Izvještaj bankarskog ombudsmana

Klijenti se žale na visoke kamate, naknade i provizije, sve manje žiranata

Tokom prošle godine klijenti banaka i mikro-kreditnih institucija (MFI) nadležnom bankarskom ombudsmanu, Halilu Kalaču, najviše su se žalili na visoke kamatne stope za odobrene kredite, visoke provizije i naknade koje su drastično porasle u posljednje dvije godine. U izvještaju se podvlači da jemstvo postaje sve manje zastupljeno i da drastično opada broj žiranata.
Objavljeno: 24. 05. 2019 - 00:10 Promjenite veličinu teksta: A A A
Klijenti se zale na visoke kamate, naknade i provizije, sve manje ziranata
Ilustracija

Shodno zakonskoj obavezi, na prijevremeno obraćanje bankarskom ombudsmanu – dakle, prije pokretanja internog postupka pred bankom i MFI – upućena su 234 klijenta i jemca (žiranta), odnosno 223 klijenta i 11 jemaca.

U dokumentu se navodi da je broj procesuiranih zahtjeva u izvještajnom periodu iznosio 35, od čega se na rad banaka odnose 32 prigovora, a na rad MFI tri prigovora.

Ono što je karakteristično za crnogorski bankarski sektor je da se broj žiranata iz godine u godinu smanjuje, a jemstvo kao vid obezbjeđenja kod banaka i MFI postaje sve manje zastupljeno.

Takođe, dodaje se, broj prigovora jemaca upućen bankarskom ombudsmanu smanjuje se i odnose se, uglavnom, na period kreditne ekspanzije.

Prigovori klijenata: Klijenti u svojstvu fizičkih lica najviše prigovaraju na kredite kao bankarski proizvod. Osim kredita, prigovarali su i na ostale bankarske proizvode – tekuće račune, kartice i depozite.

Kod tekućih računa primjedbe se odnose na visinu troškova održavanja i gašenja računa, kao i visinu troškova na dozvoljeni minus tekućeg računa.

3101bankasalter2

„Kada su u pitanju bankarske kartice (kreditne, debitne), prigovori se odnose na troškove održavanja i gašenja, a bilo je i prigovora zbog nestanka sredstava s računa kartice upadom od strane trećeg lica“, kaže se u izvještaju ombudsmana za 2018. godinu.

Visoke kamatne stope: Klijenti-fizička lica prigovaraju na visoke kamatne stope na kredite, kao i visok iznos drugih obračunatih troškova na te kredite.

„Prigovori se odnose i na naplatu visokih kamata na minusna stanja tekućih računa, kao i troškove kod korišćenja bankarskih kartica“, navodi se u dokumentu.

Primjedbe „švajcaraca“: Primjedbe korisnika kredita indeksiranih u švajcarskim francima (CHF) prisutni su i u 2018. godini, a odnose se na nemogućnost da ostvare svoje pravo na konverziju kredita indeksiranih u CHF u euro (EUR), po zakonu koji reguliše tu materiju.

„Korisnici kredita indeksirani u CHF s kojima je Hipo alpe adria banka raskinula ugovor o kreditu, potraživanja ustupila ili prodala kompaniji HETA i B2 Kapital, istakli su u svojim prigovorima da pomenuti subjekti ne poštuju Zakon o dopunama Zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima u euro, da ne žele da ga primijene, te da su bili prinuđeni da podnesu kolektivnu tužbu nadležnom sudu“ ističe se u dokumentu i dodaje da je podnijet prigovor na dužinu sudskog postupka.

„Upućeni su za ostvarivanje prava suđenja u razumnom roku kod zaštitika ljudskih prava sloboda, jer je to u njegovoj nadležnosti“, piše u izvještaju.

Visoke provizije i naknade: U dokumentu se navodi zabrinjavajući podatak da su visine naknada i provizija kod banaka i MFI u posljednje dvije godine povećane, što predstavlja značajno opterećenje za klijente.

Najviše prigovora bilo je od strane penzionera na visoke provizije za penzije iz inostranstva.

0901kalac

Bankarski ombudsman je tražio da banke i MFI preispitaju visinu provizija i naknada koje obračunavaju u poslovanju s klijentima, a naročito s fizičkim licima, u cilju nihovog smanjenja u narednom periodu.

Bilo je prigovora kada su u pitanju i naknade za obradu kreditnog zahtjeva, kao i naknade za prijevremeno vraćanje kredita.

Žalbe pravnih lica: Pravna lica, akcionarska društva i preduzetnici mahom su se žalili na hipotekarne kredite.

Podnosioce prigovora bankarski ombudsman je obavijestio da Zakon o sporazumnom finansijskom restrukturiranju duga prema finansijskim institucijama u dobroj mjeri reguliše način rješavanja problema hipotekarnih kredita kod finansijskih institucija, kako pravnih tako i fizičkih lica.

