Crna Gora je Evropskoj Komisiji dostavila svoj Program Ekonomskih Reformi (PER 2019-2021) 31. januara 2019. Preporuke iz zaključaka Ekonomskog i Finansijskog Dijaloga iz maja 2018.godine su u ograničenoj mjeri sprovedene tokom prošle godine.
Reformske mjere dogovorene sa predstavnicima Crne Gore na sastanku u Briselu uključuju smanjenje javnog duga i javne potrošnje na plate i poboljšanje budžetskog upravljanja. Crna Gora se na sastanki obavezala da će dodatno smanjiti nekvalitetne kredite, poboljšati regulatorno okruženje za preduzeća i boriti se protiv neformalne ekonomije. Predstavnici crnogorskih vlasti su se takođe obavezali da će raditi na jačanju aktivnih mjera zapošljavanja i njihove koordinacije sa socijalnim službama. Vlada se takođe složila da poboljša praćenje praktičnih ishoda učenja u stručnom i visokom obrazovanju.
Učesnici sastanka pozvali su Crnu Goru da iskoristi neplanirane prihode, kao što su prihodi od privatizacije i koncesije nad aerodromima, kako bi se ubrzalo smanjenje duga opšteg nivoa države. Crna Gora bi trebalo da proširi poresku osnovu uvođenjem elektronskog sistema fiskalnih računa. Vlada se poziva da smanji rashode za plate u javnom sektoru kao udio u BDP-u punim sprovođenjem plana za optimizaciju javne uprave, uključujući i sistem centralizovanog obračuna plata, i na centralnom i na nivou lokalne samouprave.
Učesnici sastanka pozvali su Crnu Goru da pojača fiskalno upravljanje uvođenjem srednjoročnog budžetskog planiranja i programskog budžetiranja. Treba unaprijediti smanjenje zaostalih obaveza na lokalnom nivou, uključujući i one javnih preduzeća. Pripremiti dokument koji će ponuditi mogućnosti za uspostavljanje nezavisnog tijela za fiskalni nadzor i sprovesti konsultacije sa zainteresovanim stranama, uključujući EU.
Od Crne Gore se traži da jača napore za rješavanje preostalog nivoa nekvalitetnih kredita, uključujući one koji su izvan bankarskog sistema. Treba sprovesti sveobuhvatnu reviziju kvaliteta imovine finansijskog sektora u skladu sa najboljom međunarodnom praksom i objaviti rezultate. Pažljivo pratiti pojavu potencijalnih rizika za finansijsku stabilnost u segmentu potrošačkih kredita, primjenom odgovarajućih instrumenata mikro- i makrobonitetne politike, ukoliko je potrebno, i razmotriti mjere za jačanje resursa koji su na raspolaganju crnogorskom Fondu za zaštitu depozita.
Crna Gora treba da unaprijedi regulatorno okruženje pripremom javno dostupnih smjernica o praktičnoj primjeni zakona koji utiču na poslovanje na centralnom i lokalnom nivou i obezbijedi dosljednu primjenu datih smjernica. Učesnici sastanka pozvali su Crnu Goru da pripremi sveobuhvatnu strategiju koja će obezbijediti pouzdane alate za utvrđivanje referentnih vrijednosti, čime će se omogućiti kontinuirano ocjenjivanje i smanjenje neformalne ekonomije, uključujući i neprijavljeni rad. Država treba da obezbijedi blisku saradnju između centralnih i lokalnih vlasti kako bi se smanjila neformalna ekonomija. Od vlade se očekuje da usvoji i implementira novi zakonodavni okvir o javnim nabavkama, javno-privatnom partnerstvu i koncesijama.
U narednom period Crna Gora bi trebalo da otvori i poveća učešće na tržištu rada, posebno za mlade, žene i niskokvalifikovane radnike, jačanjem aktivnih mjera zapošljavanja, uključujući i bolje obezbjeđivanje mjera usavršavanja i prekvalifikacije. Država tzreba da uspostavi pouzdan mehanizam za praćenje i evaluaciju implementacije i rezultata praktičnog učenja u stručnom i visokom obrazovanju.
