Trenutna zakonska regulativa u Crnoj Gori očigledno ne pruža dovoljnu zaštitu i pravnu sigurnost zaposlenim trudnicama: žene su primorane da izbjegavaju materinstvo zbog posla jer nakon prijavljivanja trudnoće često se dešava da im se ne produži ugovor o radu. Kako su sagovornici Pobjede poručili, zakon se mora promijeniti i njime zaštitizi trudnica i porodilja.
U svakom slučaju, mora se naći neki način kako bi se povećao natalitet jer žene u većini slučajeva, da bi sačuvale posao, izbjegavaju materinstvo.
Crnogorski Zakon o radu zabranjuje raskid ugovora o radu sa zaposlenom koja ostane u drugom stanju ili planira trudnoću, ali ne štiti one koje su ugovor zaključile na određeno vrijeme, što poslodavci u velikom broju slučajeva koriste da ga ne produže. Istraživanje koje je sproveo Centar za ženska prava govori da su 143 ispitanice iz ankete izjavile da su bile trudne barem jednom od 2008. godine. Od toga, 35 odsto njih je izjavilo ili da nijesu bile plać ene ili da nijesu primale državne beneficije tokom porodiljskog odsustva.
ISTRAŽIVANJE
- Među anketiranim ženama koje su otišle na porodiljsko odsustvo, 42 odsto se nije vratilo na svoje radno mjesto nakon odlaska. Na pitanje zašto se nijesu vratile, sedam odsto je odgovorilo da nijesu željele, sedam odsto je započelo novi posao, 53 odsto je izjavilo da je njihov poslodavac raskinuo ugovor (otpustio ih), 17 odsto je reklo da im je ugovor istekao dok su bile na porodiljskom odsustvu, a 23 odsto je odabralo opciju da je „poslodavac umjesto toga odlučio da zaposli moju zamjenu“ – stoji u istraživanju.
Među „drugim“ razlozima, jedna žena je navela sljedeć e: ,,Ponudili su mi niži položaj. Objasnili su mi da moram početi ispočetka, jer sam bila odsutna skoro dvije godine“ i ,,nijesam imala ugovor“. Izjave koje su dobili sugerišu da se kršenja prava na porodiljsko odsustvo očigledno dešavaju u Crnoj Gori. - Od ispitanica koje su se vratile na svoje ranije radno mjesto nakon porodiljskog odsustva, već ina (74 odsto) je imala iste odgovornosti kao i ranije, šest odsto je imalo manje, a skoro svaka peta žena (20 odsto je izjavilo da su imale više odgovornosti “– kaže se u istraživanju Centra za ženska prava.
PREĆUTNA ODREDBA
Šef pravnih kancelarija Saveza sindikata Crne Gore Goran Ćulafić kazao je da se njima u posljednjih pet godina javilo desetak žena kojima zbog trudnoće nije produžen ugovor u radu. Pružena im je, kaže Ćulafić, zaštita preko Inspekcije rada, a onda su podnešene tužbe koje su, nažalost, odbijene jer zakon nije na njihovoj strani. - U većini slučajeva trudnice i porodilje ne ostaju na poslu jer im se ne produžava radni odnos – kaže Ćulafić.
On objašnjava da su njihova prava takva da su mnoge podnosile tužbene zahtjeve, ali da su, nažalost, one odbijene. - Svi slučajevi za koje ja znam su odbijeni jer sud smatra da istekom ugovora o radu na određeno vrijeme poslodavac može da prekine radni odnos, a to se dešava u posljednje vrijeme i u javnom, ne samo u privatnom sektoru - kazao je Ćulafić.
Smatra i da ovaj problem ne ide u korist nataliteta koji je u Crnoj Gori itekako ugrožen. - Žene su primorane da izbjegavaju materinstvo zbog posla. Zakon treba promijeniti i mora se stati u zaštitu trudnica i porodilja. U svakom slučaju, mora se naći neki način u korist nataliteta jer ovako žene, da bi sačuvale posao, izbjegavaju materinstvo – poručuje Ćulafić.
UGOVORI
Kako su Pobjedi kazali iz Unije slobodnih sindikata, i njima se često javljaju žene koje imaju problem sa svojim poslodavcem kada je u pitanju otkaz ugovora o radu zbog trudnoće. - Najčešće su u pitanju koleginice koje rade po tzv. prekarnim ugovorima o radu, kao što su ugovor o radu na određeno vrijeme, ugovor o radu preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, ugovor o privremenim i povremenim poslovima… Svi navedeni ugovori su temporalnog karaktera, to jest vremenski ograničeni, tako da poslodavac, nakon što istekne vremenski period na koji je taj ugovor o radu zaključen, uvijek ima mogućnost da ne zaključi novi ugovor o radu. Takav problem nemaju koleginice koje su sa poslodavcem zaključile ugovor o radu na neodređeno vrijeme - kazao je Pobjedi generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković. Iskustvo im, kako kaže, pokazuje da je od avgusta 2008. godine kada je stupio na snagu važeći Zakon o radu, drastično narušeno pravo žene kada je u pitanju materinstvo.
- Ovo je posebno izraženo u realnom sektoru, mada takvih slučajeva imamo i u javnom sektoru. Između ostalog i zbog toga, prema sprovedenim anketama, mladi više preferiraju zapošljavanje u javnom sektoru i u slučajevima kada im je zarada manja – kazao je Keković.
