Ova kompanija, kako je pojasnio gradi 11 km tunela u prvoj fazi, sedam mostova i dva nadvožnjaka. U ovom trenutku, po njegovim riječima, završeno je 90 posto planiranog u izgradnji tunela, 80 posto u izgradnji mostova i 70, do 75 posto radova koji se tiču izgradnje same trase.
- Od ukupno 11 km tunela koje smo ugovorili u prvoj fazi, svi su tuneli probijeni i svi su tuneli u završnoj fazi. Što se tiče mostova, ugovorili smo 7 mostova i dva nadvožnajka ukupne dužine 2,6 km i na tri mosta i na dva nadvožnjaka su završeni kompletni radovi na rasponskoj konstrukciji, na ostala 4 mosta se radi. Takođe, nekih 70 do 75 posto radova završeno kada govorimo o trasi. Mi ćemo sve ugovorene radove završiti u roku, a moguće i prije. Kada govorimo o kvalitetu, pridržavamo se svega što je propisano i što nadzor traži. Sigurnost, kvalitet i rok su tri stvari koje su za nas veoma bitne– kazao je Muhadinović.
Predsjednik državne revizione komisije Mladen Ulićević ističe da je projektovanje auto puta urađeno po najvišim standardima iz te oblasti, u skladu sa smjernicama trans evropskih autoputeva koji diktiraju standarde, što je, kako je istakao garancija ,,da ćemo zasigurno dobiti autoput koji je potpuno u rangu savremenih evropskih saobraćajnica“.On očekuje da će isti princip biti ispoštovan i u procesu izgradnje, čemu su garancija, kako je kazao, adekvatan nadzor, rad Državne komisije za tehnički pregled, te Državne komisije za reviziju.
- Izgradnji i kontroli izgradnje posvećuje se posebna pažnja. Na složenost projekta autoputa ukazuje i obim projektne dokumentacije. Do danas, preko 1200 knjiga projektne dokumentacije predstavlja glavni projekat auto puta, i to bez projekata izvedenog stanja koji će biti urađene u toku i nakon završetka. Ogroman materijal koji je trebalo uraditi, iskontrolisati i implementirati. Državna komisija za reviziju do kraja 2018 godine, preko 1600 pregleda izvještaja o reviziji. Što je ogroman posao – kazao je Ulićević.
Ulićević ističe da je realizacija kompletnog projekta autoputa izuzetno složen proces koji iziskuje visok stepen sinhronizacije. Otuda je, kako smatra, izazov za građevinsku struku, ali i prilika za edukaciju inženjerskog kadra.- Na desetine mladih ljudi rade na autoputu, inženjeri svih vrsta, i ubijeđen sam da će ovo iskustvo koje stiču na autoputu biti vrlo dragocjeno da mogu da se ravnopravno kandiduju i za poslove na drugim tržištima, u regionu i Evropi. Da ne govorimo o firmama, više od 30 posto od ukupnog budžeta rezervisano je za domaće firme. Više od novčanih sredstava benefit je u podizanju i osposoljavanju firmi da rade i tako složene poslove, kakav je izgradnja autoputa – kazao je Ulićević.
Takođe, po njegovim riječima, izgradnja autoputa, i to ove prioritetne dionice, mogla bi da bude učešće Crne Gore u budućim traženjima rješenja za nastavak izgradnje autoputa. Kako objašnjava, ova dionica je prioritetna sa više aspekata.
-Morfologija terena od Podgorice do Mateševa je teška i složena, jer na vrlo kratkoj distanci od svega nešto više od 30 kilometara treba da se savlada visinska razlika od preko jednog kilometra. Trebalo je razviti trasu na jednom takvom terenu i s obzirom na karakteristike takvog terena mi smo dobili jednu izuzetno složenu dionicu autoputa koja sadrži preko 38 km tunelskih cijevi, preko 50 000 kvadrata mostovskih konstrukcija, odnosno preko 60 posto same trase je u objektima, tunelima i mostovima. Zato je ona prioritetna, jer je najteža u potezu Bar Boljari.Otuda bi ova dionica u daljoj izgradnji autputa, kao najteža za izgradnju i najsloženija za upravljanje bila ulog Crne Gore i zato je ona prioritetna - kazao je Ulićević.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić smatra da se pitanje opravdanosti autoputa ne može posmatrati isključivo u kontekstu ekonomske isplativosti, ne umanjujući činjenicu da je neosporno, kako je kazao, da su postojala ozbiljna finansijska naprezanja i ozbiljan pritisak na finansijsku održivost. On je mišljenja da će izgradnja ovog kapitalnog infrastrukturnog putnog projekta suštinski uticati i mijenjati postojeću reginalnu neusklađenost u razvoju sjevera i juga. - Postoji jedna elementarna regionalna neusklađenost, u razvoju između sjevera i juga, ako sa tog aspekta pogledamo vidjećemo da autoput tu situaciju može značajno da promijeni i da raspravljanje o autoputu u čisto kategorijama ekonomske isplativosti same ceste je neadekvatan pristup – kazao je Kostić.
