Poslanik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić smatra da je Deklaracija bila pravno-tehnički loše uobličen akt. Pobjedini sagovornici iz opozicije, poslanik DF-a i PZP-a Branko Radulović i nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović iskazali su nezadovoljstvo zbog Deklaracije i smatraju da treba preispitati tu skupštinsku odluku. U NVO Grin houmu smatraju da je usvajanjem Deklaracije javni interes očuvanja prirodnog kapitala stavljen ispred interesa investitora, te na taj način zabranjene sve dalje aktivnosti koje bi urušile prirodne i kulturne vrijednosti kanjona Tare.
NEMA INICIJATIVE
Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu u Ministarstvu održivog razvoja Ivana Vojinović navela je da je sa ove vremenske distance jasno da je Tara ostala zaštićena rijeka. - U potpunosti je ispoštovana odluka da Tara ostane ,,suza Evrope“ i da se na njoj ne gradi HE niti bilo koji sličan projekat – kazala je Vojinović Pobjedi. Ona je navela da od usvajanja Deklaracije nije ni bilo ozbiljnije inicijative za bilo što slično.
- Dio rijeke Tare je pod zaštitom Uneska, što na svjetskoj mapi zaštićenih područja ima poseban značaj. Atraktivnost i ljepota rijeke Tare prepoznati su na ovaj i ostale načine što doprinosi popularizaciji cijele Crne Gore u svijetu – poručila je Vojinović.
Poslanik DPS-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Predrag Sekulić smatra da je Deklaracija bila pravno-tehnički loše uobličen akt, ali je, kako kaže, njeno usvajanje od strane Skupštine postiglo svoj cilj - ,,rijeka Tara je sačuvana, a planirana HE Buk Bijela nije izgrađena“. On je objasnio da crnogorskom parlamentu 2004. godine pri usvajanju Deklaracije nije bila potrebna saglasnost od drugih država u kojima teče Tara.
- Skupštini nije bila potrebna dozvola za usvajanje deklaracije bez obzira što Tara nije samo crnogorska rijeka. Sa druge strane, prema međunarodnim konvencijama, ukoliko neko želi da gradi hidroenergetsko postrojenje na Tari nizvodno od granice Crne Gore biće mu potrebna naša saglasnost – objasnio je Sekulić. On je upozorio da Crna Gora više od četiri decenije nije izgradila ni jedan veliki (hidro) energetski objekat.
- Uz to, ne treba zaboraviti da Crna Gora koristi manje od petine svog hidroenergetskog potencijala. U većini država Evrope ta iskorišćenost je na nivou između 80 i 90 odsto. U ovom trenutku izvjesna je samo izgradnja HE Komarnica (rade se studije izvodljivosti i priprema tehnička dokumentacija). Što se tiče projekata u vezi sa rijekom Tarom, teško je vjerovati da bi oni mogli da budu realizovani u skorije vrijeme - kazao je Sekulić.
DEKLARACIJA JE PASE
Poslanik i funkcioner PZP-a i DF-a prof. dr Branko Radulović istakao je da nema budućnosti Crne Gore bez energetske samodovoljnosti, kao i da saglasje proizvodnje električne energije, zaštite životne sredine i dugoročne održivosti treba da bude potpuno. I on je upozorio da Crna Gora već četiri decenije nije izgradila nijedan veliki izvor električne energije a, kako kaže, sve preduslove za to ima i stručnost i resurse i novac.
- Valorizacija hidropotencijala mora poštovati i ekonomske indikatore, međunarodne standarde i dogovor sa susjedima oko zajedničkih vodotoka i stajaćih voda. Prije svega mislim na Taru, Pivu i Bilećko jezero. To znači da je Deklaracija o zaštiti rijeke Tare pase – kazao je Radulović.
On je podsjetio da je Republika Srpska već na svojoj teritoriji, na Drini, odmah uz granicu sa Crnom Gorom otpočela sa izgradnjom nekoliko hidrocentrala. U pitanju je HE „Buk Bijela“ manje snage. Prema njegovim riječima, na taj način rafting koji je obuhvatao dio Tare i Drine je skraćen na mnogo manju maršrutu, a takođe, biodiverzitet Tare će se ,,bitno promijeniti“.
- Zato sam i predlagao, postavljao poslanička pitinja i inicirao trojni razgovor vlada Crne Gore, Srbije i Republike Srpske, oko vodotoka Tare, Morače i Drine. Ne možete prevoditi vode sa jednog na drugi sliv koji bitno mijenja protok i kapacitet trećeg sliva. Znači, prevođenje voda u Moraču bitno će uticati na količinu vode u Drini, što je u suprotnosti sa međunarodnom regulativom – rekao je Radulović.
On smatra da ti razgovori do kraja treba da definišu prioritet izgradnje velikih hodroelektrana i valorizaciju naših vodotoka.
- Da li ili ne graditi donju ili gornju HE Kruševo, jer se neznatni dio desne obale Pive nalazi u Republici Srpskoj, zatim ponovo preispitati izgradnju hidroelektrane Buk Bijela, ako nije kasno, kao i mogućnost prevođenja voda Tare u Moraču – naveo je Radulović. On smatra da treba poništiti Deklaraciju o zaštiti Tare. -Lično sam za izgradnju tri hidrocentrale na rijeci Pivi, za poništavanje Deklaracije o zaštiti Tare u novonastalim okolnostima i dogovor sa Republikom Srpskom oko izgradnje zajedničke hidrocentrale na granici i protiv sam izgradnje hidrocentrala na Morači, jer je Morača bujična rijeka i najlošiji su ekonomski indikatori za taj projekat, a mnogo je i drugih problema – istakao je Radulović.
Opširnije u Pobjedi