Kako bi se ovaj problem riješio treba, kaže, da bude što manje nestabilnih ugovora o radu, odnosno treba težiti da se, kako je to nekad bilo, ugovori o radu po pravilu zaključuju na neodređeno vrijeme. - Danas je taj odnos katastrofalan jer, prema statistikama, od 100 zaključenih ugovora o radu 95 su ugovori o radu zaključeni na određeni vremenski period. Osim toga, država bi morala zakonom propisati obavezu za poslodavce da ne smiju raskinuti radni odnos sa koleginicom koja ostane u drugom stanju, s tim što bi morala preuzeti obavezu da poslodavcu preko centra za socijalni rad refundira naknadu zarade koju isplaćuje koleginici za vrijeme dok ostvari materinstvo, odnosno dok istekne pravo na porodiljsko odsustvo – izričit je Keković.
PRITUŽBE
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković kazao je Pobjedi da dobija pritužbe u području diskriminacije po osnovu pola, a u koje spadaju i slučajevi u kojima se javljaju žene koje su bile u fazi korišćenja bolovanja, odnosno porodiljskog odsustva, kao i nakon toga. - Nijesmo imali veliki broj takvih obraćanja, kada uporedimo sa nekim drugim područjima ili ličnim svojstvima, ali u svakom slučaju radi se o jednoj ranjivoj grupi, gdje smo nastojali prvenstveno da pomognemo posredovanjem. Najčešće se ovakvi predmeti završe preporukama zaštitnika i one su imale odjek u javnosti i bile su medijski promovisane – kazao je Baković. Do sada su uglavnom imali pritužbe žena koje su zaposlene u privatnom sektoru, na određeno vrijeme i koje su tražile zaštitu od diskriminacije.
- Njihovi zahtjevi odnosili su se na problem neuplaćivanja doprinosa za socijalno osiguranje, kao i na izostanak produžavanja ugovora o radu zaključenog na određeno vrijeme zbog trudnoće. Ministarstvo rada i socijalnog staranja dalo je mišljenje da je članom 108 st. 3 i 4 Zakona o radu utvrđen princip da za vrijeme odsustva sa rada zbog njege djeteta i korišćenja roditeljskog odsustva poslodavac ne može zaposlenom da otkaže ugovor o radu, samo zbog odsustva sa rada zbog njege djeteta i korišćenja roditeljskog odsustva, dok ne istekne ugovor o radu ako je zaključen na određeno vrijeme. Izuzetak od navedenog pravila je da se, saglasno stavu 4 istog člana, zaposlenoj ženi kojoj ugovor o radu na određeno vrijeme ističe u periodu korišćenja prava na porodiljsko odsustvo, rok za koji je ugovorom o radu zasnovala radni odnos na određeno vrijeme produžava do isteka korišćenja prava na porodiljsko odsustvo – objasnio je Baković.
Dakle, imajući u vidu zaštitni karakter navedene odredbe zakona, kako dodaje, intencija zakonodavca je bila da se rad na određeno vrijeme produži zaposlenoj ženi kojoj ugovor o radu ističe u periodu korišćenja prava na porodiljsko, odnosno roditeljsko odsustvo dok to odsustvo traje. - U pritužbama se uglavnom ukazuje na tretman prilikom zapošljavanja, gdje je između ostalog sama činjenica da je žena trudna - bila prepreka da nađe posao. Sa druge strane, specifična je situacija kada je trudničko bolovanje u pitanju, jer se javlja jedan broj žena koje su naišle na nerazumijevanje poslodavaca (bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru) kada prilikom najave da će koristiti ovu vrstu bolovanja nastaju problem. U tim slučajevima dešava se da se poslodavac odluči na otkaz ugovora o radu ili još češće, da ne zaključi novi ugovor o radu na određeno, iako je prije toga u više navrata i u dužem periodu zaključivan ugovor. Ove situacije izraženije su u privatnom sektoru – kazao je Baković.
Zabrinjavajuće je da, kako ističe, u ovim spornim situacijama žene uglavnom nijesu imale neki problem u vidu propusta u radu, nediscipline ili drugih vrsti nepoštovanja radnih obaveza, ali im jednostavno dalje nije bio zaključivan ugovor na određeno, što je nedopustivo. Zbog toga je i u godišnjem izvještaju o radu zaštitnik izrazio zabrinutost u odnosu na položaj žena u slabo plaćenim sektorima zapošljavanja, gdje su najčešće angažovane preko ugovora na određeno vrijeme, pri čemu se ograničavaju njihova prava na plaćeno porodiljsko odsustvo i otežava/ onemogućava povratak na posao nakon odsustva. Zaštitnik je preporučio da se ojačaju mehanizmi zaštite radnih prava žena angažovanih na određeno radno vrijeme, naročito zaštiti materinstva i podrške u obezbjeđivanju kontinuiteta rada po isteku roka za korišćenje trudničkog, odnosno porodiljskog odsustva.
- Smatramo da položaj žene u crnogorskom društvu još nije na nivou njene zastupljenosti u odnosu na strukturu stanovništva i zato je potrebno da se angažuju predstavnici svih struktura, koji mogu da doprinesu poboljšanju položaja ove kategorije na tržištu rada i tokom ostvarivanja radnog angažmana. Prvenstveno je neophodno pojačati ulogu inspekcija, a da pri tome budu primijenjeni evropski standardi i praksa – poručio je ombudsman.