On takođe primjećuje da je izgradnja autoputa važan i neophodan preduslov ekonomskog rasta i prosperiteta svake države, pa time i Crne Gore. Navodi da ,, ne postoji ni jedna ekonomija, niti jedna zemlja koja pretenduje da bude ekonomski prosperitetna i razvijena bez dobre infrastrukture“.
- Na koji način jedna zamlje može da razvije svoju ekonomiju, da bude prosperitetno društvo, a da pri tome putna infrastruktura ne bude razvijena. Ko je taj ko može u brojkama da kvantifikuje jedan takav izraz od sada pa npr vijek unaprijed. Apsulutno, da takve analize mogu da posluže nečemu, ali sigurno njihovom izvjesnošću se ne može ozbiljno računati. Ali moramo znati da nema regionalne usklađenosti, bez razvoja infrastrukture, nema ekonomske prosperitetnosti Crne Gore bez daljeg unapređenja njene putne infrastrukture – istakao je Kostić.
On smatra da pozivanja nekih od kritičara izgradnje autoputa na mišljenja međunarodnih organizacija ne piju vodu, jer kako kaže, one na ovaj projekat gledaju imajući u vidu prvenstveno svoje interese i ciljeve.
- Oni imaju svoje ciljeve u smislu da mi imamo uravnotežene javne finansije, održive javne finansije i kreditni bonitet da ćemo sigurno vratiti njihova sredstva, to je njihov primaran interes. Naravno, oni zastupaju svoje interese, a mi bi trebali da budemo svjesni naših potreba i interesa. Autoput je itekako potreban Crnoj Gori i on već proizvodi benefite. Cijena zemljišta na tom dijelu koji prolazi autoput je već promiejnjena. Ako pogledate sa stanovišta dinamičnog razvoja crnogorskog turizma to je neka spona, čak i ova dionica koja je kraća napraviće ozbiljnu preporuku za razvoj turizma, i inače u svim anketama se pokazuje da turisti preferiraju sjever– istakao je Kostić.
Direktorica Monstata Gordana Radojević izgradnju auto- puta Bar - Boljare ocjenjuje kao jedan od najvažnijih preduslova demografske integracije, odnosno međupovezanosti stanovništva sjevernog regiona sa ostalim regionima, ali i kao ne manje važan faktor ekonomske integracije ili ekonomskog rasta koji ima povratnu spregu pozitivnu na demografska kretanja.- Jer teško da možemo očekivati neki dinamičniji ekonomski rast, bez obzira na izgradnju autoputa, ako prethodno nijesmo riješili problem interne migracije, i ako nijesmo obezbijedili jedan od najvažnijih resursa stanovništvo. Stoga smatram da projekat izgradnje autoputa, kao i drugi projekti koji se realizuju na sjeveru Crne Gore, izdvojila bih izgradnju regionalne saobraćajnice, Berane Kolašin, mogu se smatrati mjerama redistributivne demografsko populacione politike, koja ima za cilj zadržavanje stanovništva na sjeveru, sjevernom regionu – objasnila je Radojević.
Ona navodi da upravo ovakvi infrastrukturni projekti utiču na riješavanje problema interne migracije.
- Uz sve ostale faktore kao što su ekonomski rast, pretpostavka političke socijalne i druge stabilnosti, uticaće na to da Crna Gora ispuni pretpostavku demografsku očekivanih migracija, što znači da će postepeno rješavati problem negativnog migracionog salda i da ćemo doći u situaciju da Crna Gora, a time i sjeverni region, bude imigraciono područje, a to znači da će biti više onih koji dolaze od onih koji odlaze, sa sjevera a time i iz Crne Gore– navela je Radojević.
