti majka i podariti život jeste poseban osjećaj, ali svaki momenat sa svojom djecom jednako je dragocjen za oba roditelja. Zahvaljujući njihovoj podršci, ja sam danas ovdje. 

sanja-pejovic-radi-kao-savjetnica-u-nato-komandi

ANALITIKA: U kojoj mjeri žene moraju napornije da rade, ostvare još bolje rezultate da bi, na neki način, kompenzovale i eliminisale neke rodne stereotipe. Bolje rečeno, moraju li više da se dokazuju nego muške kolege? Kakvo je vaše iskustvo?

PEJOVIĆ: U načelu, moraju, mada sve manje i manje. Polako pomjeramo granice tradicionalnih razmišljanja i stereotipnog ponašanja. Moje iskustvo to potvrđuje. U prvim godinama rada u vojsci definitivno je bilo momenata kada sam morala više da se dokazujem. Danas su rezultati rada vidljiviji i prepoznati, i nema potrebe za dokazivanjem. Ja sam žena, vojno lice, koja radi u vrlo dinamičnom vojnom međunarodnom okruženju.

ANALITIKA: Jeste li u profesionalnom angažmanu ikada nailazili na opstrukcije ili situaciju da je neko od nadređenih ili nižerangiranih na bilo koji način pokušao da problematizuje ili dovede u pitanje vaše rezultate ili naredbe zbog činjenice da ste žena?

PEJOVIĆ: U profesionalnom angažmanu ne, jer vojska počiva na principu subordinacije i jedinstva komandovanja, pa se vojna naređenja moraju izvršavati bez mnogo dileme. Da li je ranije bilo sumnje u sposobnosti jedne žene, vjerovatno jeste, jer je bilo momenata na početku moje karijere kada sam i sama imala određene dileme u smislu savladavanja svih prepreka i izazova vojne profesije ali, zahvaljujući podršci porodice i ogromnoj želji da se bavim ovim pozivom, uvijek sam nastavljala dalje.  

 

Komentari: 3

lolo

09. 05. 2019 - 08:21

estitke i puno uspjeha!
Pejan Dejan

09. 05. 2019 - 11:10

Važna stvar za humaniji odnos je prisustvo žena u vojsci. Što ih više bude na rukovodećim mjestima, sigurniji je svijet. Jedino istočni blok ostaje bunker
Nenad

09. 05. 2019 - 20:02

20. godina sam jeo vojnički hljeb. Vidio i doživio više nego što me je sledovalo. Vidio sam i žene u uniformama kao i njihov rezultat. Vojska, barem operativne jedinice, nisu za žene. One fizički ne mogu izdržati ništa od onoga što može muškarac. O situaciji kod žena prilikom baražne artiljeriske vatre ne treba govoriti. Teže je njih obuzdati i smiriti nego pretrpjeti artiljerisjki udar. Izgube glavu i prestanu racionalno razmišljati prilikom svake vanredne situacije. Više štete nego što koriste svakoj jedninici na koju se računa. E sad u kancelarijama nijsu loše. Taj posao mogu raditi ali pod uslovom da je kancelarija veoma daleko od prve linije. To što bi one voljele da komanduju to je druga stvar. To je već domen psihologije i u to se ne bih miješao. Velika je zabluda da žene molgu sve što mogu muškarci a oni koji to tvrde ne govore istinu. Toliko
Novi komentar