AKTUELNO: Prebukiranost obrazovnih ustanova traži hitna i e kasna rješenja, iz Vladinog resora za prosvjetu najavljuju nove investicije

Pojedine škole rade u pet smjena

Iz Ministarstva prosvjete navode da su u Podgorici planirane četiri škole, uključujući i novu gimnaziju, a da je ukupno u Crnoj Gori predviđeno 38 školskih objekata vrijednih 50 miliona eura. Problem su veći gradovi, odnosno ekspanzija gradnje i naseljavanja u pojedinim kvartovima
Objavljeno: 19. 05. 2019 - 06:30 Promjenite veličinu teksta: A A A

Pojedine podgoričke osnovne škole planirane za oko 800, danas broje preko 1.500, pa i više od 1.700 učenika. Dok direktori škola upozoravaju da zbog prebukiranosti trpi vaspitnoobrazovni proces, iz resornog ministarstva poručuju da se ušlo u do sada najveći investicioni ciklus u obrazovanju kako bi se riješio evidentirani i u najvećem dijelu naslijeđeni problem.

- Spremno i odgovorno smo ušli u rješavanje problema prebukiranosti objekata, koji nije aktuelan u svim opštinama, već najprije u glavnom gradu. Konkretno,  planirana je škola u Tološima i Siti kvartu, za koje se u narednom periodu raspisuje konkurs za idejno rješenje.

Planirana je i škola na Zabjelu i nova podgorička gimnazija, a napomenućemo da će se graditi i škola na Karabuškom polju, i sve su ušle u kapitalni budžet – kazala je PR Ministarstva prosvjete Milica Lekić. Ona je precizirala da je narednih godina predviđeno 38 kapitalnih projekata izgradnje školskih objekata širom Crne Gore, vrijednih 50 miliona eura. - Više od toga se ne može uraditi u izgradnji obrazovne infrastrukture – poručila je Lekić.

,PREKOVREMENO“

U međuvremenu, pojedine škole na teritoriji glavnog grada maksimalno prostorno opterećene, organizuju nastavu i u pet smjena, koristeći sve raspoložive prostorije u školi, uključujući biblioteku i pomoćne prostorije. Ovakva je situacija u Osnovnoj školi ,,Štampar Makarije“ koja, kako navodi direktorica škole Nataša Vlahović, nastavu organizuje u dvije smjene i tri međusmjene.

Ova škola koja danas broji 64 odjeljenja je, kako je pojasnila Vlahović, projektovana za 800 do 1000 učenika, a ove školske godine upisuje 1784 učenika. - Veoma smo opterećeni viškom učenika i prostor je iskorišćen do maksimuma. To se odražava negativno na sve, prvenstveno na same učenike, ali i na nastavni kadar i organizaciju rada. Ne treba zaboraviti i na bezbjednosne i zdravstvene posljedice, kao i na ubrzano propadanje zgrade, opreme, namještaja...

U krajnjem, trpi vaspitno - obrazovni proces, odnosno sama djeca, što je posljedica koju najmanje želimo – kazala je Vlahović. Kada je osnovana 1994. godine, škola je brojala 751 učenika u 27 odjeljenja, prije dvadeset godina imala je 960 učenika u 32 odjeljenja, prije deset 1.470 učenika u 49 odjeljenja i prije pet 1.700 učenika u 57 odjeljenja. Vlahović navodi da je interesovanje za upis u školu veliko svake godine, pa se, kako kaže, strogo vodi računa o tzv. ,,teritorijalnoj pripadnosti“, prema preporukama Ministarstva. - Ove godine imamo kapacitete za sedam odjeljenja prvaka, što je već popunjeno, jer je interesovanje veliko – kazala je direktorica škole.

Naglašava da je potrebno više škola i više školskog prostora, te da povećanje broja stanovnika zahtijeva planiranje i projektovanje potreba. - Neki novoizgrađeni djelovi grada će se vrlo brzo suočiti sa velikim teškoćama i kada je o školama riječ – upozorila je Vlahović.

Odgovarajući na naše pitanje da li bi naš sistem školovanja mogao da odgovori modelu tzv. cjelodnevnog boravka djece u školama, kakvog prepoznaju savremeni sistemi školstva,Vlahović primjećuje da problem u tom dijelu u organizaciji vaspitno-obrazovnog procesa proističu iz nedostatka školskog prostora.  - Poznato je da manji broj učenika u odjeljenju znači poboljšanje efekata nastave. Organizacija nastave zavisi od mnogih faktora, u kojem odnos raspoloživog prostora i  broja učenika ima važnu ulogu. Škole do 1000 učenika bi svakako bile bolje. Treba da rasteretimo velike škole, gdje broj učenika prelazi 1500 – kazala je Vlahović.