Ovaj zakon je stvorio stimulativni okvir, koji podržava realno restrukturiranje dugova prema finansijskim institucijama u vansudskom postupku, kod ekonomski održivih privrednih subjekata i fizičkih lica.

Prigovori žiranata: Žiranti su se tokom prošle godine najviše žalili na to, to da banke i MFI ne naplaćuju kredite od klijenata kojima su odobrile kredite, nego naplaćuju od jemaca, što je po zakonu dodzvoljeno, ali njima nije prihvatljivo.

U 2018. godini nije bilo prigovora koji bi se odnosili na krivitvoreno žiranstvo.

Načini rješavanja prigovora klijenata i jemaca: Podsjetimo, klijent i žirant treba da podnesu prigovor za povredu svojih prava – prvo banci ili MFI, a ako ne ostvare svoje pravo – mogu se obratiti bankarskom ombudsmanu.

0711euri

Poslije dobijanja prigovora i priloženih dokaza od strane klijenta ili jemca, bankarski ombudsman utvrđuje osnovanost podnijetog prigovora, tj. da li su prekršena njegova prava.

Kod osnovanih prigovora, bankarski ombudsman vodi ispitni postupak kroz traženje dokumentacije i dokaza od banke ili MFI, daje svoje mišljenje u formi prijedloga ili preporuke banci/MFI i podnosiocu prigovora s ciljem rješavanje spora.

U izvještaju se konstatuje da je okončano ukupno 39 postupaka u 2018. godini. U taj broj je uračunato i pet postupaka prenijetih iz 2017. godine.

Pad broja prigovora: Napominje se da je prisutan trend pada prigovora po sklopljenim aranžmanima u periodu kreditne ekspanzije.

Takođe, prisutan je trend pada ukupnog broja prigovora, što može navesti na zaključak da banke i MFI ažurnije i kvalitetnije vode interni postupak i na taj način kvalitetnije rješavaju prigovore svojih klijenata i žiranata, kao i da ima manje kršenja prava klijenata i jemaca u bankarskom sistemu.

„Prigovori koji se tiču visine kamatne stope, a sadržani su u ugovorima o korišćenju bankarskih proizvoda, ne mogu biti tretirani kao prekršaj finansijskih prava klijenata i jemaca, osim tamo gdje se radi o zelenaškim kamatnim stopama“, zaključuje se u izvještaju.

Prema zvaničnim podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa u komercijalnim bankama je iznosila 6,28 odsto, dok je prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa kod MFI iznosila čak 24,20 odsto. To je, prema dostupnim podacima sa interneta, značajno više od evropskog prosjeka.

 

(Nastavak: Šta kažu bankari)

Komentari: 5

provizije

24. 05. 2019 - 07:54

Svaki strani pemzioner je lud ako povjeri novac bandi . Jeftinije mu je drzati ga na stranoj banci i otici kvartalno u inostranstvo ili ovlastiti nekoga od familije da mu donosi .
Duska

24. 05. 2019 - 09:02

Niste u pravu, usluge banke su u evropi takodje skupe kako to god pogledas. Sva primanja preko EU banke su takodje registrovana i placas porez na njih na godisnjem nivou tako da li platis EU poreze i dazbine ili U CG dodje ti na isto. U mom slucaju platila bih ipak radije CG nego Evropi, njima sam platila 28 godina i vise nego dovoljno. poz
Jovan

24. 05. 2019 - 16:28

Nije tacno. Imam racun i u Njemackoj i u UK i niko ne dere kao ovi ovdje. Oni ne uzmu provizija za 5 godina, sto ovi za jedan mjesec. Ovdje je pljacka na djelu, bez kontrole.
Duska

24. 05. 2019 - 08:55

Postovani, Nije mi jasna regulativa nasih banaka,ja kao korisnik inostrane ivalidske penzije nemam mogucnost podizanja kredita sa primanjem od 900 evra. A u CG ljudi sa 200 evra to mogu.Sad me interesuje zasto je to tako kad ja imam duplo vise mogucnosti za otplatu eventualnog kredita nego neko drugi sa 200 evra. U erste banku su mi postavili uslov da primanje mora da ide direktno na moj racun kod Erste banke (sto je nemoguce zbog osiguranja ) a ne na inostrane banke. Pitam se zasto smatraju CG bankovni sisten pouzdanijim od EU. zasto Holandska banka priznaje sva crnogorska dokumenta validnim a obratno ne, Zar ljude sa inostranim primanjima koji imaju bolju mogucnost optlate nisu dobro dosli u CG, Po i Hvala
Brano

24. 05. 2019 - 15:54

Sto se tice provizija i naknada tu smo svjetski rekorderi. Imao sam racun u Njemackoj i UK. OVDJE VISE UZMU ZA PROVIZIJE ZA MJESEC DANA NEGO TAMO ZA 5 GODINA. Ima li regulatora u ovoj oblasti? Ko im daje saglasnost za pljacku.klijenata?
Novi komentar