Abiznis

Civilnom sektoru iz budžeta više od četiri miliona

Crnogorski civilni sektor, pojedini mediji i medijske asocijacije, uz svesrdnu podršku Delegacije Evropske unije u našoj zemlji uspjeli su da naprave odličan recept za zaradu od novca građana Evrope i Crne Gore.
Civilnom sektoru iz budžeta više od četiri miliona
Katarina Janković/Ivana Krunić/ Kaćuša Krsmanović
Katarina Janković/Ivana Krunić/ Kaćuša KrsmanovićAutor
PobjedaIzvor

Milioni koji su se u posljednjoj deceniji „slili“ na njihove račune potrošeni su na raznorazne projekte, od kojih su neki zaista bili u javnom interesu. Samo iz budžeta Crne Gore, prema izvještaju Ministarstva javne uprave o finansiranju civilnog sektora, lani je za njihove projekte, a bilo ih je 300, izdvojeno ukupno 4.141.656,87 eura.

PROJEKTI

Prema podacima iz izvještaja, Ministarstvo javne uprave uplatilo je ukupno 1.047.190,38 eura za finansiranje nevladinih organizacija. Najviše novca izdvojeno je za projekat Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) - „Resursni centar za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori“ – 54.664,06 eura. Za projekat „Zajednice na prvom mjestu – pokretanje huba organizacije“ iza kojeg stoji NVO Forum mladi i neformalna edukacija (Forum MNE) uplaćeno je 53.379.97 eura. Asocijacija poslovnih žena Crne Gore, Juventas i Centar za građansko obrazovanje dobili su po više od 32.000 eura zaprograme - „Zajedno jači – razvoj proizvoda i internacionalizacija“, "ARYSE – Osnaživanje mladih u riziku od socijalne isključenosti“  i "Smjestimo korupciju u muzej“.

Nešto više od po 44.000 eura Ministarstvo javne uprave daloje NVO FORS Montenegro (Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore) za projekat „Disasters do not know borders“ i CGO-u za projekat „Pregovarajmo zajedno za Crnu Goru u EU“.

Projekat CEDEM-a „Edukacijom i dijalogom do EU“ dobio je od Ministarstva javne uprave 36.290,5 eura.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava izdvojilo je prošle godine za civilno društvo ukupno 1.009.467,38 eura. Najskuplji je bio projekat „Za život u zajednici bez diskrimi-

nacije“ Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju – 27.817 eura, a najmanje je koštao projekat „Socijalna i kulturna inkluzija RE populacije u Nikšiću“ NVO za poboljšanje položaja RAE populacije – 5.995 eura.

Više od po 27.000 eura od ovog resora dobili su i Savez udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju za projekat „U partnerstvu sa 20 udruženja protiv diskriminacije lica sa invali-ditetom“, kao i Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju za projekat „Za život u zajednici bez diskriminacije“, zatim Organizacija slijepih Bar i Ulcinj za projekat „Zajedičkim djelovanjem do potpune integracije osoba sa oštećenim vidom“.

LGBT forum Progres je za projekat „LGBTIQ sklonište“ od ovog resora dobio 17.780 eura, dok je LGBTIQ socijalni centar za projekat „Socijalni i društveni centar za LGBTIQ zajednicu“ dobio 14.280 eura.

NVO Crnogorska LGBTIQ asocijacija - Kvir Montenegro za projekat „Ponosno ka jednakosti – Pride Montenegro 2018“ inkasirala je 15.040 eura.

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i ovom resoru kandidovao je projekte – „Ne diskriminaciji – Da različitosti“ za koji su dobili 13.905 eura i „Obrazovanje za multikulturalizam i interkulturalizam“ za koji im je uplaćeno 11.575 eura.

Organizacija CAZAS za projekat „Doprinos zaštiti ljudskih prava i promociji zdravstvene zaštite LGBTI osoba kroz jačanje svijesti i borbi protiv diskriminacije“ dobila je od Ministarstva za ljudska i manjinska prava 14.248 eura.

ZDRAVLJE

Nevladine organizacije prošle godine kandidovale su i programe za zaštitu zdravlja, pa je Ministarstvo zdravlja izdvojilo ukupno 300.051.56 eura za njihovo finansiranje. Najviše novca dobila je organizacija CAZAS za projekat „Prevencija HIV/AIDS-a među korisnicima/ama droga“ – 25.000 eura.

