Psihološkinja Adrijana Pejaković o proljećnoj depresiji

Kada se treba obratiti doktoru: Nije svako proljećno neraspoloženje depresija

Važno je da razlikujemo depresiju od prolaznih neraspoloženja, zimske,jesenje ili proljećne letargije itd. Mnogi ljudi se na proljeće osjećaju letargično, nekada usporeno i mrzovoljno. Često smo skloni da sebe onda proglasimo „ depresivnim“ iako se vrlo često radi o sasvim normalnom prilagodjavanju organizma osobe na nove visočije temperature u proljeće, izjavila je u intervju za Portal Analitika psihološkinja Adrijana Pejaković. 
Objavljeno: 26. 05. 2019 - 10:34 Promjenite veličinu teksta: A A A

Ipak, kako dodaje, ukoliko se pak duže vrijeme osjećamo u toku proljeća ili jeseni loše, iscrpljeno, malaksalo i ovi simptomi se ponavljaju dvije do tri godine zaredom, treba otići na pregled.

ANALITIKA:  Za početak, kako bi u najkraćem opisali depresiju? Kako da znamo da bolujemo od depresije?

PEJAKOVIĆ: Depresija je vrsta poremećaja raspoloženja koja pogadja sve više ljudi kod nas i u zapadnom svijetu. Postoje različite vste depresije kao što je klasični oblik, maskirana depresija, distimija itd. Ona može a i ne mora biti udružena sa drugim poremećajima a najčešće je udružena sa anksioznim poremećajem. Depresija može biti blaga, srednja i teška po intezitetu , nekada čak može biti i sa psihotičnim simptomima. U slučajevima teške depresije se obično predlaže kombinacija psihoterapije i famakoterapije, koje daju dobre rezultate.P aradoks je da je depresija jedna od najizlečivijih bolesti ukoliko se pravilno liječi i tretira a veliki broj ljudi pati i ne dolazi kod stručnjaka po pomoć.

 

ANALITIKA: Kako da je prepoznamo? Koja simptomatologija prati ovaj zdravstveni problem?

PEJAKOVIĆ: Simptomi depresije su: pad raspoloženja, crne misli, ophrvanost sopstvenim neuspjesima i greškama, nedostatak smisla života,gubljenje želje za aktivnostim akoje su predhodno radovale osobu, ruminacije o smrti ili samoubistvu, osjećaj konstantne tuge ili praznine. Osobe koje imaju depresiju znaju da izgube na težini, jer gube apetiti, imaju problema sa spavananjem- spavaju ili manje nego prije ili više-obično se bude dva sata prije svog uobičajenog vremena budjenja. Osoba je bezvoljna, kaže da je ništa ne raduje a u težim slučajevim ljudi nemaju volje da ustanu iz kreveta da bi obavili jednostavne radnje kao što je pranje zuba, tuširanje itd.

Ukoliko ovi simptomi potraju do tri mjeseca mada se nekada uzima i dijagnostički kriterijum (od dvije do četiri nedelje), ali recimo da je najrastegljiviji dijagnostički kriterijum tri mjeseca, osoba bi trebalo da se javi stručnjaku da bi otpočela sa adekvatnom terapijom.

depresija

ANALITIKA: Šta je u osnovi depresije?

PEJAKOVIĆ: Postoje razne psihodinamike depresije ali vrlo često u korjenu depresije bude loša slika o sebi, nisko samovrednovanje, perfekcionistički zahtjev da se mora biti savršen. Osoba procjenjuje da ona takva, sa tim osobinama koje ima nije dovoljno vrijedna da živi u svijetu takav kakav je. Naravno, ljudi koji dodju na psihoterapiju obično nisu svjesni svoje unutrašnje logike razmišljanja, oni samo znaju da njih muče neki simptomi i nastoje da ih se riješe. Simptomi depresije znaju da budu vrlo neprijatni ali predstavljaju opomenu da bi osoba trebalo da se pozabavi sobom i svojim mentalnim zdravljem.Depresija može nastati i kao posljedica nemogućnosti osobe da se suoči sa gubitkom ili nemogućnosti osobe da zdravo tuguje.