PRITISAK

I škola „Radojica Perović“ planirana je za 800, a trenutno školu pohađa 1.540 učenika raspoređenih u 55 odjeljenja. Škola radi u tri smjene – jutarnju, poslijepodnevnu i međusmjenu. - Kapacitet škole predviđao je 800 učenika a do 1994. godine broj učenika prelazi 2100 i uslovljava osnivanje osnovne škole „Štampar Makarije“. U periodu 2010/2011. godine škola je imala 1.240 učenika raspoređenih u 42 odjeljenja i te godine upisana su samo četiri odjeljenja učenika prvog razreda. Školske 2018/2019. godine upisali smo osam odjeljenja prvog razreda tj. 208 učenika. Najmanje toliko očekujemo i ove školske godine – navodi direktorica škole Mirjana Bošković.

Ona ističe da je u poređenju sa periodom od prije pet-šest godina interesovanje za školu značajno poraslo, te da su osim prošle školske godine uvijek uspijevali da upišu sve prvake koji su željeli da pohađaju ovu podgoričku školu. Bošković navodi da su odjeljenja u školi brojna. - Odjeljenja su veoma brojna pa u prva tri razreda imamo do 30 učenika, kako je predviđeno novim zakonom, a u starijim razredima imamo odjeljenja u kojima ima i više učenika od tog broja. Moram naglasiti da imamo veliki priliv djece u starijim razredima iz razloga preseljenja većeg broja porodica iz drugih krajeva našeg grada u Blok 9, a i povećanog interesovanja za našu školu – kazala je Bošković.

RASTEREĆENJE

Osnovna škola ,,Maksim Gorki“, prvobitno projektovana za 700 učenika, danas broji 1.480 raspoređenih u 57 odjeljenja. Međutim, kako nam je objasnila direktorica Snežana Irić, izgrađena 1965. godine, škola je u toku 2005. godine dograđena za još 12 učionica tako da trenutno u školi ima 40 učionica i kabineta i nastava se, kako kaže, nesmetano odvija u dvije smjene. - Podaci u našoj školi pokazuju da se, unazad trideset godina, u školu upisuje po šest odjeljenja prvog razreda s tim da je povremeno upisano i sedam odjeljenja, posebno posljednjih godina – kazala je Irić.

Iako njihova ustanova, kako kaže, ima dovoljno kapaciteta za sve učenike koji im teritorijalno pripadaju, Irić naglašava da su nove škole u svakom slučaju neophodne i da treba težiti rasterećenju postojećih kako bi kvalitet obrazovanja bio na što većem nivou i pratio savremene tokove. - Školu treba da pohađa onoliko đaka koliko njeni kapaciteti doz v o l j av a j u , d a nema smjenskog rada i da postoje svi uslovi za cjelodnevni boravak učenika. Sa postojećom infrastrukturom teško je sprovesti model cjelodnevnog boravka djece u školama, ali izgradn j o m n o v i h objekata to bi bilo sasvim ostvarljivo – smatra Irić.

Stvoriti uslove za cjelodnevni boravak

Direktorica podgoričke škole ,,Radojica Perović“ zagovara model cjelodnevnog boravka djece u školama i, kako kaže, želja joj je da naše škole budu organizovane tako da djeca u njima provode što više vremena. Smatra da je to ,,jedini način da nam djeca budu dobro kontrolisana i angažovana u ovom vremenu kada roditelji puno rade i prezauzeti su obezbjeđivanjem što boljih i kvalitetnijih uslova za život svojoj djeci, a našim učenicima“.

 - Sa aspekta direktora prednosti škola koje broje 700, 800 učenika jesu da direktor može sva dešavanja u školi mnogo bolje, više i lakše iskontrolisati i ispratiti. U jednoj takvoj školi možete se na kvalitetniji način baviti nastavom i samim nastavnicima. Velika prednost je što u takvoj školi možete imati odjeljenja sa manjim brojem učenika i nastavnik se može na kvalitetniji način baviti učenicima i biti im više posvećen, otkrivati njihove talente.

Na taj način, kroz modernu i atraktivnu nastavu individualni pristup učenicima doprinijeli bismo razvoju odgovornih i zrelih ličnosti koje bi bile osposobljene za aktivno, angažovano učešće u društvu – zaključuje direktorica škole ,,Radojica Perović“.

 

 

Komentari: 1

Nana

19. 05. 2019 - 07:16

Boravak osnovaca u školi je sve kraći, mnogi to smatraju "uspješnim reformskim rješenjem". A srednjoškolsci mnogo odsustvuju s nastave. Gdje su nam djeca između škole i kuće? Boškovićka je u pravu: nema boljeg mjesta za dijete od dobre škole, uz porodicu, naravno.
Novi komentar