Prinudno dovođenje – mjera obezbjeđenja prisustva svjedoka, okrivljenih i vještaka

Za nedolazak u sud kazne od 500 do 1.000 eura

Ukoliko se okrivljen,i svjedok ili čak vještak ogluše o poziv suda mogu biti prinudno dovedeni i kažnjeni novčano i to u parničnom postupku 500, a krivičnom 1.000 eura, saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog suda. Nije, medjutim, svako dovođenje i prinudno: tek odbijanjem da se na poziv policije pođe u sud ili tužilaštvo nastaje potreba za prinudnim dovođenjem.
Objavljeno: 20. 05. 2019 - 07:07 Promjenite veličinu teksta: A A A

Prinudno dovođenje okrivljenih, svjedoka ili čak vještaka koji se ogluše o poziv suda - uz mjere nadzora, jemstvo i pritvor – ključna je mjera za obezbjeđivanje nesmetanog vođenja krivičnog postupka, ističu stručnjaci.

Prema zakonima o parničnom i krivičnom postupku, ukoliko osoba koja je uredno pozvana ne dođe na ročište, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude saslušana, sud će narediti da se prinudno dovede.

KAZNE

Pored prinudnog dovođenja biće i kažnjena novčano i to u parničnom postupku 500, a krivičnom 1.000 eura, saopšteno je Pobjedi iz Osnovnog suda.

Kako je za Pobjedu kazala savjetnica za odnose s javnošću u Osnovnom sudu Anja Krkeljić Milić, prinudno privodi policija, a osoba kojoj je povjereno da preda naredbu pozvanom licu, poziva ga da sa njim pođe.

- Ukoliko pozvano lice to odbije, ovlašćeni policijski službenik će ga dovesti prinudno. Sud ne vodi evidencije o broju prinudno privedenih lica (bilo okrivljenih ili svjedoka), niti je to dužan da čini.

Optuženom se može suditi u odsustvu, na prijedlog državnog tužioca, samo ako je optuženi u bjekstvu ili na drugi način nije dostižan državnim organima, a postoje naročito važni razlozi da mu se sudi iako je odsutan – kazala je Krkeljić-Milić.

Advokat Miloš Vuksanović objasnio je za Pobjedu da prinudno dovođenje takođe može biti mjera obezbjeđenja prisustva svjedoka ili vještaka koji uprkos urednom pozivu odbija da dođe u sud ili u državno tužilaštvo.  -Naredbu mogu izdati samo sud i državni tužilac, ukoliko uredno pozvani okrivljeni ne dođe, a svoj izostanak ne opravda ili ako se nije mogao uredno dostaviti poziv. Ako okrivljeni izbjegava da primi poziv, ili ako je donijeto rješenje o određivanju pritvora onda ga isključivo dovodi policija.

Ukoliko okrivljeni to odbije, policija ima pravo da ga koristeći dozvoljenu represivnu mjeru prinudno dovede – navodi Vuksanović. Takođe, kako dodaje on, ukoliko svjedok ili angažovani vještak koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne opravda ili se bez opravdanja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude saslušan, može se narediti da se prinudno dovede.

-Vrlo često se u praksi dešava da se lice ne nađe na adresi kada je potrebno da se dovede po naredbi suda. U tom slučaju, policija kao organ koji izvršava naredbu, o razlozima nepostupanja dužna je da obavijesti organ koji je izdao naredbu za dovođenje – ističe Vuksanović.

ISKUSTVO

Kako objašnjava naš sagovornik, u praksi vrlo često postoji potreba za izdavanjem ovakve mjere.

-Međutim, nije svako dovođenje i prinudno, s obzirom da se način izvršenja ove mjere ogleda u predavanju naredbe za dovođenje i pozivanje lica da pođe za policijom kao organom nadležnim za izvršenje mjere. Tek ukoliko lice odbije da na poziv policije pođe u sud ili tužilaštvo, nastaje potreba za prinudnim dovođenjem. Kako su razlozi za dovođenje najčešće tehničke prirode, odnosno trenutna nemogućnost da se na adekvatan način obezbijedi prisustvo lica, dovođenje uglavnom protekne u dobroj saradnji - objašnjava Vuksanović.

Komentari: 0

Novi komentar