ANALITIKA: Da li je depresija isto što i tuga?

PEJAKOVIĆ: Ne. Iako mnogi depresiju miješaju sa tugom ovo su vrlo različita stanja. Adekvatna tuga je zdrava emocija koja nam pomaže da se nosimo sa gubitkom i da se razvežemo od njega, dok depresija predstavlja zamrznutu emociju ili doživljaj sebe koji nije funkcionalan.

Osobe koje dodju na psihoterapiju polako otkrivaju svoju unutrašnju psihodinamiku i mijenjaju je zajedno sa iskusnim terapeutom.Pošto često uzoci depresije budu u djetinjstvu a okidači u odraslom dobu, to je za liječenje i oporavak potrebno vrijeme i strpljenje.Ukoliko se osoba posveti sebi i radu na svom mentalnom zdravlju, rezultati ne izostaju.

ANALITIKA: Kakva je razlika izmedju npr. proljećnog neraspolozenja i depresije kao zdravstvenog problema?

Važno je da razlikujemo depresiju od prolaznih neraspoloženja, zimske,jesenje ili proljećne letargije itd. Mnogi ljudi se na proljeće osjećaju letargično, nekada usporeno i mrzovoljno. Često smo skloni da sebe onda proglasimo „depresivnim“ iako se vrlo često radi o sasvim normalnom prilagodjavanju organizma osobe na nove visočije temperature u proljeće.

Naš organizam koji je imao drugačiji fiziološki ritam tokom zime, sad prelazi na nov način rada, spoljašnja temperatura vazduha se mijenja, shodno tome i naš pritisak što nekada može izazvati pospanost, letargiju itd. U tom slučaju je važno da sebe ne forsiramo već da odmaramo, pijemo dosta tečnosti, posvetimo se laganoj fizičkoj aktivnosti i boravku na vazduhu. Ukoliko sebe forsiramo da se prilagodimo odmah simptomi mogu potrajati. Načešće se na proljeće osjeća: pospanost, glavobolja, razdražljivost, nemogućnost koncentracije. Da bismo preduprijedili ove simptome, možemo tokom zime vježbati, fizička aktivnost zna da blagotvorno utiče na organizam, zatim uzimati suplemente vitamina D ako je neophodno zbog nedostatka sunčeve svjetlosti tokom zime i dovoljno se odmarati.

Važno je i da imenujemo svoja stanja pravim imenom jer nije isto ukoliko patimo od proljećne letargije pa nam je samo potrebno vrijeme da bismo se oporavili ili od depresije koja je ozbiljno stanje kome se treba posvetiti tokom liječenja. Zato često predlažemo da se i u svakodnevnoj konverzaciji upotrebljavaju adekvatni termini za naše emocije: tužan sam, ljut sam, neraspoložen ili pak osjećam se deprimirano ( ne depresivno) jer ćemo tako bolje upoznavati sebe i bolje komunicirati sa drugima svoja stanja.

Ukoliko se pak duže vrijeme osjećamo u toku proljeća ili jeseni loše, iscrpljeno, malaksalo i ovi simptomi se ponavljaju dvije do tri godine zaredom, dobro je da odemo na pregled i ukoliko nemamo organski problem možemo se takodje obratiti stručnjaku da bismo vidjeli da li imamo sezonski depresivni poremećaj koji se javlja najčešće kod smjene sezona ali je često zapravo element već postojeće depresije ili depresivne epizode.

depresija2

ANALITIKA: Koja je poruka za prevenciju i dobro mentalno zdravlje?

PEJAKOVIĆ: Vodimo računa o mentalnom zdravlju, provodimo vrijeme sa porodicom prijateljima, njegujmo sebe i druge i ako primijetimo kod sebe simptome koji bi mogli da nas zabrinu, to nije razlog za strah, očaj ili stid već za traženje adekvatne pomoći koja će nam pomoći da živimo bolje i kvalitetnije.

 

 

 

 

Komentari: 0

Novi komentar