Po više od 21.000 eura ovaj resor opredijelio je za projekte Juventasa - „Prevencija infekcije HIV-om kod muškaraca koji imaju seks sa muškarcima“ i „Prevencija infekcije HIV-om kod seksualnih radnika-ca“.

Ukupno 24.265 eura dobio je projekat ove NVO „Prevencija infekcije HIV-om kod osoba koje injektiraju droge u Crnoj Gori“, dok je 20.000 eura opredijeljeno za CAZAS-ov projekat „Prevencija HIV-om među RE populacijom u Crnoj Gori“.

NVO CAZAS od Ministarstva zdravlja dobila je po više od 13.000 eura za programe: „Kvalitetnim servisima do efikasne prevencije HIV-a“, "Prevencija HIV-om među RE populacijom u Crnoj Gori“ i „Mladi mladima bez straha“.

Najmanje novca od ovog resora - po 5.000 eura dobile su NVO Euromost za projekat „Mladi za mlade protiv narkomanije“, NVO Crnogorski ženski lobi - „Edukacijom roditelja i mladih protiv narkomanije“ i NVO Razvojni centar za projekat „Aktivni roditelji“.

OBRAZOVANJE

Organizacije civilnog društva lani su bile zaokupljene i programima podrške obrazovanju, za što je Ministarstvo prosvjete izdvojilo ukupno 334.690,2 eura. Od toga je za projekte usmjerene na poboljšanje inkluzivnog obrazovanja uplaćeno ukupno 108.081,9 eura.

Udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama i teškoćama u razvoju za projekat „Unapređenje kvaliteta inkluzivng obrazovanja“ dobilo je 11.263,61 eura, dok je Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore za projekat „Jednako obrazovanje za sve – Tiče nas se“ dobilo 11.997,90 eura.

Udruženju roditelja djece i omladine sa posebnim potrebama za projekat „Rana prevencija kod djece sa smetnjama u razvoju“ uplaćeno je 11.076 eura.

Ministarstvo rada i socijalnog staranja lani je nevladinom sektoru uplatilo ukupno 455.108,36 eura.

Najviše je koštao program „Razvoj usluga podrške životu u zajednici za djecu i mlade“ Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju - 54.572 eura, dok je najmanje izdvojeno za Organizaciju slijepih za Pljevlja i Žabljak za projekat „Budimo spretni i samostalni“ – 8.857 eura.

NVO sektor finansiralo je i Ministarstvo odbrane. Izdvojili su 2.800 eura za projekat Fondacije za promovisanje nauke PRONA – „Naučno obrazovanje mladih za Vojsku Crne Gore“. To je bio jedini program koji su podržali.

Ministarstvo sporta opredijelilo je 111.946 eura za finansiranje civilnog sektora, a najviše novca dobili su projekti Građanske alijanse - „Mladi aktivni građani – MAG“ za što je opredijeljeno 12.180 eura i projekat Juventasa „Gradovi po mjeri mladih“ koji je koštao 12.180 eura.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja NVO sektoru uplatilo je ukupno 134.145,1 euro, a najviše, po 14.000 eura nevladinim organizacijama Natura, Šapice - Bar, Mreža 9 – Plav i Centar za obuku vodiča i dresuru pasa K – 9 Montenegro.

Po 2.000 eura ovaj resor je opredijelio za Maslinarsko društvo – Boka – Boka Kotorska, za projekat „Praćenje muve masline u cilju određivanja momenta njenog suzbijanja i Nacionalnom udruženju vinogradara i vinara Crne Gore – „Praćenje vektora američkog cvrčka – cikade vinove loze“.

Isti iznos dali su i Udruženju poljoprivrednih proizvođača Zeta i ostali i NVO Vinska akademija Crne Gore. 

Ukupno 29.749,93 eura uplaćeno je civilnom sektoru iz Ministarstva pomorstva i saobraćaja.

Nevladinim organizacijama Ministarstvo kulture uplatilo je 333.146,5 eura za 33 projekta.

Više od 15.000 eura ovaj resor dao je NVO Edukativni centar Bar za projekat „Unapređenje crnogorske kulture kroz stimulisanje internacionalnog dijaloga i razvoja partnerstva iz oblasti primijenjene umjetnosti i starih zanata“, Društvu za kulturni razvoj – BAUO – „Nematerijalna kulturna baština Paštrovića“ i NVO Expeditio za projekat „Putevima baštine – potencijali kulturne baštine za kreiranje kulturnih ruta Crne Gore“.

