Na pitanje da li očekuje povećane tenzije u parlamentu nakon donošenja presude, Brajović je rekao da je prošle sedmice počela sjednica Skupštine, i da su građani mogli u direktnom prenosu da prate uobičajenu skupštinsku raspravu koja je na momente bila žustra.
„Do kraja proljećnjeg zasijedanja pred nama je nekoliko važnih tema, pa ćemo vidjeti ko će vrijeme iskoristiti za bavljenje tim predlozima, a ko za čistu političku samopromociju“, rekao je Brajović agenciji MINA.
On je ocijenio da politička situacija nije zaoštrena zbog presude u slučaju pokušaja terorizma na dan parlamentarnih izbora 2016. godine dodajući da je jasno da nema ni podrške okrivljenima sa za njih očekivanih adresa van Crne Gore.
Brajović je na pitanje kako ocjenjuje političku situaciju u Crnoj Gori nakon donošenja presude i očekuje li njeno zaoštravanje, rekao da je vrlo oprezan u komentarisanju tog pitanja, pogotovu što je riječ o prvostepenoj presudi.
„Žao mi je što uopšte moramo o poslanicima da govorimo u kategorijama vezanim za optužbe i presude za teška krivična djela“, kazao je Brajović.
Sa druge strane, kako je naveo, nije bilo neočekivano to što su optuženi akteri suđenja, njihovi advokati i mediji podigli temperaturu uoči izricanja presude.
„Ipak je riječ o složenom i zahtjevnom suđenju koje je dugo trajalo pred očima javnosti i koje je ogolilo mnogo toga u vezi sa pokušajem terorističkog akta“, rekao je brajović.
On smatra da je dobro što je postojao direktan televizijski prenos iako je, kako je kazao, on moguće stvorio dodatni pritisak, prije svega na tužioce i sudsko vijeće.
„Uprkos očiglednim pokušajima, ne mislim da je politička situacija dodatno zaoštrena zbog izrečene prvostepene presude. Jasno je da nema ni podrške okrivljenima sa za njih očekivanih adresa van Crne Gore“, kazao je Brajović.
Upitan kakav je njegov stav o iniocijativi Liberalne partije da poslanici, koji 30 i više dana ne dolaze na posao i ne učestvuju u radu Skupštine, budu kažnjeni novčano, Brajović je kazao da su do sada izbjegavali takve mjere.
„Do sada smo izbjegavali da prema kolegama poslanicima koji su ipak verifikovali svoje mandate, razmatramo mogućnost smanjenja plata ili u parlamentarnoj praksi nekih zemalja – još rigoroznije mjere. Ostavili smo građanima da procijene korektnost takvog postupanja“, rekao je Brajović.
Prema njegovim riječima, na Kolegijumu predsjednika Skupštine su razgovarali o potrebi izmjene Poslovnika.
„U praksi se se pokazali određeni nedostaci i nedorečenosti, što nas je opredijelilo da pristupimo izradi novog skupštinskog dokumenta. Tako da smo već podijelili određena zaduženja“, kazao je Brajović.
Kako je naveo, ima više predloga u kojem bi pravcu trebalo mijenjati Poslovnik, među kojima je i predlog poslanika LP Andrije Popovića.
„Razumijem ovaj predlog da, pored toga što se sankcioniše nedolično ponašanje poslanika, treba konačno sankcionisati i one poslanike koji godinama ne učestvuju u radu Skupštine, a redovno primaju plate u neumanjenom iznosu“, dodao je Brajović.
Upitan da prokomentarišete dosadašnje proteste, i kako vidi njihovu budućnost, on je rekao da su „najbolji odgovor dali građani kojih je na protestima sve manje“.
Ove godine ističe mandat nosiocima najviših pravosudnih funkcija, za čiji je izbor u parlamentu neophodna dvotrećinska većina.
Brajović je, na pitanje da li je moguće obezbijediti tu većinu u parlamentu, s obzirom na trenutno raspoloženje, rekao da je dvotrećinska podrška demokratsko parlamentarno rješenje, kojim se računa na potrebu za što većom saglasnošću oko izglasanih zakona ili nosilaca funkcija.
„E sad, što se taj model koristi za neprincipijelno blokiranje imenovanja nosilaca funkcija ili unaprjeđenje sistemskih zakona, pitanje je za one koji to čine“, dodao je Brajović.
On je kazao da se nada da će „u vremenu pred nama sazrijevati svijest o potrebi zajedničkog djelovanja vlasti i opozicije kada su strateške stvari u pitanju“.
„Da ćemo zajedno omogućiti da nosioci funkcija u institucijama koje čine bazične grane vlasti blagovremeno budu birani i da neometano funkcionišu“, precizirao je Brajović.
On je rekao da je optimista
„Mi smo mlada demokratija, tek 13 je godina od obnove države i formiranja naših institucija, vjerujem da su ovo faze kroz koje su sve razvijene demokratije morale proći, pa ćemo i mi. Dobro bi bilo da svi zajedno pomognemo jačanje institucija“, zaključio je Brajović.