Ovaj resor, najmanje novca – više od 3.000 eura je izdvojio za NVO Avantura Montenegro – Mediteranski centar za kulturu, kreativnost i audiovizelnu djelatnost i NVO Organizacija slijepih za Berane, Andrijevicu i Plav.

Ministarstvo pravde izdvojilo je 383.361,4 eura za finansiranje projekata NVO sektora.

Centru za građansko obrazovanje uplatili su za dva programa – „Otvorena pravda“ i „Alternativna sankcija – od kazne do reintegracije!“ - 31.970,2 eura.

Nevladinoj organizaciji CEDEM uplaćeno je 15.467.05 eura za projekat „Podrška efikasnom upravljanju mehanizmom krivičnih sankcija u Crnoj Gori“, a za program

„Podrška unapređenju efikasnosti i transparentnost rada crnogorskog pravosuđa“ dobili od ovog resora 15.296 eura.

Više od po 15.000 eura Ministarstvo pravde uplatilo je Udruženju mladih sa hendikepom Crne Gore za projekat „Korak bliže pravdi osoba sa invaliditetom“, kao i NVO SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja – „Siromaštvo ne smije biti prepreka pristupu pravdi“.

Isto toliko izdvojeno je i za Građansku alijansu „Do bolje primjene besplatne pravne pomoći“.

Evropskom pokretu u Crnoj Gori za projekat „Da pravedno riješimo“ dali su 15.800 eura, a Udruženju državnih tužilaca za projekat „Etički reflektori tužilaštva u nezavisnoj zoni pravde“ 14.496 eura.

Ovo su samo neki od projekata civilnog društva koje su prošle godine finansirali građani Crne Gore, a, kako smo već naveli uplaćeno im je ukupno 4.141.656,87 eura za 300 programa.

nvo

ISTRAŽIVANJE  ANTENE M

Novac koji NVO dobijaju iz budžeta Crne Gore ipak je neznatan za civilni sektor u odnosu na evropske pare.

Portal Antena M prošle godine objavio je serijal tekstova o finansiranju crnogorskih NVO i medija iz fondova Evropske unije, a ti podaci su šokantni – pokazalo se da su se na račune pojedinih organizacija civilnog društva iz Crne Gore, za 11 godina, u periodu 2007-2017. slili milioni eura.

Pri tome Antena M tokom istraživanja nije uzimala u obzir programe NVO koji su plaćani iznosima od pet do 15.000 eura, odnosno nijesu računali projekte koji su plaćeni sa manje od 20.000 eura.

O tome kako su trošeni milioni eura građana Evrope nije bilo volje za razgovor niti u NVO sektoru, niti u Delegaciji EU u Podgorici. I Brisel je „zažmurio“ na ovu priču.

Ne samo Antena M, već i iz Pobjede u više navrata pokušali smo da dobijemo podatke o finansiranju civilnog sektora u našoj zemlji, ali uzalud.

A prema istraživanju Antene M, NVO Juventas je za 11 godina za pojedinačne projekte inkasirao 1.084.553 eura, dok je vrijednost zajedničkih projekata iznosila 1.645.462 – ukupno 2.730.015 eura.

FORS Montenegro za pojedinačne projekte dobio je čak 2.211.421 eura, a za zajedničke su građane Evrope koštali 397.008 – ukupno 2.608.429 eura.

Među vodećima je, očekivano, i NVO MANS čiji su pojedinačni projekti za 11 godina Evropu koštali 1.253.256 eura, a zajednički 1.057.298 eura – ukupno 2.310.554 eura.

U raspodjeli evropskih para odlično je prošao i Centar za građansko obrazovanje (CGO) – pojedinačni projekti koštali su 652.613 eura, a zajednički 1.550.900 – ukupno 2.203.513 eura.

Centar za monitoring i istraživanje (CEMI) dobio je za pojedinačne projekte 479.796 eura, a vrijednost zajedničkih iznosila je 1.341.205 – ukupno 1.821.001 eura, dok je Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) za pojedinačne projekte inkasirao 304.956 eura, dok je vrijednost zajedničkih bila 1.485.446 eura – ukupno 1.790.402 eura.

Asocijacija za demokratski prosperitet Zid za pojedinačne projekte dobila je 1.350.388 eura, zajednički su koštali 67.927 eura – ukupno 1.418.315 eura, a Inicijativa mladih za ljudska prava od EU je tokom 11 godina inkasirala 974.212 eura.

Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) - 930.921 eura, od čega za pojedinačne projekte 564.262 eura, a zajedničke 366.659.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) od osnivanja (januar 2014. godine) do kraja 2017. inkasirao je ukupno 611.565 eura kroz takozvane zajedničke projekte.

NVO Ul-info (portal), takođe za zajedničke projekte, dobio je 405.163 eura, a Radio-Televizija Crne Gore za pojedinačne 199.825, zajedničke 161.767 eura, ukupno – 361.592 eura.

TV Vijesti za pojedinačne projekte inkasirale su 130.763 eura, zajedničke 124.500 eura – ukupno 255.263, dok je Monitor za pojedinačne dobio 93.496 eura i zajedničke 90.250 eura – ukupno 183.746 eura.

Kompanija „Dejli pres“, koja stoji iza koncerna Vijesti, za zajedničke projekte dobila je 40.000 eura.

Portal Analitika bila je dio takozvanih zajedničkih projekata čija je vrijednost 36.903 eura, dok je Antena M od EU inkasirala 9.900 eura.

KRITIČARIMA NAJVIŠE PARA

Dok u nekim nevladinim organizacijama koje su novinari Pobjede pitali za mišljenje smatraju da su se nakon posljednjih izmjena Zakona o NVO i ukidanja Komisije za raspodjelu sredstava od igara na sreću, raspisivanjem poziva za finansiranje projekata NVO od pojedinih ministarstava, stvorili uslovi za unapređenje odnosa civilnog sektora i Vlade, drugi su mišljenja da i pored poboljšanja u zakonskoj regulativi, organi državne uprave još ne razumiju i ne primjenjuju adekvatno rješenja koja zakon predviđa.

Saglasni su da će se saradnja unapređivati, ukoliko se uloga predstavnika civilnog sektora ne bude svodila na formalnu, kao i ukoliko politika Vlade, kako su naveli, bude jednaka i za NVO prepoznate kao kritičke.

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) naveli su da su prošle godine aplicirali na konkurse kod ministarstava i ZZCG sa 15 projekata od kojih je, kako su precizirali, podržano osam u ukupnom iznosu od 201.219,41 euro (od ministarstava 151.446,20 eura, a od ZZCG 49.773,21 eura) pri čemu je dodatno kofinansiran jedan koji je podržala EU u iznosu od 32,587,14 eura (a u skladu sa obavezom Vlade da kofinansira nedostajuća sredstva za takve projekte nevladinih organizacija).

Budući da su pomenuti projekti počeli da se sprovode u ovoj godini, iz ove organizacije navode da je još rano za objektivnu ocjenu saradnje.

- Okončan je jedino projekat koji je podržalo Ministarstvo kulture i saradnja u realizaciji tog projekta je bila veoma dobra – kazali su iz CGO-a.

Govoreći o tome da li očekuju da će postojeća saradnja biti dalje unapređivana, kao i koji bi modeli mogli da zažive kao poželjni, iz CGO-a su kazali da ,,to zavisi od onog što će biti politika Vlade, a posebno kada je riječ o kritički orijentisanim NVO koje su etiketirane negativno od strane vlasti uz prateće prljave kampanje provladinih medija u kojima se tim organizacijama pokušava urušiti kredibilitet“.

- Na žalost vlasti i njihovih medijskih pesnica, a na sreću nas koji smo izdržali takve udare, danas nevladin sektor u Crnoj Gori, a vjerujemo da javnost prepoznaje tu one NVO koje imaju kritički izraz, uživa veće povjerenje od te iste Vlade ili brojnih drugih institucija i aktera što dovoljno govori o jalovosti takvih pristupa.

Ukoliko vlasti žele mijenjati pristup, otvarati prostor za djelovanje predstavnika takvih NVO kroz savjete iz kojih su sada praktično prognani i voditi iskren dijalog uz uvažavanje autonomnosti djelovanja NVO, onda to može biti osnova za razvoj saradnje - navode iz ove nevladine organizacije.

Smatraju da će to imati uticaja i na pitanje finansiranja koje je, kako su uvjereni, prošle godine išlo eksperimentalno, sa uvođenjem eksternih evaluatora i bez uobičajene kontrole vlasti, a samim tim je značajan broj projekata zaista ocijenjen na bazi kvaliteta, a ne partijske podobnosti.

- To je bila pozitivna promjena, ali ostaje da vidimo da li će taj jedan korak naprijed ove godine biti poništen sa dva koraka unazad – navode iz CGO-a.

Pobjedi su iz Centra za razvoj NVO kazali da su 2018. godine iz državnog budžeta dobili 90.984,12 eura, od čega od Ministarstva javne uprave – 79.286,17 za kofinansiranje projekta podržanog iz fondova EU.

Ocjenjujući saradnju sa vladinim resorima iz CRVNO-a smatraju da i pored poboljšanja u zakonskoj regulativi, organi državne uprave još ne razumiju i ne primjenjuju adekvatno rješenja iz zakona.

Problemi se, kako navode, najvećim dijelom odnose na nepoštovanje zakonskih rokova za objavljivanje konkursa i donošenje odluka.

- Tako se kompletan proces godišnjeg finansiranja i obesmišljava, jer se projekti koje treba realizovati u tekućoj, zbog kašnjenja odluka, realizuju u narednoj godini. Neka ministarstva ne vide potrebu da uključe NVO u realizaciju strateških dokumenata za koje su odgovorni, a to je zapravo pokazatelj limita rukovodnog kadra – smatraju iz CRNVO.

Oni su istakli da Ministarstvo javne uprave i Vlada nijesu prihvatili prijedloge CRNVO i Koalicije – saradnjom do cilja da se za finansiranje projekata i programa NVO izdvaja na godišnjem nivou najmanje odsto tekućeg budžeta. Nije prihvaćen ni prijedlog CRNVO da se u Strategiju razvoja okruženja za djelovanje NVO uvrsti kao prioritet razvoj kapaciteta manje razvijenih NVO kako bi se njima kroz proces obuke i realizacije manjih projekata gradili kapaciteti.

- Posljedice odbijanja prijedloga CRNVO su da se ne finansira značajan broj kvalitetnih projekata, jer je nedovoljno sredstava za oblasti od javnog interesa. Posljedica je i da strategije i akcioni planovi ministarstava ostaju jednim dijelom nerealizovani jer ne žele da putem konkursa i projekata više prostora daju NVO.

Raste i nezadovoljstvo manje razvijenih NVO, jer nemaju priliku i prostor za realizaciju svojih projekata, odnosno za razvoj za što su direktni krivci Ministarstvo javne uprave i Vlada Crne Gore – kazali su iz ove NVO.

U CEDEM-u smatraju da su se nakon posljednjih izmjena Zakona o NVO i ukidanja Komisije za raspodjelu sredstava od igara na sreću, raspisivanjem poziva za finansiranje projekata NVO od pojedinih ministarstava, stvorili uslovi za unapređenje odnosa civilnog sektora i Vlade.

- Naša organizacija, kroz različite projekte finansirane iz budžeta Crne Gore, sarađuje sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava, Ministarstvom sporta i mladih, Ministarstvom prosvjete, Ministarstvom pravde i Ministarstvom javne uprave zbog čega je veoma teško generalizovati pitanje saradnje.

Međutim, imajući u vidu da se radi o prvom pozivu ministarstava za finansiranje projekata nevladinih organizacija i da se projekti realizuju nešto manje od pola godine, može se govoriti o uspješnoj i konstruktivnoj dosadašnjoj saradnji, posvećenosti i zalaganju obje strane ka postizanju zajedničkih ciljeva u različitim oblastima – navode iz CEDEM-a.

Ističu i da bi zajednički sastanci i kontinuirana komunikacija, predstavnika ministarstava i organizacija koje sprovode projekte radi usaglašavanja projektnih aktivnosti, mogli da posluže kao model za praćenje realizacije projektnih aktivnosti, te poboljšanje saradnje u ostvarivanju ciljeva i rezultata.

Na  pitanja Pobjede nijesu odgovorili iz Juventasa i NVO Staze i CAZASA.

Pobjeda - Katarina Janković/Ivana Krunić/ Kaćuša Krsmanović

Portal Analitika